DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 89 <-- 89 --> PDF |
spasi šumu od neminovne katastrofe. Rješenje ovog teškog problema je mnogo složenije. Ono leži u stvaranju takvih šuma, koje će biti uzgojene na prirodnim osnovama. Te će šume biti same po sebi otporne prema najezdama insekata. Brijest Sušenje brijesta predstavlja težak problem za evropsko i američko šumarstvo. Proces sušenja brijesta, koji je započeo oko god. 1919. u Holandiji, brzo se raširio po čitavoj Evropi. God. 1928—1929. pojava sušenja brijesta konstatirana je u Hrvatskoj, a 1930. g. u Americi. Od tog vre 4. SuŠ3nje brijesta. Kragujna, šumarija Županja. Ulmensteriben. mena brijest je nestao iz većine evropskih šuma. Jednaka je situacija i u Hrvatskoj. Rijetke su šume u kojima se brijest još može naći u tolikoj količini da se njegovo učešće u ukupnoj drvnoj masi izražava postotkom. Najčešće je on još samo pojedinačno primiješan ili ga uopće nema. Ovu katastrofu uzrokovala jet. zv. holandska bolest brijestov a t. j . gljiva Ceratostomella ulmi (Graphium ulmi). Bolest šire uglavnom potkornjaci brijesta od kojih su najčešći veliki i mali brijestov potkornjak (Scolytus scolytus i Sc. multistriatus). Ova je činjenica višekratnim pokusima nedvojbeno dokazana i odavno poznata. Potkornjaci brijesta su odlični letači pa se time ujedno može objasniti tako naglo širenje bolesti. U nekim zapadnoevropskim zemljama (na pr. Francuskoj) stručnjaci su izgubili svaku nadu u mogućnost regeneracije pa se potpuno odustalo od daljnjeg uzgoja brijesta. Drugdje se pak pokušalo regeneraciju selekcijom preostalih brijestova i traženjem imunih primjeraka (Holandija) ili |