DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 77 <-- 77 --> PDF |
I ovo će jedino opravdanje otpasti pri brzom razvitku zemlje, a šumska privreda takovih područja naći će se onda u nezavidnom položaju. S tih se razloga i prioritet kod otvaranja šumskih kompleksa daje izgradnji šumskih cest a i puteva . Gradnjom odgovarajuće mreže stalnih šumskih cesta i puteva odnosno se područje trajno otvara i time osigurava trajna mogućnost obavljanja svih gospodarskih poslova u njemu. Ovo naročito vrijedi za preborne šume, gdje se sječa na istim površinama ponavlja u kraćim vremenskim razmacima. Ako uzmemo da za naše nizinske šume odgovara prosječna norma od 10,0 km komunikacija na 1.000 ha površine, za prigorske šume 20,0 km, a za planinske šume 50,0 km, onda bi — obzirom na postojeće visinsko rasprostiranje šuma u Hrvatskoj — bilo potrebno prosječno na 1.000 ha: Tab. 4. Norma na 1000 ha Sadašnj e stanj e Odnosprema stanja normi km km/000 ha 0/ /o Za otvorene šumske površine ... . 3,9 19 20,0 14 Za ukupnu šumsku površinu , . , . . 2,1 10 Ovaj odnos proizlazi iz odnosa dužine postojećih šumskih komunikacija i površine šuma koje su tim komunikacijama otvorene. Za ukupnu obraslu šumsku površinu taj je odnos svega 14%, dok za ukupnu šumsku površinu taj odnos iznosi svega 10% (Tabela 4). Naprijed iskazani odnosi najbolje nam svjedoče o tome, da je otvorenost naših šuma zaista vrlo niska i da nam ostaje još vrlo mnogo rada, dok šume Hrvatske budu zadovoljavajuće i trajno otvorene. U periodu 1945.—1955. godine učinjeno je u tom pogledu relativno mnogo. Izgrađeno je novih šumskih cesta i puteva 898 km rekonstrukcija postojećih . 526 „ šumskih željezničkih pruga 1.262 „ Ukupno 2.686 km Ipak, i ovdje se često radilo o privremenim komunikacijama ograničenog karaktera (posebno kod šumskih željeznica), građenim prema trenutačnim potrebama eksploatacije šuma, ne vodeći često dovoljno računa o sistemu potpunog i trajnog otvaranja šuma. Uvažujući naprijed navedeno činjenično stanje, a u cilju daljeg urednog otvaranja kako još nedovoljno otvorenih tako napose još neotvorenih šumskih kompleksa, Zavod za privredno planiranje NRH povjerio je — još u 1954. godini — Institutu za drvno industrijska istraživanja u Zagrebu zadatak za izradu jednog Generalnog plana otvaranja svih šuma u Hrvatskoj. Kod toga je postavljena i svrha ovog elaborata i to: |