DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Na temelju jednadžbi (4) do (11) izračunali smo za svaku pokusnu, plohu godišnji volumni prirast jele za debljinske stepene po 5 cm. Ti se rezultati nalaze u tabelama 4, 5 i 6 pod oznakom (Yr), a predočeni su na slikama 1, 2 i 3. DISKUSIJA Razmotrimo li dobivene rezultate, vidjet ćemo, da je na prvih šest ploha kao i na osmoj plohi GODIŠNJI VOLUMNI PRIRAST JELE IZRAŽEN JEDNADŽBOM PRAVCA, a samo na sedmoj plohi jednadžbom parabole. S biološkog je gledišta jasno, da godišnji volumni prirast jele mora postići svoju kulm^maciju kod izvjesne prsne debljine stabla — nakon čega nastupa opadanje toga prirasta. To smo uspjeli konstatirati na pokusnoj plohi »Jasle« VI, 3, c, gdje godišnji volumni prirast kulminira u prosjeku kod jele prsnog promjera od 90 cm. Za taj smo prsni promjer izmjerili godišnji volumni prirast od O´llVl m´; već za prsni promjer od 95 cm izmjeren je manji prirast i to u iznosu od 0´1167 m^. (vidi tabelu 5 i sliku 2). No na svim ostalim pokusnim plohama nismo uspjeli konstatirati kulminaciju godišnjeg volumnog prirasta, što više, tok godišnjeg volumnog prirasta na ostalim plohama izražen je ....^..., kako se to dobro vidi na slikama 1, 2 i 3. Analogno bi se dogodilo i s pokusnom plohom »Jasle« Vi, 3, c, da smo ispustili iz računa jelova stabla deblja od 75 cm prsnog promjera. Uzimajući u obzir samo stabla do 75 cm prsnog promjera, dobili smo na pokusnoj plohi »Jasle«, VI, 3, c, također jednadžbu pravca za godišnji volumni prirast: Y, = — 0"021052 + 0´001747 . . . . . (10 a) (Tb = 0´00004 Kao i kod prvih šest pokusnih ploha, tako i u ovom slučaju izlazi, da je b > 2 .,,, što znači, da je parametar (b) signifikantan. Iz toga slijedi, da je u prebomoj šumi tok godišnjeg volumnog prirasta jele dopušteno identificirati s pravcem do određene granice — to će reći do određenog prsnog promjera. U fitocenozi bukve i jele, t. j . u prebornoj šumi bukve i jele na vapnenoj podlozi, ta je granica viša, a u prebornoj jelovoj šumi na glinenoj podlozi, ta je granica nešto niža. To je u skladu s našim očekivanjima, jer su stojbinski boniteti na glinenoj podlozi bolji od onih na vapnencu. Zbog toga na glinenom tlu godišnji volumni prirast jele kulminira ranije, pa smo tu kulminaciju mogli utvrditi za razliku od jelovih prebornih šuma na vapnencu, gdje tu kulminaciju nismo mogli konstatirati, premda smo na nekim pokusnim plohama (na pr. »Crna Sušica« i »Kupjački Vrh«) imali isto tako debela stabla, kao i na pokusnoj plohi »Jasle II«. To znači, da na našim pokusnim plohama jelova stabla tanja od 75 cm prsnog promjera nisu još postignula maksimalni godišnji volumni prirast, naravno, uzimajući ih u prosjeku. Godišnji volumni prirast jele odraz je uglavnom godišnjeg debljinskog prirasta. Budući da ovaj posljednji u prebornoj jelovoj šumi u većini slučajeva ne kulminira prije 75 cm prsnog promjera (d)," razumljivo je. * Klepac D.: Istraživanja debljinskog prirasta jele u nfajraširenijim fitocenozamai Gorskoga Kotara, Glasnik za šumske pokuse br. 12. |