DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 80     <-- 80 -->        PDF

DESET GODINA POŠUMLJAVANJA I MELIORACIJA
U NR HRVATSKOJ


Dr. Zlatko Vajda (Zagreb)


P
P
rije nego iznesemo podatke o radu na pošumljavanju na području NR
Hrvatske prošlih deset godina, prikazat ćemo ukratko što je na tom
području učinjeno ranijih decenija, počev od polovice prošlog stoljeća.
Nemamo o tom podataka za čitavo područje NR Hrvatske, već samo za
oblasti krša, ali držimo da će za naše zaključke biti i to dovoljno, jer se
pretežni dio pošumljavanja vršio a i danas se vrši u toj oblasti.
Za pošumljavanje golih površina, osobito krša, treba uložiti mnogo
rada i kapitala, koji donosi koristi tek u daljoj budućnosti. Stoga je razumljivo,
da tuđinska kapitalistička vlast, koja je svu svoju djelatnost koncentrirala
na iskorištavanje vrijednih slavonskih hrastovih šuma, nije forsirala
radove na pošumljavanju, niti je za njih davala dovoljno materijalnih
sredstava. Prve veće radove na pošumljavanju krša izvela je Krajiška
uprava god. 1865 u predjelu Grabovlje kod Jablanca, te u predjelu Vrški
(Sv. Jakov — Krmpote). God. 1878. osnovano je u Senju nadzorništvo za
pošumljavanje primorskog krša Vojne Krajine. Ovo je nadzorništvo do
god. 1895., t. j . u roku od 17 god., pošumilo i osnovalo svega 8493 ha branjevina,
što znači prosječno godišnje oko 500 ha. Daljih 20 godina, t. j .
do početka Prvog svjetskog rata ta je površina povećana tek za 154 ha, ili
prosječno godišnje za 7,7 ha. U Dalmaciji je u to doba na pošumljavanju
krša još manje učinjeno. Tek od 1904 do 1914 počelo se i tu, u nekim predjelima,
sa intenzivnijim pošumljavanjem, ali su postignuti razmjerno slabi
rezultati. Tu je ostalo malo pošumljenih površina, jer su mnoge kulture
stradale od požara ili su za vrijeme prošlog rata uništene. U staroj je Jugoslaviji
rad na pošumljavanju, na području današnje NRH, bio nešto pojačan,
pa je tokom 20 godina uspjelo pošumiti oko 7.000 ha, ili godišnje oko
350 ha (15).


Iz svega rečenog možemo zaključiti, da se u roku od 80 god. 1865—1945
pošumilo oko 16.000 ha krške površine bivše Hrvatske i Dalmacije, što
iznosi prosječno oko 200 ha godišnje.


Nakon Oslobođenja uzeo je pošumljavanje golih površina u ruke sam
narod. On je taj problem ozbiljno shvatio, pa je po narodnoj vlasti zasnovan
opsežni plan pošumljavanja na širokoj osnovi. Danas je već prošlo
10 godina otkako, se taj plan počeo provoditi u život. Rezultati tog rada u
području krša za vrijeme prvih 5 godina, kao i kritika tog rada, opširno
su prikazani u članku A. Horvata »Osvrt na rezultate pošumljavanja u
krškom području NR Hrvatske u periodu izvršenja petogodišnjeg plana
(š. L. br. 2 i 3 1954 — str. 51—60), pa ga mi ne ćemo opetovati.


širi plan rada na pošumljavanju obuhvaća pošumljavanje redovnih
sječina, starih sječina, paljevina, čistina i goleti na čitavom području NR
Hrvatske. Uz taj rad treba da spomenemo i melioracije šikara i devastiranih
šuma, te rad na proizvodnji biljaka u šumskim rasadnicima, koji čini
sastavni dio rada na pošumljavanju.


Prema podacima dobivenim od Uprave za šumarstvo u državnom sekretarijatu
za narodnu privredu, na području NR Hrvatske je za vrijeme ođ
god. 1945—1954 pošumljeno golih površina i starih sječina, te meliorirano




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 81     <-- 81 -->        PDF

degradiranih šuma po pojedinim novo osnovanim i arondiranim kotarevima,
kako slijedi:


POŠUMLJAVANJE I MELIORACIJA ŠUMA OD 1945—1954 GOD.


Pošumljeno
ha
Meliorirano
ha
1. Bjelovar
2. Čakovec
2013
59
611
11
3. Daruvar 917 488
4. Dubrovnik 543 248
5. Gospić
6. Karlovac
8877
3608
7275
1320
7. Koprivnica
8. Krapina
9. Križevci
1985
463
697
457
60S
163
10. Kutina 2224 126
11. Makarska 1309 4680
12. Našice 4409 386
13. Nova Gradiška 3126 428
14. Ogulin
15. Osijek
16. Pula
2635
3238
3855
1734
1596
4644
17. Rijeka
18. Sisak
2654
5297
1407
2073
19. SI. Požega
20. SI. Brod
3129
2402
436
653
21. Split
22. Šibenik
3730
1889
15422
5797
23. Varaždin 1450 152
24. Vinkovci 2216 890
25. Virovitica 2374 87
26. Zadar 1019 3805
27. Zagreb 1346 370
Ukupno : 67464 55814


To znači, da je prosječno godišnje pošumljeno 6746 ha starih sječina,
čistina i golog krša, a meliorirano 5581 ha degradiranih šuma. Uzmemo, li
u obzir samo kotare u oblasti krša (Dubrovnik, Gospić, Makarska, Ogulin,
Pula, Rijeka, Split, Šibenik i Zadar) vidimo, da na njih otpada godišnje
2651 ha pošumljene i 4497 ha meliorirane površine.


Iako se ovaj rad odnosi na čitavo današnje područje NR Hrvatske, dok
se raniji podaci odnose samo na pošumljavanje u predratnoj Hrvatskoj i
Dalmaciji bez Istre, ipak se može zaključiti, da obim radova na pošumljavanju
i melioracijama u ranijim decenijima daleko zaostaje za radovima,
koji su izvedeni posljednjih 10 godina. Nemamo brojčanih podataka o pošumljavanju
i melioracijama šuma izvan oblasti krša NR Hrvatske iz
ranijih vremena, ali prema stručnoj literaturi i prilikama, koje su u šumskom
gospodarstvu u tim šumskim područjima tada vladale možemo zaključiti,
da je i u tom području daleko manje učinjeno od onog što se trebalo
učiniti. Dokaz tome su velike obešumljene površine, besplodna ispasišta,
zapuštene stare sječine i šikare, zabarena zemljišta i t. d., što sve još
i danas čeka na pošumljavanje i melioracije.


Prema podacima bivših inspektorata u Bjelovaru, Gospiću, N. Gradiški,
Ogulinu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Vinkovcima i Zagrebu, troškovi desetgodišnjeg
pošumljavanja iznosili su približno oko 578,807.000 din, ili po
ha 8578 din, troškovi melioracija oko 128,891.000, ili po ha 2309 din.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Svota od 8578 din za pošumljavanje 1 ha je razmjerno niska radi toga,
što su u račun uzete i površine pošumljene sjetvom sjemena na starim sječinama
na dobrim zemljištima, kojih je gotovo polovica. Osim toga su trošak
pošumljavanja znatno snizili i dobrovoljni radovi. Pošumljavanje 1 ha
golog krškog zemljišta stajalo je god. 1952 prosječno Din 23.000 (15). U
konkretnim slučajevima postoje velika odstupanja od tog prosjeka. Tako
su ti troškovi radi uništenja većeg dijela kultura u sušnim godinama .bili
u nekim područjima preko 2 puta veći od prosjeka.


Da se ovakav opsežni rad na pošumljavanju mogao izvesti, osnovan
je velik broj šumskih rasadnika u kojima je uzgojeno 255,208.000 komada
sadnica, uz trošak od 165,608.000 Din. Trošak proizvodnje 1 sadnice iznosio
je cea 0.65 Din.


Svaki kotar ima danas svoje rasadnike. Najveće rasadnike imaju kotari
Gospić (13 ha), Koprivnica (15 ha), Osijek (30 ha), Pula (10 ha),
Split (16 ha), Vinkovci (31 ha), i Zagreb (Uha).


Ukupna površina rasadnika koncem god. 1955 iznosila je 297,59 ha,
od čega je 234,31 ha obradivo. U to je vrijeme bilo u tim rasadnicima uzgojeno
biljaka sposobnih za sadnju.


četinjača 22,149.000
listača 14,190.000
stablašica 999.200
ukrasnog grmlja 217.600
topolovih sadnica 2,317.700


t. j . ukupno biljaka 39,873.500
Ovih nekoliko iznesenih brojaka pokazuju, da je rad na pošumljavanju
i melioraciji šuma prošlih deset godina postavljen na solidne temelje. Početak
nije bio lak. Iako je prvih godina narod u tom poslu masovno i dobrovoljno
sudjelovao i kvantitet rada više nego zadovoljio, ipak taj rad po
svojoj kvaliteti nije uvijek zadovoljio, pa su zašumljene površine opet
opustjele i morale se ponovo pošumljavati. Osobite su teškoće zadale i nepogodne
klimatske prilike, koje su vladale posljednjih 10 godina. Uslijed čestog
nastupa sušnih perioda posušile se na velikim površinama tek osnovane
mlade kulture. U nekim se područjima posušilo i do 90% zasađenih
biljaka, a zasijano sjeme nije ni niklo. Stoga je pošumljavanje mnogih površina
iziskivalo velike materijalne žrtve.


Dobrovoljno sudjelovanje naroda i narodnih organizacija u radovima
na pošumljavanju ipak je imalo svoju veliku vrijednost u tom, što se tim
dobrovoljnim akcijama pošumljavanje populariziralo, i postalo narodu bMže,
nego što je nekad bilo, a to mnogo znači po uspjeh daljih radova, a koristit
će i za buduće.


U toj borbi sa prirodnim nepogodama te traženju najpovoljnijeg načina
organiziranja rada na pošumljavanju i melioracijama stečena su na
terenu minulog decenija mnoga korisna iskustva, koja će omogućiti da taj
rad bude u budućnosti opsežan i kvalitetan.


U budućnosti nas čeka na pošumljavanju i melioracijama još veći rad
nego do sada, ne samo u području krša već i na drugim zemljištima. Posebno
će se obratiti pažnja drveću brzog rasta s kojim će se pošumiti tim
vrstama odgovarajuća sada još neiskorištena šumska zemljišta. Sav taj
golemi posao ne će biti moguće izvesti bez dovoljnog broja stručnih kadrova.
Uz kvalifikovane rukovodioče bit će potrebno još više spremnih tehničara




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 83     <-- 83 -->        PDF

i u tehnici pošumljavanja i melioracija dobro upućenih i uvježbanih pradradnika.
Trebat će ujedno dobro organizirati efikasnu zaštitu i njegu podignutih
kultura i melioriranih šuma, jer ćemo tek tada moći ustvrditi da
je u određenom području taj teški posao uspješno završen.


L I T E R A T U R A


Popis literature o pošumljavanju i melioracijama prijašnjih decenija dao je
Kauders u Šumarskoj, Bibliografiji (Zagreb, 1947) te Fukarek u Bibliografiji o kršu
(Sarajevo).


U Šumarskom Listu odštampano je o tom problemu posljednjih 10 god. od većeg
broja pisaca niz članaka pa ovdje donosimo pregledni iskaz tih radova:


1. Ani ć M.: Osvrt na »Ekspresne šume« na Sedreniku. 1953. str. 155—169.
2. Afanasije v D.: Naše pošumljavanje. 1953. str. 18—26.
3. Babogreda c Đ.: Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području.
Š. L. 1952. str. 153—160.
4. Beltra m V.: Šumarsko pitanje krša jadranskih obala i otočja. Š. L.
1946. str. 122—134.
5. Beltra m V.: Kalcifikacija šuma. 1947. str. 339—344.
6. Beltra m V.: Šumski zaštitni poias i pošumljavanje na pruge 1949.
str. 3—15.
7. Be l´t ra m V.: Racionalizacija sadnje. 1949. str. 79—82.
8. Beltra m V.: Kalcifikacija rasadnika. 1950. str. 187—199.
9. Beltra m V.: Racionalizacija pošumljavanja. 1950 str. 118—125.
10. Brix y S.: Modificirana klupica za radove u rasadnicima 1952. str. 467.
11. Dawi d R.: Ostvareno je pošumiiavanje primorskog bora reznicama. 1952.
str. 235—241.
12. Giperborejsk i G.: Vrste drveća za pošumljavanje krša Dalmacije. 1952.
str. 390.
13. H or va t A.: O nekim neposrednim zadacima istraživačkog rada na degradiranom
kršu. 1951. str. 43—50.
14. Horva t A.: Odgovor na članak g. ing. Afanasiieva »Naše pošumljavanje«
1953. str. 27—37.
15. Horva t A.: Osvrt na rezultate pošumljavanja u krškom području NR
Hrvatske u periodu izvođenja petogodišnjeg plana. 1954. str. 51—61.
16. Lonča r L: Presađivanje bukovih biljki. 1947. str. 295—297.
17. L o n č a r I.: Poišumljavanje nizinskih šuma. 1948. str. 289—296.
1´8. M a r i n k o v i ć B.: Nekoliko mišljenja i prijedloga k pitanju amelioracije
devastiranih makija u Dalmaciji. 1950. str. 177—186.


19. Milošević-Brevinac: Bagrem i pajasen u seljačkom pošumljavanju.
1950. str. 401—409´.
20. Milatovi ć L: Neke bolesti naših četinjača u šumskim rasadnicima. 1951.
str. 164—167.
21. Podhorsk i L: Vegetativno razmnažanje spojenim reznicama i svinutim
pupovima.
1951. str. 157—163.
´22. Podhorsk i I.: O razmnažanju topola motkama. 1955. str. 281—291.


23. Regen t B.: Prilog poznavanju uzgoja biljaka iz ploda pitomog kestena
i marona. 1954. str. 379—384.
24. Ruper t P.: Jedna racionalna metoda pošumljavanja lakih tala. 1952.
str. 451.
25. S r n a v k a R.: Intenzitet klijavosti kao efektivna vrijednost proklijanih
sjemenaka. 1954. str. 289. i 345.
26. Stankovi ć P.: O određivanju količine sjemena za sjetvu u rasadnicima.
1948. str. 180—183.
27. Soljani k I.: O sakupljanju i jesenjoj, sjetvi šumskog sjemenja i njegovoj
pripremi za proljetnu sjetvu. 1950. str. 313.
28. Soljani k I.: O planiranju i sjetvi šumskog sjemena u rasadnicima i na
terenu. 1950. str. 341—345.
29. Soljani k L: Prilog proučavanja prethodne obrade šumskog zemljišta
za vještačko pošumljavanje. 1952. str. 364.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 84     <-- 84 -->        PDF

30. Špirane c M-: 0 količini proizvedenih biljaka iz sjemena. 1950. str.
321—323.
31. Špirane c M.: Izdvajanje zemljišta za pošumljavanje na tlima izvan
krša. 1950. str. 480—483.
32. Vou k V.: Auksini u šumarstvu. 1953. str. 1—11.
33. Z i a n i P.: Značaj metodike kod planiranja šumsko-meliorativnih radova.
1951. str. 108—120.
PROBLEMATIKA ZAŠTITE ŠUMA U NR HRVATSKOJ


Ing. Ivan Spaić — Zagreb


UVODNA NAPOMENA


O
O
vaj je članak napisan s namjerom, da se stručnoj javnosti izloži stanje u jednoj
važnoj oblasti šumarstva — zaštiti šuma. Osim naučno-istraživačkih problema,
postoje u zaštiti šuma i mnogi krupni problemi, koji se mogu relativno lako riješiti,
ali je pri tome potrebno angažiranje čitave struke (organizacija službe zaštite šuma,
oprema, kadrovi). Vrijeme je da se riješe ti problemi. Nastojao sam da problematiku
zaštite šuma u Hrvatskoj što potpunije prikazem. U tome nisam sasvim uspio. Uostalom
u okviru jednog članka — pa makar on ´bio i malo poduži — nije lako izložiti
tako mnogobrojne, raznolike i složene probleme, kakvima obiluje zaštita šuma. Uza
sve to meni se čini, da je i ono, što je izneseno, dovoljno da ponuka stručnjake na
razmišljanje barem o najvažnijim problemima zaštite šuma. To je upravo i svrha
ovog članka.
Prikazujući stanje zaštite šuma, ja sam izložio naša najnovija dostignuća na
tom području. Ukazao sam, međutim, i na probleme odnosno nedostatke zbog kojih
naše šumarstvo trpi štete već nekoliko decenija.


Zdravstveno stanje nekih najvažnijih vrsta drveća


Jedan od najvažnijih zadataka ovog članka je prikaz zdravstvenog
stanja naših šuma. To stanje se može izložiti na više načina (neposredno:
opisom zdravstvenog stanja šuma pojedinih geografskih ili šumsko-privrednih
područja, šumskih fitocenoza i si. ili posredno: opisom važnosti
pojedinih štetnika i bolesti za određena šumska područja, tipove šuma i si.).
Odlučio sam da prikazem zdravstveno stanje pojedinih vrsta drveća, čini
mi se, da je takav prikaz najpregledniji. U članku je opisano zdravstveno
stanje samo naših najvažnijih šumsko-gospodarskih vrsta i to od listača:
hrasta, brijesta, jasena, bukve, kestena i topola, a od četinjača: jele, smrče
i bora. Također je ukazano na najčešće probleme zaštite biljaka u rasadnicima.


Hrast


šume hrasta lužnjaka Posavine i Podravine — t. zv. slavonsk i
hrastic i — poznate su u čitavoj Evropi. Svoj ugled one zahvaljuju velikim
dimenzijama, koje hrastovi ovdje postižu i odličnoj kvaliteti hrastovine.
Ovaj renome stečen je još krajem prošlog stoljeća kada je Slavonija
obilovala starim hrasticima. Smatra se da te šume u nizinskom području
Slavonije nalaze optimum za sVoj rast i razvoj. Nekada je takvo mišljenje
sigurno bilo opravdano. Danas je, međutim, vrlo vjerojatno da to mišljenje
treba revidirati i to ako već ne općenito, a ono barem za veliki dio pvog
područja. Unatrag cea 45 god. započeo je, naime, u tim šumama proces