DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Broj razvijenih sadnica Visina sadnica koncem Sjeme sijano u mjesecu na 1 m^ vegetacijske periode cm III. do konca IV. 5 do 20 70 V. 50 do 100 50 VI. 200 do 300 20 do 40 VII. do Vni. 200 3 do 15 2. Sjetva plataninog sjemena na različito obrađenomtlu U 1954. godini sijali smo platanino sjeme i na različito obrađenom tlu. Najbolji uspjeh imali smo kad smo platanino sjeme posijali omaške po jesenskom oranju koncem svibnja. Na 40 m^ posijali smo omaške 200 dkg čistog plataninog sjemena i pokrili ga sa piljevinom debelo oko 3 mm, a zatim smo malo željeznim grabljama razrahlili tlo tako, da se izmješalo sjeme, piljevina i zemlja. Na isto tolikoj površini posijali smo u isto vrijeme po jesenskom oranju istu količinu sjemena, pa smo zemljište obradili kao i u prvom slučaju, ali ga nijesmo posuli sa piljevinom. I ako gredice nijesu bile zasjenjivane, sjetva je uspjela, jer smo u oba slučaja dobili na 1 m^ preko 100 sadnica. Mislimo da je razlog tome taj, što je nakon sjetve vrlo brzo niknuo korov koji je štitio ponik platane. Istodobno sijali smo platanino sjeme po dobro obrađenom tlu koje je bilo u proljeću preorano. Kao i kod prva dva pokusa i ovdje smo neke gredice posipali sa piljevinom, a neke nijesmo. Zasjenjivali nijesmo niti jednu gredicu. Uspjeha nijesmo imali vjerojatno radi toga, što ovdje na dobro obrađenom tlu nije dugo niknuo korov koji bi zaštićivao od vjetra i sunca platanin ponik kao kod pokusa sjetve po jesenskom oranju. Kad su platanino biljčice počele dobivati listiće, plijevili smo oprezno korov. Okopavali ih nijesmo, jer su platanine biljčice bile tako guste da se to nije niti moglo, a kako su i 1954. i 1955. godine bile kišovite, nijesmo gredice niti zalijevali. U 1955. god. nije bilo potrebno plijeviti korov, jer od gustih sadnica korov nije mogao rasti. Na mjestima gdje su biljke, sijane po jesenskom oranju, bile preguste, vadili smo ih i presađivali na gredice proljetnog oranja, gdje su bile prerijetke ili ih uopće nije bilo. Presadnju smo sa uspjehom vršili u srpnju i kolovozu 1954. godine. Nakon dvije vegetacijske periode nepresađivane platane postigle su visinu od 2,14 m, a bilo ih je oko 100 na 1 m^ (SI. 1.). Dvogodišnje presađivane platane u gustoći 100 komada na 1 m^ dostigle su visinu 1,35 do 1,6 m (SI. 2.). Iz sjemena koje smo za pokus sijali pod odrasla veća stabla voćaka, bilo po jesenskom ili po proljetnom oranju, dobili smo vrlo dobre rezultate. Ni tu nijesmo okopavali biljke, nego smo između njih plijevili samo korov. Sijali smo platanino sjeme i na gredice koje smo zasjenjivali sa letvicama, pa smo također dobili vrlo dobre rezultate i guste biljke. |