DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ova područja učiniti pristupačnim. Još uvijek veoma rasprostranjenu praksu »sijeci i nosi«, po kojoj se sječa na istu površinu vraća tek nakon 40—50 i više godina, treba zamjeniti kraćim vremenskim periodama s češćim lakim zahvatima, jer svaka sječa treba istovremeno da služi i brižljivoj njezi sastojina i postojećih drvnih zaliha. Rukovodeći se ovim principom, može šuma trajno da daje najveći prinos. Kada uzmemo u obzir da su potrebe na drvu u svim njegovim sortimentima svakim danom sve veće, a. da u još neotvorenim šumskim kompleksima leže ogromne količine drvnog materijala osuđenog na propadanje, onda nam se ova potreba gradnje šumskih komunikacija još više pojačava. Isto tako, korišćenje manje vrijednih drvnih sortimenata kao i korišćenje nuzužitaka i sporednih užitaka u većini slučajeva nije rentabilno iz razloga znatnih udaljenosti od danas postojećih komunikacija. Takovo nam stanje također nalaže, da daljnjim otvaranjem učinimo pristupačnim i takove dijelove šuma, čime ćemo ujedno omogućiti rentabilnost i u ovom korišćenju. Zahtjevi modernog vremena i odgovornost prema budućim generacijama zahtijevaju danas od svake zemlje štedljivo ekonomisanje s njenim ograničenim izvorima sirovina. Ovo naročito vrijedi za šumu, koja ne samo da mora trajno proizvoditi što veće količine drvetä, već istovremeno ima da daje i niz raznovrsnih indirektnih koristi u interesu cijele zajednice. Neovisno od naprijed navedenog nije samo šuma´jedina korisnica ovih trajnih komunikacija. One također služe i drugim ciljevima, civilnim i vojnim. S tih se razloga pri obračunu ekonomičnosti ovakovih gradnji mora uzimati u obzir i ovaj veoma važan doprinos, i ako se isti ne može iskazati u novcu. Ako se dakle za povećanje proizvodnje šuma u ovoj Narodnoj Republici zahtijeva veliko proširenje mreže šumskih komunikacija, mora se istovremeno bezuslovno tražiti, da se grade samo dobre ceste i putevi, da se predaju saobraćaju tek nakon potpune izgradnje, i da se one trajno najbrižljivije uzdržavaju. Isto tako ne bi se smjela dozvoliti ni dalja eksploatacija ovih šuma u dosadašnjoj koncentriranoj formi bez ovako planirane izgradnje šumskih komunikacija, jer će u skoroj budućnosti nastati vakuum u godišnjim rrinosima ovih šuma. Samo planska izgradnja komunikacione mreže omogućit će da se ovaj vakuum izbjegne i da se na cijeloj površini šuma ove Narodne Republike napredno i trajno gospodari. LITERATURA: Šikić R. — Ivkov R. — Prokopljević N.: Šumska proizvodnja i njen jterspektive (Referat br. 2 savjetovanja SŠD u Ohridu, oktobar 1954). |