DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 19 <-- 19 --> PDF |
PROIZVODNJA PLATANINIH SADNICA Ing. Đuro Zmijanac — Zagreb S S ve veća potreba za drvom i njegovim proizvodima zahtijeva da se više sade one vrste drveća koje brzo rastu. Među takove vrste spada i platana. U našoj republici gotovo´ u svakom većem mjestu ima platana u parkovima ili u drvoredima. Skoro svake godine rode dobro sjemenom, pa ne će biti poteškoća radi nabave njihovog sjemena i reznica. Treba samo znati kako ćemo iz plataninog sjemena ili reznica uzgojiti dobre sadnice. Potaknuti pojavom prirodnog mladika platane u parku Maksimiru u Zagrebu, te člankom ing. I. Podhorskog »O platani i uzgoju njenih sadnica« u Šumarskom listu broj 10 i 11 od 1952. god., počeli smo je sijati u proljeće 1953. god. u rasadnicima ustanove »Sljgme« u Zagrebu. Koristeći se uputama i podacima navedenog članka pokušali smo ispitivati i razne metode uzgoja plataninih sadnica. Tom prilikom opazili smo neke zanimljive pojave s kojima bismo htjeli upoznati i ostale proizvođače plataninih sadnica. Sve naše pokuse vršili smo na ilovastom srednje plodnom tlu, osim pokusa sjetve plataninog sjemena u sanduke koji su bili napunjeni sa humusom. A. Uzgoj sadnica platane iz sjemena Sjeme za uzgoj sadnica brali smo sa platana, koje rastu po zagrehačkim parkovima i nasadima, i to po suhome vremenu od prosinca pa sve do svibnja. Najviše sjemena smo nabrali u ožujku. Plodove smo razmrvili pažljivo rukom i pomoću rešeta razlučili smo čisto sjeme od pahuljica. Ispitivanjem klijavosti pokazalo se da sjeme s mlađih stabala ima veću klijavost nego sjeme sa starih stabala. Klijavost sjemena dvadesetgodišnjih platana iznosila je do ..^/., a sedamdesetgodišnjih samo oko .^/.. Radi toga smo brali sjeme najviše sa mladih platana. 1. Sjetva u razno doba godine Da ispitamo utjecaj godišnjeg doba na sjetvu, u 1953. god. sijali smo omaške platanino sjeme svake nedjelje na 3 m^ od prvog ožujka pa sve do konca kolovoza na razne gredice u rasadniku. Sjeme je sijano jako gusto i to 5 dkg na 1 m^ tako, da je cijela zemlja bila pokrivena sa plataninim sjemenom. To smo sjeme pokrivali sa piljevinom 2 do 3 mm. debelo i zalijevali svaki dan, kad nije bilo kiše, sa ustajalom vodom. Proklijalo sjeme i mlade biljke, dok nijesu počele dobivati listiće, zasjenjivali smo i čuvali od jakog sunca. Utjecaj dobi na sjetvu i na razvoj sadnica navodimo u tabeli: I one male sadnice, koje je zatekla zima, a da još nijesu imale potpuno razvijeno lišće, prezimile su preko jake zime kao što je bila 1953.-54. godine i krajem vegetacijske periode 1954. godine bile su 90 do 110 cm visoke. |