DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Izvještaji, što su ih ranije i sada podnijele pojedine šumarije, pokazuju, da su mnoge šumarije provele jače ili slabije organizirano uništavanje jajnih legala, ali većina od njih javlja da ove godine unatoč provedenom uništavanju gubarevih legala ima ih sada više nego prošle godine. To je činjenica, koja jasno govori o slabom uspjehu ovakvog mehaničkog suzbijanja. Međutim, krivica u slabom uspjehu nije samo u tome, što eventualno suzbijanje nije precizno izvršeno već i u tome što u šumama ne možemo nikada izvršiti lOC/oi uništavanje jajnih legala. Ako je u šumi na 1 ha ostalo samo jedno leglo gubara u godini progradacije onda u toj šumi uz mortalitet od SOVoi možemo u petoj godini naći 12,500.000 legala, uz pretpostavku, da je svaka ženka odlegla pet stotina jaja. Ovo tumačenje također dokazuje, da samo idealno provedeno uništavanje jajnih legala može spriječiti gradaciju gubara u godinama kad ostali faktori u prirodi to dozvoljavaju. Takvo pak uništavanje je moguće samo na manjim površinama srednjedobnih stabala u godini kad ima u šumi možda tek 1—S^/c zaraženih stabala sa 1—2 legla u visini do najviše 6 m. Kad je gubareva ženka odložila svoja jaja u krošnji i na granama i kad je zaraženo preko lO^/o stabala, suzbijanje je problematično. Ako nalazimo na stablima veći broj jajnih legala i ova se nalaze u krošnji onda je suzbijanje nemoguće, pa štoviše i štetno za šumu, jer u takvim prilikama djelovanje prirodnih faktora redovno je mnogo jače od našeg djelovanja. Djelomično uništavanje jajnih legala ili gusjenica pojačava štetnost onih koje su preostale. Plaćanje jajnih legala, koja su skinuta sa kore, posve je pogrešno, ako se to plaćanje vrši po komadu skinutih legla, a ne po tome kako je ono izvršeno i dali je poslije toga ostao stanoviti postotak legala na stablima. Što se tiče uništavanja jajnih legala ono može zadovoljiti donekle dok je zaraza slaba i to samo premazivanjem legala sa efikasnim kemijskim sredstvima, dok struganje i sabiranje jajnih legala treba kao štetno iz prakse potpuno izbaciti. Jedna je činjenica točna i bazira na dosada postignutim rezultatima, a to je da dosada nije nikada uspjelo gradaciju gubara na većim površinama spriječiti uništavanjem jajni h legala . Suzbijanje gubara uništavanjem legala u zabranima, šikarama, u makiji se ne može provoditi i predstavlja gubitak vremena i novaca. Uspješno uništavanje gubarevih legala moguće je na mehanički način samo u voćnjacima. Što se tiče suzbijanja gusjenica tu se mogu postići lijepi uspjesi, ako se suzbijanje izvrši ,dok gusjenice ne pređu III. stadij razvoja, sa avionom zamagljivanjem ili prskanjem sa DDT ili ... sredstvima. No i ta mjera suzbijanja ima svoje loše strane. Takvo suzbijanje je vrlo teško provesti kad se radi o stotinama hiljada hektara zaraženih površina, jer za to> treba veliki broj aviona, a osim toga i troškovi su vrlo visoki. Upotreba kontaktnih otrova kod suzbijanja štetnika u šumama ima i u tom pogledu lošu stranu, što se primjenom takvih otrova kvari biocenoza u šumi, jer pored štetnika redovno pogiba i veliki broj korisnih kukaca. Kad uočimo sve momente, koje smo spomenuli u vezi sa suzbijanjem gubara, vidimo jasno da taj štetnik, a s njime i ostali, koji počinjaju takve štete (zlatokraj, suznik, hrastov savijač i dr.) predstavljaju jedan kom , 25 |