DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 30     <-- 30 -->        PDF

NEKA ZAPAŽANJA O UZGOJU SADNICA PLATANA


Ing. Knežević Ilija, Osijels


Na članak ing. Podhorskog (Šum. list 10-11/52.) »O platani i uzgoju njenih
sadnica« data su iskustva i zapažanja na koja želimo nadovezati i
naša o uzgoju platane iz sjemena i reznica na području šumarije Osijek.
Od važnijih preduvjeta za uspjeh sjetve sjemena platane jest sama
klijavost sjemena jer ona u pojedinim godinama kod nekih skupina ili pojedinih
stabala varira vrlo jako t. j . od 3 do SS^/c. Najbolji procenat klijavosti
sjemena platane dobili smo sa srednjedobnih stabala i iz sjemenki
iz vrha krošnje ,a manji sa starih stabala platane. Sabiranje sjemenki
vršeno je koncem februara. Sjeme je čuvano u suhoj i zračnoj prostoriji
u glavicama ili razmrvljeno u vrećama. Čišćenje sjemenki od dlačica
trljanjem po žičanom situ kao i 12 satno močenje očišćenih sjemenki prije
same sjetve davalo je bolje rezultate.
Kod sjetve sjemena valja obratiti pažnju da se posijano sjeme lagano
pri tlači i pokrije što tanje.
Zbog održavanja konstantne vlage za vrijeme klijanja najbolje rezultate
daje sjetva između režaka cigle, crijepa ili sjetva između gužvi
od slame.
Prije same sjetve korisno je zemljište dobro zaliti a po sjetvi treba
sa stalnim zalijevanjem nastaviti još 20 dana. Zalijevanje se mora vršiti
oprezno sa kantama kroz ružu, da mlaz vode ne izbaci sjemenke iz zemlje.
Još bolje rezultate dalo nam je zalijevanje po prvi puta ovdje upotrebij
eno, kroz gustu žičanu koritastu rešetku koju prikazuje slika broj 1.


SI. 1. Rešetka sa nogarima za
zalijevanje.


Kod ovakovog zalijevanja kapi vode padaju postepeno i okomito
na resku i zasijano sjeme. Rad se ubrzava ako se upotrebe ovakove dvije
rešetke, tako dok voda iz prve curi i ispod sebe natapa, dotle se donosi
vodu u drugu. Za zalijevanje i za onemogućavanje stvaranja kao i razvijanje
već stvorene pokorice najefikasnije i najbolje je zalijevanje vinogradskom
prskalicom. Brzina rada nešto zaostaje od naprijed navedenih,
metoda ali je taj način zalijevanja dao do sada najbolje rezultate od svih
ostalih.


Jednogodišnje sadnice platane uzgojene iz sjemena, dostigle su nam
visinu od 99 cm, ali su zbog svoje visine za sadnju u poplavnim područjima
premalene. Zbog toga u tu svrhu uzgajamo dvogodišnje sadnice.
Kod školovanja obavezno na polovicu prikraćujemo žilu srčanicu i ostalo
jače postrano korijenje na čijem prerezu se onda razvija nakon presadnje
pršljen pršavog korijenja. U našem području platane u mladosti uslijed
kraće vegetacione periode često puta u jesen pri vrhu ne odrvene te iz




ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 31     <-- 31 -->        PDF

gube uslijed smrzavanja terminalni izbojak, pa se u slijedećoj godini razgranjaju.
Da uzgojimo jače sadnice mi smo kod njihovog uzgoja po prvi
puta primijenili metodu, da prigodom preškolovanja jednogodišnjih sadnica
platane iste stavljamo na čep i uzgajamo t. zv. sadnice ^/2 t. j . sa
jednogodišnjim nadzemnim izbojkom a dvogodišnjim korijenom. Ova nam
je metoda dala vrlo dobre rezultate jer se njome uz školovanje biljčica
manjih visina, loše i zakržljale razviju u dobre sadnice a i sve ostale sadnice
dobiju ravan i pravilan habitus bez mnogo postranih grana.


Ovdje želimo da spomenemo naša dosadašnja iskustva i kod uzgoja
sadnica platane iz reznica: u dosadašnjoj literaturi o uzgoju platana iz
reznica preporučuju se reznice rezati od dvogodišnjih prutova. Međutim
naš pokus izvršen 1954. g. sa 100 komada zasađenih reznica od dvogo


.^.^-


Sadnice platane: lijevo 1/1, desno 1/2 Uzgoj sadnica platane u rasadniku


šumarije Osijek. Višnjevac šumarije Osijek.


dišnjih prutova" te isto toliko od jednogodišnjih, uz iste uvjete pokazao
nam je slijedeće: od dvogodišnjih prutova nismo uspjeli uzgojiti niti jednu
sadnicu a od jednogodišnjih prutova odgojili smo 93 komada sadnica koje
su u 1955. g. preškolovane i dostigle prosječnu visinu od 193 cm. Služeći
se ovim iskustvom sadili smo u 1955. g. ponovno isključivo reznice od
jednogodišnjih prutova koji su dobiveni kod srezivanja jednogodišnjih
izbojaka prigodom uzgoja sadnica V2. Posadili smo 100 komada reznica od
donje polovice pruta čija debljina je iznosila od 7 mm na više te 100 komada
reznica od gornje polovine pruta debljine 5—7 mm. Kod prvih je
bio uspjeh GžVo, a kod drugih svega 93%.. I visina je kod prvih bila za
32 cm veća. Stoga smatramo, da je moguće i preporučljivo ako se sadnice
platane uzgajaju iz reznica da se one režu iz donje polovice pruta jednu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 32     <-- 32 -->        PDF

godinu starog potpuno odrvenjelog i sposobnog za produkciju nove
sadnice.


U jednom od redova sadnica platane uzgojenih u rasadniku Višnjevac
dobivene su uzgojem sadnica iz sjemena i reznica u 1954. g. rezultati koje
navađamo u slijedećoj tabeli.


Proizvedene iz reznica


Proizvedene iz sjemena


5—7 m/m


7 na više


debele


Vrst i starost sadnica Vi Vs ´L 1´
3 Va Vi V.
Broj brojanih sadnica 110 326 332 182 138 53 92 93
Prosječna visina u cm 75 182 201 227 356 111 143 193


(Kod vrste i starosti sadnica brojnik razlomka pretstavlja starost u
godinama nadzemnog dijela, a nazivnik starost korijena sadnice).


Iz tabele je vidljivo, da je prosječna visina sadnica V2 svega neznatno
niža od sadnica V2. No uzevši napred spomenute prednosti uzgoj sadnica
V2 je moguć i svrsishodan. Međutim visina sadnica Vs znatno je niža od
sadnica ^/., te nam je iskustvo pokazalo da izbojna snaga korijena platane
pada sa njegovom starošću i da je najveća kod 1 godinu starog.


Proizvodnja sadnica iz sjemena od proizvodnje istih iz reznica znatno
je jeftinija, ali kako se vidi iz prednje skrižaljke visina ^/i sadnica uzgojenih
iz reznica veća je od onih uzgojenih iz sjemena, no već u drugoj
godini te se visine međusobno izravnavaju pa na oba načina uzgoj´ene sadnice
imadu prosječno istu visinu, tako da ovo saznanje uz jeftiniju proizvodnju
ide ipak u prilog uzgoju sadnica iz sjemena.


PRILOG POZNAVANJU ŠUMSKIH ZAJEDNICA U KOJIMA SE
JAVLJA POLJSKI JASEN


(Fraxinus angustifolia Vahl)


Dr. ing. Pavle Fukarek, Sarajevo


D
D
rvo jasena spada među haše plemenite vrste. Ono se mnogo traži u
industriji i preradi. Od davnine je cijenjeno i u domaćoj radinosti, a
izvjesne važne grane zanatstva (kolarstvo, tokarstvo) ne mogu se ni zamisliti
bez dragocjene jasenovine. Naš narod veoma cijeni jasenovo drvo,
i između malog broja vrsta šumskog drveća koje se nalazi uzgojeno i njegovano
po našim selima i naseljima ,jasen zauzima vidno mjesto. Nije to
samo slučaj u našim krajevima. I ostali narodi, upoznavši vrijednost jasenovog
đrveta, počeli su ga već odavna cijeniti i uzgajati, jednako kao što
uzgajaju plemenita voćna stabla, lipu i neke druge vrste. Brojne legende,,