DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 80 JANUAR —FEBRUAR GODINA 1956 FUNKCIONALNI ODNOS IZMEĐU GODIŠNJEG VOLUMNOG PRIRASTA I PRSNOG PROMJERA ZA JELU U PREBORNOJ SUMI Dr. Dušan Klepac, Zagreb PROBLEM M M nogobrojni pokusi, koje smo izveli u jelicima Gorskoga Kotara, dali su nam naslutiti, da jela u prebornoj šumi pokazuje naročito svojstvo — što je deblja, da to jače prirašćuje. Je li to moguće? Na to pitanje treba da odgovore ova istraživanja, pa će predmet ove studije biti ispitivanje funkcionalnog odnosa između godišnjeg volumnog prirasta^ i prsnog promjera za jelu u prebornoj šumi. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Objekte za ova istraživanja odabrao sam u šumama Gorskoga Kotara i to u šumarijama Crni Lug, Fužine i Zalesina, te na području Nacional nog Parka »Risnjak«. Detaljno su istražene najraširenije fitocenoze: šuma bukve i jele (Fagetum Abietetosum, Horv.), koja je tipična za pre bornu strukturu, i šuma jele i rebrače (Abieto-Blechnetum, Horv.), koja doduše ..[. karakteristična za prebornu strukturu, ali u kojoj je ta struktura mjestimično postignuta gospodarskim mjerama. U prvoj fitocenozi odabrao sam u tu svrhu 4, a u drugoj 3 pokusne plohe. To su »Ruhač«, »Lisičine«, »Kupjački Vrh«, i »Crna Sušica« na vapnenom, te »Stari Zaturni«, »Belevine« i »Jasle II« na silikatnom tlu. Najvažnije karakteristike tih pokusnih ploha navedene su u tabeli 1. Iz te se tabele vidi, da smo za istraživanje izabrali sastojine različitih temeljnica (od 23,8 m^/ha do 45,0 m^/ha) i različitih boniteta (od desete do sedamnaeste Alganove odnosno Schaefferove tarife). Površina pokusnih ploha srazmjerno je vrlo velika. To je učinjeno zbog toga, da bi se dobili što vjerniji podaci o prirastu de belih jelovih stabala, jer se u sastojini od nekoliko hektara jedva može naći po koja jela, deblja od 60 cm prsnog promjera. U toku 1955. godine terenska su istraživanja proširena na šumu milave i jele (Calamagrosteto-Abietum, Horvat). S obzirom na manje ^ Pod godišnjim volumnim prirastom jele razumijevamo ovdje prosječnu vrijednost tečajnih godišnjih prirasta, izmjerenih na više stabala istog debljinskog stepena. Prema tome godišnji volumni prirast jele u ovoj studiji ima karakter prosječne vrijednosti. Zbog toga smo taj prirast u dosadašnjim studijama zvali »Prosječni godišnji volumni prirast jele«. |