DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 26 <-- 26 --> PDF |
listopadnih šuma oštećuje i voćke, a nona brsti uglavnom samo iglice na smrči i boru i rijetko napadne i bukvu (Makedonija 1955. g.). Suzbijanje gubara vršilo se u šumama dosada pretežno uništavanjem njegovih jajnih legala struganjem, skidanjem ili premazivanjem sa raznim kemijskim sredstvima (katran, petrolej, karbolineum i dr.). Iste metode suzbijanja gubara primjenjuju se prema potrebi i u inostranstvu. To je jedna zastarjela, ali uobičajena mjera suzbijanja gubara, premda su rezultati vrlo problematični, pa se stoga ona u inostranstvu i kod nas pomalo zamjenjuje suzbijanjem gusjenica kemijskim sredstvima uglavnom aviometodom. Zbog takve situacije postavljeno je pitanje uništavanja gubarevih legala kao jedno od glavnih pitanja na spomenutom seminaru. U suzbijanju gubara bilo uništavanjem jajnih legala ili gusjenica treba u prvom redu tražiti efekat tog rada i prema tome obadvije metode suzbijanja analizirati. Ako stručno analiziramo kako mehaničko uništavanje gubarevih jajnih legala tako i kemijsko suzbijanje gusjenica, uvidjet ćemo kako je to težak problem koji traži temeljito proučavanje jedne i druge metode i pomalo stavlja u prvi red treću t. j . biološku metodu. Na temelju naših istraživanja i izvještaja pojedinih šumara dolazimo do zaključka, da je prema stečenim iskustvima do sada dala mehanička metoda uništavanja jajnih legala slabe rezultate. Uništavanje se jajnih legala ne vrši dovoljno pravilno ni savjesno, pa uvijek ostaje u šumi stanovit broj neuništen. Međutim jedno valja imati u vidu da nikada u jednoj većoj šumskoj sastojim ne možemo lOC/o uništiti gubareva legla, jer redovno ostane po neko leglo. Kao dokaz tome neka posluži ovaj slučaj: u šumi Sašinovečki lug na površini od cea 166 k. j . vršeno je kroz osam godina temeljito uništavanje gubarevih jajnih legala premazivanjem. Ali unatoč tog precizno vršenog suzbijanja kroz te godine nalazili smo svake godine u maloj mjeri gusjenice gubara, ali golobrsta nije bilo. To znači da nijedne godine nije gubar bio potpuno uništen, što je uglavnom normalna činjenica. Ali godine 1952. u proljeće nije izvršeno na isti način suzbijanje gubara, jer je u svemu nađeno u spomenutoj šumi samo 10 legala. U jesen iste godine pronađeno je u istoj šumi ž^/o zaraženih stabala, a g. 1953. već 24<´/o i napokon g. 1954. 70´´/o, a ista je situacija bila i g. 1955. Pored toga došlo je god. 1954. u toj šumi do jakog brsta odnosno golobrsta, a to se u manjoj mjeri ponovilo i g. 1955. Ako taj slučaj analiziramo, ispoljuju se dvije interesantne činjenice. U Šašinoveškom lugu nije do g. 1954. došlo do golobrsta, ali se gubar u toj šumi pojavljivao stalno u jačoj mjeri nego u okolnim šumama, gdje uništavanje legala nije vršeno. G. 1954. i 1955. ista je situacija u Sašinovečkom lugu kao i u okolnim šumama, jer je došlo do očite progradacije. Ova činjenica pokazuje ka d pristupim o temeljitom suzbijanju ovakvog štetnika kao što je gubar onda treba to suzbijanje stalno vršiti, jer će u protivnom doći do gradacije možda ranije nego u šumama, gdje suzbijanje nije provađano. Da je tome tako pokazuju i naša istraživanja u laboratoriju, gdje se gubar u pogledu svoga potencijala razmnožavanja, javlja u oscilacijama. |