DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 87 <-- 87 --> PDF |
bära posljednjih decenija. Postoje i brojni drugi gusjenični štetnici hrastovih šuma, koji se također periodički masovno pojavljuju (zlatokraj, suznik, hr. savijač, hr. četnjak i dr.). God. 1909. prvi puta se kod nas pojavila bolest hrastovog lišća p e p e 1 n i c a. Od tada ona se stalno pojavljuje u hrastovim šumama. Pepelnica ne može znatnije oštetiti staro, ojačalo hrastovo lišće, pa su zbog toga štete od nje u godinama bez napadaja gusjenica gotovo beznačajne. Međutim sinhronizirani napadaj gusjenica i pepelnice obično ima katastrofalne posljedice. Prvo lišće obrste gusjenice, a drugo uništi pepelnica tako da stabla u istoj godini moraju i pa treći puta listati. Ako se ovaj kombinirani napadaj gusjenica i pepelnice ponovi uzastopno dvije ili više godina, nastaje masovno sušenje stabala. Sušenje potpomažu t. zv. sekundarni paraziti, koji normalno ne napadaju vitalna stabla, ali su u stanju da iscrpljenim stablima zadadu konačni udarac. Od sekundarnih parazita najpoznatiji su k r a s n i k Agrilus biguttatus, gljiva medn j ač a (Armillaria mellea), a zatim razni drugi krasnici i s t r i- z i b u b e. F I--´. JI ´ SI. 3. Sušenjem degradirana srednjedobna hrastova sastojina, oforštena od gubara. Z. Kusara, šumarija Županja Degradierter, 60-jähriger Eichenbestand, vom Schwammspinner gefressen. Obzirom na značaj gubara u vezi problema, koji se razmatra, iznosim stanje zaraze ovog štetnika u posljednjih 10 godina. God. 1946—50. harala je jedna od najjačih zaraza gubara kako po prostranstvu zaraženih površina tako i po intenzitetu zagaze. Šume diljem Slavonije bile su tada totalno obrštene. Slično stanje bilo je i u drugim´Republikama. U Hrvatskoj je zaraza definitivno prestala 1950. god. i to u brdskim šumama masiva Papuk. Već u jesen 1953. god. primjećena. su tu i tamo pojedinačna gubareva legla. U jesen 1954. zaraza je konstatirana već na cea 159.000 ha. Ne raspolažem potpunim podacima o sadašnjoj zarazi, ali se čini da je ona zahvatila oko 200.000 ha hrastovih nizinskih i brdskih šuma. Intenzitet sadašnje zaraze općenito rtije jak, osim na pojedinim lokalitetima, ali je gotovo sigurno da će zaraza i dalje napredovati. (Napominjem da u šumama NR Srbije postoji zaraza gubara na više od 650.000ha; gotovo polovina ove površine je veoma jako zaražena). Na ovom mjestu treba spomenuti da u Hrvatskoj postoje još dva odvojena područja zaraze gubara i to Lika i Primorje. Na oba ova područja gubar je posljednje 2—3 godine načinio znatne štete. U Hrv. Primorju gubar se i ranije pojavljivao pa sadašnja zaraza nije iznenadila stručnjake. |