DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 80 <-- 80 --> PDF |
DESET GODINA POŠUMLJAVANJA I MELIORACIJA U NR HRVATSKOJ Dr. Zlatko Vajda (Zagreb) P P rije nego iznesemo podatke o radu na pošumljavanju na području NR Hrvatske prošlih deset godina, prikazat ćemo ukratko što je na tom području učinjeno ranijih decenija, počev od polovice prošlog stoljeća. Nemamo o tom podataka za čitavo područje NR Hrvatske, već samo za oblasti krša, ali držimo da će za naše zaključke biti i to dovoljno, jer se pretežni dio pošumljavanja vršio a i danas se vrši u toj oblasti. Za pošumljavanje golih površina, osobito krša, treba uložiti mnogo rada i kapitala, koji donosi koristi tek u daljoj budućnosti. Stoga je razumljivo, da tuđinska kapitalistička vlast, koja je svu svoju djelatnost koncentrirala na iskorištavanje vrijednih slavonskih hrastovih šuma, nije forsirala radove na pošumljavanju, niti je za njih davala dovoljno materijalnih sredstava. Prve veće radove na pošumljavanju krša izvela je Krajiška uprava god. 1865 u predjelu Grabovlje kod Jablanca, te u predjelu Vrški (Sv. Jakov — Krmpote). God. 1878. osnovano je u Senju nadzorništvo za pošumljavanje primorskog krša Vojne Krajine. Ovo je nadzorništvo do god. 1895., t. j . u roku od 17 god., pošumilo i osnovalo svega 8493 ha branjevina, što znači prosječno godišnje oko 500 ha. Daljih 20 godina, t. j . do početka Prvog svjetskog rata ta je površina povećana tek za 154 ha, ili prosječno godišnje za 7,7 ha. U Dalmaciji je u to doba na pošumljavanju krša još manje učinjeno. Tek od 1904 do 1914 počelo se i tu, u nekim predjelima, sa intenzivnijim pošumljavanjem, ali su postignuti razmjerno slabi rezultati. Tu je ostalo malo pošumljenih površina, jer su mnoge kulture stradale od požara ili su za vrijeme prošlog rata uništene. U staroj je Jugoslaviji rad na pošumljavanju, na području današnje NRH, bio nešto pojačan, pa je tokom 20 godina uspjelo pošumiti oko 7.000 ha, ili godišnje oko 350 ha (15). Iz svega rečenog možemo zaključiti, da se u roku od 80 god. 1865—1945 pošumilo oko 16.000 ha krške površine bivše Hrvatske i Dalmacije, što iznosi prosječno oko 200 ha godišnje. Nakon Oslobođenja uzeo je pošumljavanje golih površina u ruke sam narod. On je taj problem ozbiljno shvatio, pa je po narodnoj vlasti zasnovan opsežni plan pošumljavanja na širokoj osnovi. Danas je već prošlo 10 godina otkako, se taj plan počeo provoditi u život. Rezultati tog rada u području krša za vrijeme prvih 5 godina, kao i kritika tog rada, opširno su prikazani u članku A. Horvata »Osvrt na rezultate pošumljavanja u krškom području NR Hrvatske u periodu izvršenja petogodišnjeg plana (š. L. br. 2 i 3 1954 — str. 51—60), pa ga mi ne ćemo opetovati. širi plan rada na pošumljavanju obuhvaća pošumljavanje redovnih sječina, starih sječina, paljevina, čistina i goleti na čitavom području NR Hrvatske. Uz taj rad treba da spomenemo i melioracije šikara i devastiranih šuma, te rad na proizvodnji biljaka u šumskim rasadnicima, koji čini sastavni dio rada na pošumljavanju. Prema podacima dobivenim od Uprave za šumarstvo u državnom sekretarijatu za narodnu privredu, na području NR Hrvatske je za vrijeme ođ god. 1945—1954 pošumljeno golih površina i starih sječina, te meliorirano |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 81 <-- 81 --> PDF |
degradiranih šuma po pojedinim novo osnovanim i arondiranim kotarevima, kako slijedi: POŠUMLJAVANJE I MELIORACIJA ŠUMA OD 1945—1954 GOD. Pošumljeno ha Meliorirano ha 1. Bjelovar 2. Čakovec 2013 59 611 11 3. Daruvar 917 488 4. Dubrovnik 543 248 5. Gospić 6. Karlovac 8877 3608 7275 1320 7. Koprivnica 8. Krapina 9. Križevci 1985 463 697 457 60S 163 10. Kutina 2224 126 11. Makarska 1309 4680 12. Našice 4409 386 13. Nova Gradiška 3126 428 14. Ogulin 15. Osijek 16. Pula 2635 3238 3855 1734 1596 4644 17. Rijeka 18. Sisak 2654 5297 1407 2073 19. SI. Požega 20. SI. Brod 3129 2402 436 653 21. Split 22. Šibenik 3730 1889 15422 5797 23. Varaždin 1450 152 24. Vinkovci 2216 890 25. Virovitica 2374 87 26. Zadar 1019 3805 27. Zagreb 1346 370 Ukupno : 67464 55814 To znači, da je prosječno godišnje pošumljeno 6746 ha starih sječina, čistina i golog krša, a meliorirano 5581 ha degradiranih šuma. Uzmemo, li u obzir samo kotare u oblasti krša (Dubrovnik, Gospić, Makarska, Ogulin, Pula, Rijeka, Split, Šibenik i Zadar) vidimo, da na njih otpada godišnje 2651 ha pošumljene i 4497 ha meliorirane površine. Iako se ovaj rad odnosi na čitavo današnje područje NR Hrvatske, dok se raniji podaci odnose samo na pošumljavanje u predratnoj Hrvatskoj i Dalmaciji bez Istre, ipak se može zaključiti, da obim radova na pošumljavanju i melioracijama u ranijim decenijima daleko zaostaje za radovima, koji su izvedeni posljednjih 10 godina. Nemamo brojčanih podataka o pošumljavanju i melioracijama šuma izvan oblasti krša NR Hrvatske iz ranijih vremena, ali prema stručnoj literaturi i prilikama, koje su u šumskom gospodarstvu u tim šumskim područjima tada vladale možemo zaključiti, da je i u tom području daleko manje učinjeno od onog što se trebalo učiniti. Dokaz tome su velike obešumljene površine, besplodna ispasišta, zapuštene stare sječine i šikare, zabarena zemljišta i t. d., što sve još i danas čeka na pošumljavanje i melioracije. Prema podacima bivših inspektorata u Bjelovaru, Gospiću, N. Gradiški, Ogulinu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Vinkovcima i Zagrebu, troškovi desetgodišnjeg pošumljavanja iznosili su približno oko 578,807.000 din, ili po ha 8578 din, troškovi melioracija oko 128,891.000, ili po ha 2309 din. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Svota od 8578 din za pošumljavanje 1 ha je razmjerno niska radi toga, što su u račun uzete i površine pošumljene sjetvom sjemena na starim sječinama na dobrim zemljištima, kojih je gotovo polovica. Osim toga su trošak pošumljavanja znatno snizili i dobrovoljni radovi. Pošumljavanje 1 ha golog krškog zemljišta stajalo je god. 1952 prosječno Din 23.000 (15). U konkretnim slučajevima postoje velika odstupanja od tog prosjeka. Tako su ti troškovi radi uništenja većeg dijela kultura u sušnim godinama .bili u nekim područjima preko 2 puta veći od prosjeka. Da se ovakav opsežni rad na pošumljavanju mogao izvesti, osnovan je velik broj šumskih rasadnika u kojima je uzgojeno 255,208.000 komada sadnica, uz trošak od 165,608.000 Din. Trošak proizvodnje 1 sadnice iznosio je cea 0.65 Din. Svaki kotar ima danas svoje rasadnike. Najveće rasadnike imaju kotari Gospić (13 ha), Koprivnica (15 ha), Osijek (30 ha), Pula (10 ha), Split (16 ha), Vinkovci (31 ha), i Zagreb (Uha). Ukupna površina rasadnika koncem god. 1955 iznosila je 297,59 ha, od čega je 234,31 ha obradivo. U to je vrijeme bilo u tim rasadnicima uzgojeno biljaka sposobnih za sadnju. četinjača 22,149.000 listača 14,190.000 stablašica 999.200 ukrasnog grmlja 217.600 topolovih sadnica 2,317.700 t. j . ukupno biljaka 39,873.500 Ovih nekoliko iznesenih brojaka pokazuju, da je rad na pošumljavanju i melioraciji šuma prošlih deset godina postavljen na solidne temelje. Početak nije bio lak. Iako je prvih godina narod u tom poslu masovno i dobrovoljno sudjelovao i kvantitet rada više nego zadovoljio, ipak taj rad po svojoj kvaliteti nije uvijek zadovoljio, pa su zašumljene površine opet opustjele i morale se ponovo pošumljavati. Osobite su teškoće zadale i nepogodne klimatske prilike, koje su vladale posljednjih 10 godina. Uslijed čestog nastupa sušnih perioda posušile se na velikim površinama tek osnovane mlade kulture. U nekim se područjima posušilo i do 90% zasađenih biljaka, a zasijano sjeme nije ni niklo. Stoga je pošumljavanje mnogih površina iziskivalo velike materijalne žrtve. Dobrovoljno sudjelovanje naroda i narodnih organizacija u radovima na pošumljavanju ipak je imalo svoju veliku vrijednost u tom, što se tim dobrovoljnim akcijama pošumljavanje populariziralo, i postalo narodu bMže, nego što je nekad bilo, a to mnogo znači po uspjeh daljih radova, a koristit će i za buduće. U toj borbi sa prirodnim nepogodama te traženju najpovoljnijeg načina organiziranja rada na pošumljavanju i melioracijama stečena su na terenu minulog decenija mnoga korisna iskustva, koja će omogućiti da taj rad bude u budućnosti opsežan i kvalitetan. U budućnosti nas čeka na pošumljavanju i melioracijama još veći rad nego do sada, ne samo u području krša već i na drugim zemljištima. Posebno će se obratiti pažnja drveću brzog rasta s kojim će se pošumiti tim vrstama odgovarajuća sada još neiskorištena šumska zemljišta. Sav taj golemi posao ne će biti moguće izvesti bez dovoljnog broja stručnih kadrova. Uz kvalifikovane rukovodioče bit će potrebno još više spremnih tehničara |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 83 <-- 83 --> PDF |
i u tehnici pošumljavanja i melioracija dobro upućenih i uvježbanih pradradnika. Trebat će ujedno dobro organizirati efikasnu zaštitu i njegu podignutih kultura i melioriranih šuma, jer ćemo tek tada moći ustvrditi da je u određenom području taj teški posao uspješno završen. L I T E R A T U R A Popis literature o pošumljavanju i melioracijama prijašnjih decenija dao je Kauders u Šumarskoj, Bibliografiji (Zagreb, 1947) te Fukarek u Bibliografiji o kršu (Sarajevo). U Šumarskom Listu odštampano je o tom problemu posljednjih 10 god. od većeg broja pisaca niz članaka pa ovdje donosimo pregledni iskaz tih radova: 1. Ani ć M.: Osvrt na »Ekspresne šume« na Sedreniku. 1953. str. 155—169. 2. Afanasije v D.: Naše pošumljavanje. 1953. str. 18—26. 3. Babogreda c Đ.: Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području. Š. L. 1952. str. 153—160. 4. Beltra m V.: Šumarsko pitanje krša jadranskih obala i otočja. Š. L. 1946. str. 122—134. 5. Beltra m V.: Kalcifikacija šuma. 1947. str. 339—344. 6. Beltra m V.: Šumski zaštitni poias i pošumljavanje na pruge 1949. str. 3—15. 7. Be l´t ra m V.: Racionalizacija sadnje. 1949. str. 79—82. 8. Beltra m V.: Kalcifikacija rasadnika. 1950. str. 187—199. 9. Beltra m V.: Racionalizacija pošumljavanja. 1950 str. 118—125. 10. Brix y S.: Modificirana klupica za radove u rasadnicima 1952. str. 467. 11. Dawi d R.: Ostvareno je pošumiiavanje primorskog bora reznicama. 1952. str. 235—241. 12. Giperborejsk i G.: Vrste drveća za pošumljavanje krša Dalmacije. 1952. str. 390. 13. H or va t A.: O nekim neposrednim zadacima istraživačkog rada na degradiranom kršu. 1951. str. 43—50. 14. Horva t A.: Odgovor na članak g. ing. Afanasiieva »Naše pošumljavanje« 1953. str. 27—37. 15. Horva t A.: Osvrt na rezultate pošumljavanja u krškom području NR Hrvatske u periodu izvođenja petogodišnjeg plana. 1954. str. 51—61. 16. Lonča r L: Presađivanje bukovih biljki. 1947. str. 295—297. 17. L o n č a r I.: Poišumljavanje nizinskih šuma. 1948. str. 289—296. 1´8. M a r i n k o v i ć B.: Nekoliko mišljenja i prijedloga k pitanju amelioracije devastiranih makija u Dalmaciji. 1950. str. 177—186. 19. Milošević-Brevinac: Bagrem i pajasen u seljačkom pošumljavanju. 1950. str. 401—409´. 20. Milatovi ć L: Neke bolesti naših četinjača u šumskim rasadnicima. 1951. str. 164—167. 21. Podhorsk i L: Vegetativno razmnažanje spojenim reznicama i svinutim pupovima. 1951. str. 157—163. ´22. Podhorsk i I.: O razmnažanju topola motkama. 1955. str. 281—291. 23. Regen t B.: Prilog poznavanju uzgoja biljaka iz ploda pitomog kestena i marona. 1954. str. 379—384. 24. Ruper t P.: Jedna racionalna metoda pošumljavanja lakih tala. 1952. str. 451. 25. S r n a v k a R.: Intenzitet klijavosti kao efektivna vrijednost proklijanih sjemenaka. 1954. str. 289. i 345. 26. Stankovi ć P.: O određivanju količine sjemena za sjetvu u rasadnicima. 1948. str. 180—183. 27. Soljani k I.: O sakupljanju i jesenjoj, sjetvi šumskog sjemenja i njegovoj pripremi za proljetnu sjetvu. 1950. str. 313. 28. Soljani k I.: O planiranju i sjetvi šumskog sjemena u rasadnicima i na terenu. 1950. str. 341—345. 29. Soljani k L: Prilog proučavanja prethodne obrade šumskog zemljišta za vještačko pošumljavanje. 1952. str. 364. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 84 <-- 84 --> PDF |
30. Špirane c M-: 0 količini proizvedenih biljaka iz sjemena. 1950. str. 321—323. 31. Špirane c M.: Izdvajanje zemljišta za pošumljavanje na tlima izvan krša. 1950. str. 480—483. 32. Vou k V.: Auksini u šumarstvu. 1953. str. 1—11. 33. Z i a n i P.: Značaj metodike kod planiranja šumsko-meliorativnih radova. 1951. str. 108—120. PROBLEMATIKA ZAŠTITE ŠUMA U NR HRVATSKOJ Ing. Ivan Spaić — Zagreb UVODNA NAPOMENA O O vaj je članak napisan s namjerom, da se stručnoj javnosti izloži stanje u jednoj važnoj oblasti šumarstva — zaštiti šuma. Osim naučno-istraživačkih problema, postoje u zaštiti šuma i mnogi krupni problemi, koji se mogu relativno lako riješiti, ali je pri tome potrebno angažiranje čitave struke (organizacija službe zaštite šuma, oprema, kadrovi). Vrijeme je da se riješe ti problemi. Nastojao sam da problematiku zaštite šuma u Hrvatskoj što potpunije prikazem. U tome nisam sasvim uspio. Uostalom u okviru jednog članka — pa makar on ´bio i malo poduži — nije lako izložiti tako mnogobrojne, raznolike i složene probleme, kakvima obiluje zaštita šuma. Uza sve to meni se čini, da je i ono, što je izneseno, dovoljno da ponuka stručnjake na razmišljanje barem o najvažnijim problemima zaštite šuma. To je upravo i svrha ovog članka. Prikazujući stanje zaštite šuma, ja sam izložio naša najnovija dostignuća na tom području. Ukazao sam, međutim, i na probleme odnosno nedostatke zbog kojih naše šumarstvo trpi štete već nekoliko decenija. Zdravstveno stanje nekih najvažnijih vrsta drveća Jedan od najvažnijih zadataka ovog članka je prikaz zdravstvenog stanja naših šuma. To stanje se može izložiti na više načina (neposredno: opisom zdravstvenog stanja šuma pojedinih geografskih ili šumsko-privrednih područja, šumskih fitocenoza i si. ili posredno: opisom važnosti pojedinih štetnika i bolesti za određena šumska područja, tipove šuma i si.). Odlučio sam da prikazem zdravstveno stanje pojedinih vrsta drveća, čini mi se, da je takav prikaz najpregledniji. U članku je opisano zdravstveno stanje samo naših najvažnijih šumsko-gospodarskih vrsta i to od listača: hrasta, brijesta, jasena, bukve, kestena i topola, a od četinjača: jele, smrče i bora. Također je ukazano na najčešće probleme zaštite biljaka u rasadnicima. Hrast šume hrasta lužnjaka Posavine i Podravine — t. zv. slavonsk i hrastic i — poznate su u čitavoj Evropi. Svoj ugled one zahvaljuju velikim dimenzijama, koje hrastovi ovdje postižu i odličnoj kvaliteti hrastovine. Ovaj renome stečen je još krajem prošlog stoljeća kada je Slavonija obilovala starim hrasticima. Smatra se da te šume u nizinskom području Slavonije nalaze optimum za sVoj rast i razvoj. Nekada je takvo mišljenje sigurno bilo opravdano. Danas je, međutim, vrlo vjerojatno da to mišljenje treba revidirati i to ako već ne općenito, a ono barem za veliki dio pvog područja. Unatrag cea 45 god. započeo je, naime, u tim šumama proces |