DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 84     <-- 84 -->        PDF

30. Špirane c M-: 0 količini proizvedenih biljaka iz sjemena. 1950. str.
321—323.
31. Špirane c M.: Izdvajanje zemljišta za pošumljavanje na tlima izvan
krša. 1950. str. 480—483.
32. Vou k V.: Auksini u šumarstvu. 1953. str. 1—11.
33. Z i a n i P.: Značaj metodike kod planiranja šumsko-meliorativnih radova.
1951. str. 108—120.
PROBLEMATIKA ZAŠTITE ŠUMA U NR HRVATSKOJ


Ing. Ivan Spaić — Zagreb


UVODNA NAPOMENA


O
O
vaj je članak napisan s namjerom, da se stručnoj javnosti izloži stanje u jednoj
važnoj oblasti šumarstva — zaštiti šuma. Osim naučno-istraživačkih problema,
postoje u zaštiti šuma i mnogi krupni problemi, koji se mogu relativno lako riješiti,
ali je pri tome potrebno angažiranje čitave struke (organizacija službe zaštite šuma,
oprema, kadrovi). Vrijeme je da se riješe ti problemi. Nastojao sam da problematiku
zaštite šuma u Hrvatskoj što potpunije prikazem. U tome nisam sasvim uspio. Uostalom
u okviru jednog članka — pa makar on ´bio i malo poduži — nije lako izložiti
tako mnogobrojne, raznolike i složene probleme, kakvima obiluje zaštita šuma. Uza
sve to meni se čini, da je i ono, što je izneseno, dovoljno da ponuka stručnjake na
razmišljanje barem o najvažnijim problemima zaštite šuma. To je upravo i svrha
ovog članka.
Prikazujući stanje zaštite šuma, ja sam izložio naša najnovija dostignuća na
tom području. Ukazao sam, međutim, i na probleme odnosno nedostatke zbog kojih
naše šumarstvo trpi štete već nekoliko decenija.


Zdravstveno stanje nekih najvažnijih vrsta drveća


Jedan od najvažnijih zadataka ovog članka je prikaz zdravstvenog
stanja naših šuma. To stanje se može izložiti na više načina (neposredno:
opisom zdravstvenog stanja šuma pojedinih geografskih ili šumsko-privrednih
područja, šumskih fitocenoza i si. ili posredno: opisom važnosti
pojedinih štetnika i bolesti za određena šumska područja, tipove šuma i si.).
Odlučio sam da prikazem zdravstveno stanje pojedinih vrsta drveća, čini
mi se, da je takav prikaz najpregledniji. U članku je opisano zdravstveno
stanje samo naših najvažnijih šumsko-gospodarskih vrsta i to od listača:
hrasta, brijesta, jasena, bukve, kestena i topola, a od četinjača: jele, smrče
i bora. Također je ukazano na najčešće probleme zaštite biljaka u rasadnicima.


Hrast


šume hrasta lužnjaka Posavine i Podravine — t. zv. slavonsk i
hrastic i — poznate su u čitavoj Evropi. Svoj ugled one zahvaljuju velikim
dimenzijama, koje hrastovi ovdje postižu i odličnoj kvaliteti hrastovine.
Ovaj renome stečen je još krajem prošlog stoljeća kada je Slavonija
obilovala starim hrasticima. Smatra se da te šume u nizinskom području
Slavonije nalaze optimum za sVoj rast i razvoj. Nekada je takvo mišljenje
sigurno bilo opravdano. Danas je, međutim, vrlo vjerojatno da to mišljenje
treba revidirati i to ako već ne općenito, a ono barem za veliki dio pvog
područja. Unatrag cea 45 god. započeo je, naime, u tim šumama proces