DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 24 <-- 24 --> PDF |
3. Reznice od grančica jednogodišnjih do trogodišnjih platana Pokušah smo uzgajati platanine sadnice i iz reznica od grančica jednogodišnjih, dvogodišnjih i trogodišnjih platana. Iz reznica od grančica koje su se nalazile bliže vrhu razviju se dobre sadnice visine 40 do 80 cm nakon prve vegetacijske periode, dok iz reznica iz nižih grana dobili smo neke nepravilne sadnice koje rastu nagnuto, kao grane, barem u prvoj godini, pa smatramo da se tu pokazuje pojava indukcije. 4. Reznice od starijih platana U nekim drvoredima sijeku platane u glavu. Iz tako sječenih platana izbiju Ijetorasti do dva metra duljine. Za pokus uzeli smo iz drvoreda u Grubišnom Polju nekoliko tih Ijetorasta i dobili iz njih 70 reznica duljine oko 20 cm. Te smo reznice posadili u Velikim Zdencima. Primile su se lOOVo, a u prvoj godini dostigle su te sadnice visinu oko 1 m. Te su sadnice par puta preko ljeta bile zalijevane sa gnojnicom. Kod sva četiri slučaja reznice su bile stavljene odmah u zemlju, čim su odrezane sa biljke u proljeću pred početak vegetacije. Prednost proizvodnje sadnica iz reznica pred proizvodnjom sadnica iz sjemena je u tome, što je takĆve sadnice lakše proizvoditi, a osim toga točno znamo kakovu ćemo vrstu, varietu ili formu dobiti, dok kod proizvodnje iz sjemena u to nijesmo sigurni, ako su vrste platana izmiješane kao što su to u zagrebačkim drvoredima i parkovima. Još 1953. god. lučili smo sjeme pojedinih vrsta i posebno sijali Platanus orientalis, Platanus occidentalis i Platanus acerifolia. Međutim, nijesmo opazili gotovo nikakvu razliku u nicanju i rastu mladih biljaka pojedinih vrsta. Jer se stabla sve tri vrste u zagrebačkim parkovima i nasadima nalaze izmiješana, pa je omogućeno oprašivanje cvjetova međusobno i nijesmo nikada sigurni koju ćemo vrstu, varietu ili formu dobiti iz sjemena. Radi toga razloga smo u 1954. i 1955. god. odustali od razlučivanja sjemena. Možda bi se s tim problemom mogli pozabaviti naši šumarski instituti, jier za praktičare, i ako to ima veliku važnost, gotovo je nemoguće točno razlučivanje sjemena i raspoznavanje mladih sadnica. Iz navedenih zapažanja možemo izvući ukratko nekoliko zaključaka kojih bi se bilo dobro držati kod proizvodnje plataninih sadnica, a to su: 1. Plodove platane treba brati po suhom vremenu sa mlađih stabala, a nakon branja dobro je odlučiti čisto sjeme od pahuljica. 2. Platanino sjeme u našim krajevima treba sijati jako gusto. 3. Najbolje je sijati platanino sjeme u drugoj polovini svibnja. 4. Posijano sjeme treba pokriti humusnom ili ugljenom prašinom prvi put nakon sjetve 2 do 3 mm debelo, a poslije svaki put kad se pokaže golo sjeme nakon zalijevanja. 5. Od sjetve, pa sve do vremena dok biljke ne razviju listove barem oko 2 cm duge, treba ih zalijevati ustajalom vodom svaki dan. 6. Proklijalo sjeme i mlade biljke, dok ne počnu razvijati listove, treba čuvati od jakog sunca i od isušivanja zemlje. 7. Kad biljke razviju listove 1 do 2 cm duge, onda ih više ne treba zasjenjivati, jer tada, čim imaju više svjetla, vlage i topline, tim bolje rastu. 22 |