DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Rezultati u tabelama 4 15 pokazuju nam, da najdeblje jele odbacuju godišnji prirast od O´l m^, što znači, da debela jela priraste prosječno jedan kubni metar u roku od 10 godina. To vrijedi za srednje bonitete. Na boljim bonitetima prirast je veći, na slabijima manji. Tako na primjer najdeblje jele na pokusnoj plohi »Stari Zaturni« prirašćuju dva puta više, a one na pokusnoj plohi »Javorov Kal« dva puta manje od prosjeka. Potpunosti radi spominjemo, da će se gdjekad pojaviti takvi slučajevi, kad ćemo i u prebornoj šumi biti prisiljeni odustati od produkcije debelih jelovih stabala. To se događa u onim gospodarskim jedinicama, gdje je transport trupaca vrlo težak ili pak u onim šumskim predjelima, gdje je zbog različitih zaraza (na pr. imela, vidi Klepac, Šum. list 1955., str. 241 i 242) kulminacija debljinskog, a prema tome i volumnog prirasta nastupila mnogo ranije. Ta je pojava karakteristična za neke naše jelove šume, koje se nalaze bliže moru, a jako su zaražene imelom. Slično se događa i u onim šumama, gdje su klimatske prilike nepovoljne za jelu (na pr. gdje je Martonneov faktor suhoće pao prosječno ispod 35) tako, da deblja jelova stabla propadaju, kao što je to na pr. slučaj s jelicima zapadnog dijela Vogeza (Vidi: L. Badre: Les sapinieres seches des Vosges Haut — Rhinoises, Bulletin trimestriel de la Societe Forestiere, No. 5, Lyon 1955) i t. d., i t. d. Završavajući ovu diskusiju skrećemo pažnju na jedan novi problem, koji, doduše, izlazi iz okvira uređivanja šuma, ali koji je usko povezan s ovim istraživanjima, a od odlučne je važnosti za uzgajanje i uređivanje prebornih šuma. Rezultati naših istraživanja su pokazali, da su u prebornoj šumi debele, zdrave, jele ptsnog promjera od 60 do 90 cm nosioci najvećeg prirasta. No kod toga se nameće pitanje kakve je kvalitete jelovina tih dimenzija u usporedbi sa jelovinom tanjih stabala, imajući pred očima TurnbuUova" istraživanja, da za kvalite´tu drveta nije odlučna samo širina goda i raspored zone ranog i kasnog drva u njem, nego i starost stabla. To bi pitanje trebalo još proučiti u našim jelicima s tehnološkoekonomskog gledišta. No, bez obzira na to, iz naših se istraživanja može izvući ovaj: ZAKLJUČAK Godišnji volumni prirast jele (.^) u prebornoj šumi može se do izvjesne granice izraziti kao funkcija prsnog promjera (.) jednadžbom pravca: ., = a + b X U istraživanim sastojinama granica do koje spomenuti funkcionalni odnos vrijedi viša je od 75 cm prsnog promjera, što će reći, da se do tog prsnog promjera može uzeti, da je godišnji volumni prirast jele u prebornoj šumi u prosjeku direktno proporcionalan s debljinom stabla. Ova je istraživanja materijalno omogućio Odbor za fakultetske šume Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu i Rektorat Hrvatskog Sveučilišta na čemu im najljepše zahvaljujem. Prema W. E. ....: Woodland Management, London 1954., str. 236. |