DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 87     <-- 87 -->        PDF

bära posljednjih decenija. Postoje i brojni drugi gusjenični štetnici hrastovih
šuma, koji se također periodički masovno pojavljuju (zlatokraj, suznik,
hr. savijač, hr. četnjak i dr.). God. 1909. prvi puta se kod nas pojavila
bolest hrastovog lišća p e p e 1 n i c a. Od tada ona se stalno pojavljuje
u hrastovim šumama. Pepelnica ne može znatnije oštetiti staro, ojačalo
hrastovo lišće, pa su zbog toga štete od nje u godinama bez napadaja gusjenica
gotovo beznačajne. Međutim sinhronizirani napadaj gusjenica i pepelnice
obično ima katastrofalne posljedice. Prvo lišće obrste gusjenice, a
drugo uništi pepelnica tako da stabla u istoj godini moraju i pa treći puta
listati. Ako se ovaj kombinirani napadaj gusjenica i pepelnice ponovi uzastopno
dvije ili više godina, nastaje masovno sušenje stabala. Sušenje potpomažu
t. zv. sekundarni paraziti, koji normalno ne napadaju vitalna stabla,
ali su u stanju da iscrpljenim stablima zadadu konačni udarac. Od
sekundarnih parazita najpoznatiji su k r a s n i k Agrilus biguttatus, gljiva
medn j ač a (Armillaria mellea), a zatim razni drugi krasnici i s t r i-
z i b u b e.


F


I--´. JI ´


SI. 3. Sušenjem degradirana
srednjedobna hrastova sastojina,
oforštena od gubara. Z. Kusara,
šumarija Županja
Degradierter, 60-jähriger Eichenbestand,
vom Schwammspinner
gefressen.


Obzirom na značaj gubara u vezi problema, koji se razmatra, iznosim
stanje zaraze ovog štetnika u posljednjih 10 godina. God. 1946—50. harala
je jedna od najjačih zaraza gubara kako po prostranstvu
zaraženih površina tako i po intenzitetu zagaze. Šume diljem Slavonije
bile su tada totalno obrštene. Slično stanje bilo je i u drugim´Republikama.
U Hrvatskoj je zaraza definitivno prestala 1950. god. i to u brdskim
šumama masiva Papuk. Već u jesen 1953. god. primjećena. su tu
i tamo pojedinačna gubareva legla. U jesen 1954. zaraza je konstatirana
već na cea 159.000 ha. Ne raspolažem potpunim podacima o sadašnjoj zarazi,
ali se čini da je ona zahvatila oko 200.000 ha hrastovih nizinskih
i brdskih šuma. Intenzitet sadašnje zaraze općenito rtije jak, osim na pojedinim
lokalitetima, ali je gotovo sigurno da će zaraza i dalje napredovati.
(Napominjem da u šumama NR Srbije postoji zaraza gubara na više od
650.000ha; gotovo polovina ove površine je veoma jako zaražena).


Na ovom mjestu treba spomenuti da u Hrvatskoj postoje još dva odvojena
područja zaraze gubara i to Lika i Primorje. Na oba ova područja
gubar je posljednje 2—3 godine načinio znatne štete. U Hrv. Primorju
gubar se i ranije pojavljivao pa sadašnja zaraza nije iznenadila stručnjake.