DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Svota od 8578 din za pošumljavanje 1 ha je razmjerno niska radi toga, što su u račun uzete i površine pošumljene sjetvom sjemena na starim sječinama na dobrim zemljištima, kojih je gotovo polovica. Osim toga su trošak pošumljavanja znatno snizili i dobrovoljni radovi. Pošumljavanje 1 ha golog krškog zemljišta stajalo je god. 1952 prosječno Din 23.000 (15). U konkretnim slučajevima postoje velika odstupanja od tog prosjeka. Tako su ti troškovi radi uništenja većeg dijela kultura u sušnim godinama .bili u nekim područjima preko 2 puta veći od prosjeka. Da se ovakav opsežni rad na pošumljavanju mogao izvesti, osnovan je velik broj šumskih rasadnika u kojima je uzgojeno 255,208.000 komada sadnica, uz trošak od 165,608.000 Din. Trošak proizvodnje 1 sadnice iznosio je cea 0.65 Din. Svaki kotar ima danas svoje rasadnike. Najveće rasadnike imaju kotari Gospić (13 ha), Koprivnica (15 ha), Osijek (30 ha), Pula (10 ha), Split (16 ha), Vinkovci (31 ha), i Zagreb (Uha). Ukupna površina rasadnika koncem god. 1955 iznosila je 297,59 ha, od čega je 234,31 ha obradivo. U to je vrijeme bilo u tim rasadnicima uzgojeno biljaka sposobnih za sadnju. četinjača 22,149.000 listača 14,190.000 stablašica 999.200 ukrasnog grmlja 217.600 topolovih sadnica 2,317.700 t. j . ukupno biljaka 39,873.500 Ovih nekoliko iznesenih brojaka pokazuju, da je rad na pošumljavanju i melioraciji šuma prošlih deset godina postavljen na solidne temelje. Početak nije bio lak. Iako je prvih godina narod u tom poslu masovno i dobrovoljno sudjelovao i kvantitet rada više nego zadovoljio, ipak taj rad po svojoj kvaliteti nije uvijek zadovoljio, pa su zašumljene površine opet opustjele i morale se ponovo pošumljavati. Osobite su teškoće zadale i nepogodne klimatske prilike, koje su vladale posljednjih 10 godina. Uslijed čestog nastupa sušnih perioda posušile se na velikim površinama tek osnovane mlade kulture. U nekim se područjima posušilo i do 90% zasađenih biljaka, a zasijano sjeme nije ni niklo. Stoga je pošumljavanje mnogih površina iziskivalo velike materijalne žrtve. Dobrovoljno sudjelovanje naroda i narodnih organizacija u radovima na pošumljavanju ipak je imalo svoju veliku vrijednost u tom, što se tim dobrovoljnim akcijama pošumljavanje populariziralo, i postalo narodu bMže, nego što je nekad bilo, a to mnogo znači po uspjeh daljih radova, a koristit će i za buduće. U toj borbi sa prirodnim nepogodama te traženju najpovoljnijeg načina organiziranja rada na pošumljavanju i melioracijama stečena su na terenu minulog decenija mnoga korisna iskustva, koja će omogućiti da taj rad bude u budućnosti opsežan i kvalitetan. U budućnosti nas čeka na pošumljavanju i melioracijama još veći rad nego do sada, ne samo u području krša već i na drugim zemljištima. Posebno će se obratiti pažnja drveću brzog rasta s kojim će se pošumiti tim vrstama odgovarajuća sada još neiskorištena šumska zemljišta. Sav taj golemi posao ne će biti moguće izvesti bez dovoljnog broja stručnih kadrova. Uz kvalifikovane rukovodioče bit će potrebno još više spremnih tehničara |