DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 80 <-- 80 --> PDF |
DESET GODINA POŠUMLJAVANJA I MELIORACIJA U NR HRVATSKOJ Dr. Zlatko Vajda (Zagreb) P P rije nego iznesemo podatke o radu na pošumljavanju na području NR Hrvatske prošlih deset godina, prikazat ćemo ukratko što je na tom području učinjeno ranijih decenija, počev od polovice prošlog stoljeća. Nemamo o tom podataka za čitavo područje NR Hrvatske, već samo za oblasti krša, ali držimo da će za naše zaključke biti i to dovoljno, jer se pretežni dio pošumljavanja vršio a i danas se vrši u toj oblasti. Za pošumljavanje golih površina, osobito krša, treba uložiti mnogo rada i kapitala, koji donosi koristi tek u daljoj budućnosti. Stoga je razumljivo, da tuđinska kapitalistička vlast, koja je svu svoju djelatnost koncentrirala na iskorištavanje vrijednih slavonskih hrastovih šuma, nije forsirala radove na pošumljavanju, niti je za njih davala dovoljno materijalnih sredstava. Prve veće radove na pošumljavanju krša izvela je Krajiška uprava god. 1865 u predjelu Grabovlje kod Jablanca, te u predjelu Vrški (Sv. Jakov — Krmpote). God. 1878. osnovano je u Senju nadzorništvo za pošumljavanje primorskog krša Vojne Krajine. Ovo je nadzorništvo do god. 1895., t. j . u roku od 17 god., pošumilo i osnovalo svega 8493 ha branjevina, što znači prosječno godišnje oko 500 ha. Daljih 20 godina, t. j . do početka Prvog svjetskog rata ta je površina povećana tek za 154 ha, ili prosječno godišnje za 7,7 ha. U Dalmaciji je u to doba na pošumljavanju krša još manje učinjeno. Tek od 1904 do 1914 počelo se i tu, u nekim predjelima, sa intenzivnijim pošumljavanjem, ali su postignuti razmjerno slabi rezultati. Tu je ostalo malo pošumljenih površina, jer su mnoge kulture stradale od požara ili su za vrijeme prošlog rata uništene. U staroj je Jugoslaviji rad na pošumljavanju, na području današnje NRH, bio nešto pojačan, pa je tokom 20 godina uspjelo pošumiti oko 7.000 ha, ili godišnje oko 350 ha (15). Iz svega rečenog možemo zaključiti, da se u roku od 80 god. 1865—1945 pošumilo oko 16.000 ha krške površine bivše Hrvatske i Dalmacije, što iznosi prosječno oko 200 ha godišnje. Nakon Oslobođenja uzeo je pošumljavanje golih površina u ruke sam narod. On je taj problem ozbiljno shvatio, pa je po narodnoj vlasti zasnovan opsežni plan pošumljavanja na širokoj osnovi. Danas je već prošlo 10 godina otkako, se taj plan počeo provoditi u život. Rezultati tog rada u području krša za vrijeme prvih 5 godina, kao i kritika tog rada, opširno su prikazani u članku A. Horvata »Osvrt na rezultate pošumljavanja u krškom području NR Hrvatske u periodu izvršenja petogodišnjeg plana (š. L. br. 2 i 3 1954 — str. 51—60), pa ga mi ne ćemo opetovati. širi plan rada na pošumljavanju obuhvaća pošumljavanje redovnih sječina, starih sječina, paljevina, čistina i goleti na čitavom području NR Hrvatske. Uz taj rad treba da spomenemo i melioracije šikara i devastiranih šuma, te rad na proizvodnji biljaka u šumskim rasadnicima, koji čini sastavni dio rada na pošumljavanju. Prema podacima dobivenim od Uprave za šumarstvo u državnom sekretarijatu za narodnu privredu, na području NR Hrvatske je za vrijeme ođ god. 1945—1954 pošumljeno golih površina i starih sječina, te meliorirano |