DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 30 <-- 30 --> PDF |
NEKA ZAPAŽANJA O UZGOJU SADNICA PLATANA Ing. Knežević Ilija, Osijels Na članak ing. Podhorskog (Šum. list 10-11/52.) »O platani i uzgoju njenih sadnica« data su iskustva i zapažanja na koja želimo nadovezati i naša o uzgoju platane iz sjemena i reznica na području šumarije Osijek. Od važnijih preduvjeta za uspjeh sjetve sjemena platane jest sama klijavost sjemena jer ona u pojedinim godinama kod nekih skupina ili pojedinih stabala varira vrlo jako t. j . od 3 do SS^/c. Najbolji procenat klijavosti sjemena platane dobili smo sa srednjedobnih stabala i iz sjemenki iz vrha krošnje ,a manji sa starih stabala platane. Sabiranje sjemenki vršeno je koncem februara. Sjeme je čuvano u suhoj i zračnoj prostoriji u glavicama ili razmrvljeno u vrećama. Čišćenje sjemenki od dlačica trljanjem po žičanom situ kao i 12 satno močenje očišćenih sjemenki prije same sjetve davalo je bolje rezultate. Kod sjetve sjemena valja obratiti pažnju da se posijano sjeme lagano pri tlači i pokrije što tanje. Zbog održavanja konstantne vlage za vrijeme klijanja najbolje rezultate daje sjetva između režaka cigle, crijepa ili sjetva između gužvi od slame. Prije same sjetve korisno je zemljište dobro zaliti a po sjetvi treba sa stalnim zalijevanjem nastaviti još 20 dana. Zalijevanje se mora vršiti oprezno sa kantama kroz ružu, da mlaz vode ne izbaci sjemenke iz zemlje. Još bolje rezultate dalo nam je zalijevanje po prvi puta ovdje upotrebij eno, kroz gustu žičanu koritastu rešetku koju prikazuje slika broj 1. SI. 1. Rešetka sa nogarima za zalijevanje. Kod ovakovog zalijevanja kapi vode padaju postepeno i okomito na resku i zasijano sjeme. Rad se ubrzava ako se upotrebe ovakove dvije rešetke, tako dok voda iz prve curi i ispod sebe natapa, dotle se donosi vodu u drugu. Za zalijevanje i za onemogućavanje stvaranja kao i razvijanje već stvorene pokorice najefikasnije i najbolje je zalijevanje vinogradskom prskalicom. Brzina rada nešto zaostaje od naprijed navedenih, metoda ali je taj način zalijevanja dao do sada najbolje rezultate od svih ostalih. Jednogodišnje sadnice platane uzgojene iz sjemena, dostigle su nam visinu od 99 cm, ali su zbog svoje visine za sadnju u poplavnim područjima premalene. Zbog toga u tu svrhu uzgajamo dvogodišnje sadnice. Kod školovanja obavezno na polovicu prikraćujemo žilu srčanicu i ostalo jače postrano korijenje na čijem prerezu se onda razvija nakon presadnje pršljen pršavog korijenja. U našem području platane u mladosti uslijed kraće vegetacione periode često puta u jesen pri vrhu ne odrvene te iz |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 31 <-- 31 --> PDF |
gube uslijed smrzavanja terminalni izbojak, pa se u slijedećoj godini razgranjaju. Da uzgojimo jače sadnice mi smo kod njihovog uzgoja po prvi puta primijenili metodu, da prigodom preškolovanja jednogodišnjih sadnica platane iste stavljamo na čep i uzgajamo t. zv. sadnice ^/2 t. j . sa jednogodišnjim nadzemnim izbojkom a dvogodišnjim korijenom. Ova nam je metoda dala vrlo dobre rezultate jer se njome uz školovanje biljčica manjih visina, loše i zakržljale razviju u dobre sadnice a i sve ostale sadnice dobiju ravan i pravilan habitus bez mnogo postranih grana. Ovdje želimo da spomenemo naša dosadašnja iskustva i kod uzgoja sadnica platane iz reznica: u dosadašnjoj literaturi o uzgoju platana iz reznica preporučuju se reznice rezati od dvogodišnjih prutova. Međutim naš pokus izvršen 1954. g. sa 100 komada zasađenih reznica od dvogo .^.^- Sadnice platane: lijevo 1/1, desno 1/2 Uzgoj sadnica platane u rasadniku šumarije Osijek. Višnjevac šumarije Osijek. dišnjih prutova" te isto toliko od jednogodišnjih, uz iste uvjete pokazao nam je slijedeće: od dvogodišnjih prutova nismo uspjeli uzgojiti niti jednu sadnicu a od jednogodišnjih prutova odgojili smo 93 komada sadnica koje su u 1955. g. preškolovane i dostigle prosječnu visinu od 193 cm. Služeći se ovim iskustvom sadili smo u 1955. g. ponovno isključivo reznice od jednogodišnjih prutova koji su dobiveni kod srezivanja jednogodišnjih izbojaka prigodom uzgoja sadnica V2. Posadili smo 100 komada reznica od donje polovice pruta čija debljina je iznosila od 7 mm na više te 100 komada reznica od gornje polovine pruta debljine 5—7 mm. Kod prvih je bio uspjeh GžVo, a kod drugih svega 93%.. I visina je kod prvih bila za 32 cm veća. Stoga smatramo, da je moguće i preporučljivo ako se sadnice platane uzgajaju iz reznica da se one režu iz donje polovice pruta jednu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 32 <-- 32 --> PDF |
godinu starog potpuno odrvenjelog i sposobnog za produkciju nove sadnice. U jednom od redova sadnica platane uzgojenih u rasadniku Višnjevac dobivene su uzgojem sadnica iz sjemena i reznica u 1954. g. rezultati koje navađamo u slijedećoj tabeli. Proizvedene iz reznica Proizvedene iz sjemena 5—7 m/m 7 na više debele Vrst i starost sadnica Vi Vs ´L 1´ 3 Va Vi V. Broj brojanih sadnica 110 326 332 182 138 53 92 93 Prosječna visina u cm 75 182 201 227 356 111 143 193 (Kod vrste i starosti sadnica brojnik razlomka pretstavlja starost u godinama nadzemnog dijela, a nazivnik starost korijena sadnice). Iz tabele je vidljivo, da je prosječna visina sadnica V2 svega neznatno niža od sadnica V2. No uzevši napred spomenute prednosti uzgoj sadnica V2 je moguć i svrsishodan. Međutim visina sadnica Vs znatno je niža od sadnica ^/., te nam je iskustvo pokazalo da izbojna snaga korijena platane pada sa njegovom starošću i da je najveća kod 1 godinu starog. Proizvodnja sadnica iz sjemena od proizvodnje istih iz reznica znatno je jeftinija, ali kako se vidi iz prednje skrižaljke visina ^/i sadnica uzgojenih iz reznica veća je od onih uzgojenih iz sjemena, no već u drugoj godini te se visine međusobno izravnavaju pa na oba načina uzgoj´ene sadnice imadu prosječno istu visinu, tako da ovo saznanje uz jeftiniju proizvodnju ide ipak u prilog uzgoju sadnica iz sjemena. PRILOG POZNAVANJU ŠUMSKIH ZAJEDNICA U KOJIMA SE JAVLJA POLJSKI JASEN (Fraxinus angustifolia Vahl) Dr. ing. Pavle Fukarek, Sarajevo D D rvo jasena spada među haše plemenite vrste. Ono se mnogo traži u industriji i preradi. Od davnine je cijenjeno i u domaćoj radinosti, a izvjesne važne grane zanatstva (kolarstvo, tokarstvo) ne mogu se ni zamisliti bez dragocjene jasenovine. Naš narod veoma cijeni jasenovo drvo, i između malog broja vrsta šumskog drveća koje se nalazi uzgojeno i njegovano po našim selima i naseljima ,jasen zauzima vidno mjesto. Nije to samo slučaj u našim krajevima. I ostali narodi, upoznavši vrijednost jasenovog đrveta, počeli su ga već odavna cijeniti i uzgajati, jednako kao što uzgajaju plemenita voćna stabla, lipu i neke druge vrste. Brojne legende,, |