DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 89     <-- 89 -->        PDF

spasi šumu od neminovne katastrofe. Rješenje ovog teškog problema je
mnogo složenije. Ono leži u stvaranju takvih šuma, koje će biti uzgojene
na prirodnim osnovama. Te će šume biti same po sebi otporne prema
najezdama insekata.


Brijest


Sušenje brijesta predstavlja težak problem za evropsko i američko
šumarstvo. Proces sušenja brijesta, koji je započeo oko god. 1919. u Holandiji,
brzo se raširio po čitavoj Evropi. God. 1928—1929. pojava sušenja
brijesta konstatirana je u Hrvatskoj, a 1930. g. u Americi. Od tog vre


4. SuŠ3nje brijesta. Kragujna, šumarija
Županja.
Ulmensteriben.


mena brijest je nestao iz većine evropskih šuma. Jednaka je situacija i u
Hrvatskoj. Rijetke su šume u kojima se brijest još može naći u tolikoj
količini da se njegovo učešće u ukupnoj drvnoj masi izražava postotkom.
Najčešće je on još samo pojedinačno primiješan ili ga uopće nema.


Ovu katastrofu uzrokovala jet. zv. holandska bolest brijestov
a t. j . gljiva Ceratostomella ulmi (Graphium ulmi). Bolest šire uglavnom
potkornjaci brijesta od kojih su najčešći veliki i mali brijestov potkornjak
(Scolytus scolytus i Sc. multistriatus). Ova je činjenica višekratnim
pokusima nedvojbeno dokazana i odavno poznata. Potkornjaci brijesta su
odlični letači pa se time ujedno može objasniti tako naglo širenje bolesti.


U nekim zapadnoevropskim zemljama (na pr. Francuskoj) stručnjaci
su izgubili svaku nadu u mogućnost regeneracije pa se potpuno odustalo
od daljnjeg uzgoja brijesta. Drugdje se pak pokušalo regeneraciju selekcijom
preostalih brijestova i traženjem imunih primjeraka (Holandija) ili