DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 16 <-- 16 --> PDF |
činjenica, da najdeblje jele (p. p. od 60 do 90 cm) u prebornimšumama Gorskoga Kotara najjače prirašćuju objašnjava nam, zašto moderne francuske normale po broju stabala operiraju s jelovim stablima svih dimenzija i to sve do 95 cm prsne debljine na najboljim stojbinama, a do 75 cm na najlošijim stojbinama. To smo prikazali u tabeli 7, u kojoj su naznačeni brojevi stabala po jednom TABELA 7 hektaru za normalne prilike na najboljem i najlošijem bonitetu. (Prema Bon i t e t Prsni promjer knjizi »Sapinieres«, 1930., str. 75)^. cm I IV Rezultati naših istraživanja potvr (15) (90) (150) đuju spoznaju, da jela u prebornoj šumi prirašćuje to više, što je deblja. To, 20 69 100 dakako, vrijedi do izvjesne mjere ili 25 53 67 praktički rečeno do dimenzija s kojima 30 41 44 danas raspolažemo u našim šumama 35 32 30 Gorskog Kotara. Imajući pred očima tu 40 24 20 spoznaju, postaje nam još razumljivija 45 19 13 specifičnost preborne šume, koja se 50 14 9 očituje u produkciji debelih sortime 55 11 6 nata. 60 9 4 Svjesni te činjenice, pitamo se, je 65 7 3 (i u prebornoj šumi ispravno,orijenti 70 5 2 ra ti šumsku produkciju na tanke sor 75 4 1 timente (rudno drvo, 1.1. stupove i ce 80 3 — lulozu), kad znamo, da je preborna šu 85 2 — ma takav gospodarski tip, koji u naj 90 2 — većoj mjeri daje debele (jake) sorti 95 1 — mente? Naravno, da to u principu nije Ukupno 296 299 ispravno. No, ukaže li se veća potreba za tanjim jelovim sortimentima, kao što je to slučaj danas, a bit će vjero jatno i u buduće, onda je ispravnije izabrati onakav oblik gospodarenja, koji će nam omogućiti veću produkciju tankih sortimenata. A to je sastojinski oblik gospodarenja, to će reći visoka šuma s oplodnom sječom, koja daje veću količinu prorednog materijala, a manju količinu debelih sortimenata, u usporedbi sa prebornim šumama, dakako, uz inače jednake uvjete. Posebno naglašavamo, da bi spomenuta promjena oblika gospodarenja došla u obzir samo ondje, gdje to ekološke prilike dozvoljavaju. Iz tabele 4 i 5 vidimo, da jelovo stablo prsnog promjera od 75 cm prosječno 4 do 5 puta više prirašćuje od jelovog stabla prsnog promjera 30 cm. ^ Podržavanje jelovih stabala iznad 95 cm čini se, da nije više rentabilno, na što je već upozorio Badoux. On je na temelju opširnih istraživanja u švicarskim prebornim šumama došao do zaključka, da podržavanje jelovih stabala debljih od 90 cm smanjuje prihod preborne šume, te je za jelu u švicarskim prebornim šumama predložio prsni promjer od 70 cm, kao gornju granicu zrelosti, premda na gotovosvim njegovim plohama godišnji volumni prirast za jelu kulminira poslije 70 cm prsnog promjera. (Vidi: Badoux Eric: L´allure de l´accroissement dans la foret jardinee, Mitteilungen der Schwezerischen Anstalt .. das forstliche Versuchs-vvesen,, XXIV. Band, 1. Heft, Ziirich 1949., strana 9—58). |