DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 72 <-- 72 --> PDF |
mnogim terenskim stručnjacima za razna opažanja, oglede, pa i za naučni rad. U kratkom posleratnom periodu ovih nastojanja rešeni su na osnovu nauke o biljnim zajednicama neki problemi izbora vrsta i tehnike podizanja. Tako je na pr. svedena na pravu meru i na odgovarajuće površine upotreba lišćara na degradiranom kraškom području, razgraničena su područja primene običnog, crnog, alepskog i primorskog bora i dane su instrukcije za izbor tehnike prema vegetacijskom´području i stepenu degradacije. Nastojanja instituta na uvođenju bioloških metoda nege sastojina prikazana su u radu ing. Dragišića koji izlazi u istom broju šumarskog lista. Završivši prvu fazu svog razvoja u kojoj je postignuto: — opšte idejno rukovodstvo sa praksom podizanja, gajenja i zaštite šuma u Republici; — potpuna saradnja sa operativnim aparatom; — osnivanje velikog broja praktičnih eksperimentalnih površina na ćelom području Republike, koje je rukovođeno jedinstveno koncepcijom uslovljenom ekonomikom područja i — rešenje nekih problema prakse podizanja, gajenja i zaštite šuma koji se mogu primeniti na šira područja Republike, Institut prelazi na dalji zadatak: osnivanje i organizacija, egzaktnim naučnim metodama dokumentovanog,´ biološkog šumarskog eksperimenta na osnovu principa nauke o biljnim zajednicama. Resume Apres ime introduction oil l´A. a dorme un apergu du developement dans le monde et en Yougoslavie de la science sur les associations vegetales, il expose ä fond une orientation nouvedle dans la pratique de la culture et du traitement des forets effectuee en Yougoslavie ayant pour base les theses de cette science developpees dans la periode de dix annees d´apres-guerre. ŠUMSKE KOMUNIKACIJE U NR HRVATSKOJ Ing. Josip Peternel, Zagreb P P rema šumovitosti i površini šuma po jednom stanovniku Narodnu Repu bliku Hrvatsku trebalo bi smatrati kao zemlju bogatu šumama. Ukupna šumska površina, t. j . površina koja obuhvata sva šumska zemljišta, iznosi 2.515 hiljada hektara, ili 44,7% od ukupne površine ove Narodne Republike. Tab. 1. Ukupna površina N.R. H. Šumsk a površin a Ukupna Obrasla Neobrasla Na 1 * stanovnika Šumovito st 000 ha 000 ha 000 ha 0/ /o 000 ha | % ha h 5.626 2.515 1.883 74,9 632 25,1 0,48 33,5 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Stavimo li u odnos ukupnu, obraslu i neobraslu šumsku površinu, proizlazi, da je od ukupne šumske površine korišćeno za šumsku privredu samo 1.883 hiljade hektara ili 74,9´%, a ostatak od 632 hiljade hektara ili 25,1% u tu svrhu pogodnih površina stoji danas potpuno neiskorišćen (Tabela 1). Na površini od svega 1.034 hiljade hektara t. j . 54,9% obrasle šumske površine mogu se danas, obzirom na stanje njihove opremljenosti, vršiti sve uzgojne radnje (pošumljavanje, čišćenje, prorede i dr.) kao i realizacija svih prinosa; na površini od 191 hiljade hektara t. j . na 10,2% obrasle šumska cesta na Velebitu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 74 <-- 74 --> PDF |
šumske površine mogu se ovi radovi samo djelomično vršiti, a na površini od 151 hiljade hektara t. j . na 8% obrasle šumske površine ovi se radovi uopće ne mogu obavljati (Tabela 2). Tab. 2. Obrasla površina Inter zitet šumsko g gospodare nj a N, R. H. Intenzivno Poluintenzivno Neotvoreno Šikare 000 ba 000 ha °/„ 000 ha ! °/„ 000 ha /. 000 ha 10 1.883 1.034 54,9 191 10,2 ! 151 8 L07 26,9 i ! Površina šikara od 507 hiljada hektara, t. j . 26,9% obrasle šumske površine, posljedica je ekstenzivnog gospodarenja (stočarstvo), a dodamo li tome i 632 hiljade hektara neobraslih šumskih površina, onda nam je nekadašnji šumski fond ove Narodne Republike umanjen za 1.139 hiljada hektara, t. j . za 45,3%. Proizvodne mogućnosti šumske privrede zavisne su u velikoj mjeri od obima tehnike koja se u privređivanju šumama primjenjuje i od tehničkog sastava sredstava koja se ulažu u tu proizvodnju. Količina i nivo tih sredstava funkcija su općeg stanja tehnike u jednoj zemlji, a uslovljene su prirodnim karakteristikama šumskog fonda. Stupanj tehničke opremljenosti utječe na stupanj racionalnosti iskorišćavanja drvne mase, a s druge strane i na visinu reprodukcije same drvne materije. Od njega u krajnjoj liniji zavisi intenzitet gospodarenja sa šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 75 <-- 75 --> PDF |
U Tabeli 3 izneseni su postojeći podaci o dužinama šumskih komuni kacija u ovoj Republici. Tab. 3. Komunikacijama otvorena šumska površina Dužina šumskih komunikacija Stupanj otvorenosti 000 ha km km 000 ha 1.400 5 427 3 9 Od ukupno postojećih 5.427 km šumskih komunikacija otpada na šumske ceste i puteve 3.560 km, te na šumske željeznice i koturaee 1.867 km. Šumska cesta: Cetin—Vrbovsko Ako ovu ukupnu dužinu postojećih šumskih komunikacija stavimo u odnos s površinom šuma koja je njome otvorena, dobij amo stupanj otvorenosti od 3,9 km/000 ha. Za ukupnu pak obraslu šumsku površinu ovaj je stupanj otvorenosti svega 2,9 km/000 ha, a za ukupnu šumsku površinu ovaj stupanj iznosi svega 2,1 km/000 ha (Tabela 4). Pri tako niskom stupnju otvorenosti šuma u Hrvatskoj nije uopće moguće voditi intenzivno gospodarenje, koje ne traži samo veliku dužinu komunikacija nego i njihovu što ravnomjerniju raspodjelu po ukupnoj šumskoj površini. Savremeno, napredno i racionalno šumsko gospodarenje ne može se danas ni zamisliti, ako nije svaka površina na kojoj se gospo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 76 <-- 76 --> PDF |
dari lako pristupačna s odgovarajućom komunikacijom trajnog karaktera. S toga se i stupanj napretka šumskog gospodarenja u »stručnom« svijetu ocjenjuje danas po količini prometnih naprava na jedinicu površine šumskog tla. Neophodnost trajnog karaktera ovih komunikacija proizlazi iz razloga, što je stručni rad neprekidno vezan za svaku površinu, tako reći od sjetve do žetve. Taj je period u šumarstvu u većini slučajeva vrlo dug, traje često i preko 100 godina, za koje je vrijeme i prometna naprava stalno potrebna. Šumska cesta: mmmM.. ";;:L*i«i^ai*8" Kalanjeva Ruja Stručni radovi u šumarstvu počinju sa sjetvom odnosno, popunjavanjem, njegom i uzgojem mladika, da preko čišćenja branjevina i proreda, korišćenja međuužitaka i sporednih užitaka, završavaju sječom i eksploatacijom. Po drugoj liniji šumske su komunikacije neophodne za nadzor, zaštitu, čuvanje, uređivanje i konačno za lovno gospodarenje i uzgoj divljači. Svi ti gospodarski momenti zajedno i u vezi s konfiguracijom terena, diktiraju vrst komunikacije, njene karakteristike i kapacitet. šumske željeznice i koturače samo su privremena rješenja i uslovljena velikim i koncentriranim drvnim masama izvjesnog područja, a karakteristika su primitivnog i kolonijalnog odnosa u eksploataciji šuma. Kod nas su nam one ostavljene u nasljedstvo i služe kao dokaz politike podčinjavanja šumske privrede krupnom inostranom kapitalu. Primjena ovih komunikacija za kraću budućnost može još naći svoje opravdanje jedino u slučajevima, kada treba osigurati trajan transport velikih drvnih masa na veća odstojanja od izoliranih šumskih kompleksa do mjesta prerade ili potrošnje. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 77 <-- 77 --> PDF |
I ovo će jedino opravdanje otpasti pri brzom razvitku zemlje, a šumska privreda takovih područja naći će se onda u nezavidnom položaju. S tih se razloga i prioritet kod otvaranja šumskih kompleksa daje izgradnji šumskih cest a i puteva . Gradnjom odgovarajuće mreže stalnih šumskih cesta i puteva odnosno se područje trajno otvara i time osigurava trajna mogućnost obavljanja svih gospodarskih poslova u njemu. Ovo naročito vrijedi za preborne šume, gdje se sječa na istim površinama ponavlja u kraćim vremenskim razmacima. Ako uzmemo da za naše nizinske šume odgovara prosječna norma od 10,0 km komunikacija na 1.000 ha površine, za prigorske šume 20,0 km, a za planinske šume 50,0 km, onda bi — obzirom na postojeće visinsko rasprostiranje šuma u Hrvatskoj — bilo potrebno prosječno na 1.000 ha: Tab. 4. Norma na 1000 ha Sadašnj e stanj e Odnosprema stanja normi km km/000 ha 0/ /o Za otvorene šumske površine ... . 3,9 19 20,0 14 Za ukupnu šumsku površinu , . , . . 2,1 10 Ovaj odnos proizlazi iz odnosa dužine postojećih šumskih komunikacija i površine šuma koje su tim komunikacijama otvorene. Za ukupnu obraslu šumsku površinu taj je odnos svega 14%, dok za ukupnu šumsku površinu taj odnos iznosi svega 10% (Tabela 4). Naprijed iskazani odnosi najbolje nam svjedoče o tome, da je otvorenost naših šuma zaista vrlo niska i da nam ostaje još vrlo mnogo rada, dok šume Hrvatske budu zadovoljavajuće i trajno otvorene. U periodu 1945.—1955. godine učinjeno je u tom pogledu relativno mnogo. Izgrađeno je novih šumskih cesta i puteva 898 km rekonstrukcija postojećih . 526 „ šumskih željezničkih pruga 1.262 „ Ukupno 2.686 km Ipak, i ovdje se često radilo o privremenim komunikacijama ograničenog karaktera (posebno kod šumskih željeznica), građenim prema trenutačnim potrebama eksploatacije šuma, ne vodeći često dovoljno računa o sistemu potpunog i trajnog otvaranja šuma. Uvažujući naprijed navedeno činjenično stanje, a u cilju daljeg urednog otvaranja kako još nedovoljno otvorenih tako napose još neotvorenih šumskih kompleksa, Zavod za privredno planiranje NRH povjerio je — još u 1954. godini — Institutu za drvno industrijska istraživanja u Zagrebu zadatak za izradu jednog Generalnog plana otvaranja svih šuma u Hrvatskoj. Kod toga je postavljena i svrha ovog elaborata i to: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 78 <-- 78 --> PDF |
fp- "VSf^iBHP ; Šumska cesta: Sv. Juraj—Oltari 1. da posluži kao program izgradnje šumskih komunikacija u NRH. 2. da posluži Zavodu za privredno planiranje NRH kao osnov za perspektivne planove Zavoda te godišnje planiranje investicija u šumarstvu i ispitivanje društvenih planova narodnih odbora, 3. da posluži Upravi za šumarstvo državnog sekretarijata za poslove narodne privrede NRH pri sastavu godišnjih planova gospodarenja sa šumama, i 4. da posluži statistici. Da bi se omogućilo da principi savremenog gospodarenja i njege šuma prcđru u sva područja, treba, prije svega sistemom trajnih komunikacija HFti Šumska cesta: St.n´ea- Alan 3ab an~äki 434 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ova područja učiniti pristupačnim. Još uvijek veoma rasprostranjenu praksu »sijeci i nosi«, po kojoj se sječa na istu površinu vraća tek nakon 40—50 i više godina, treba zamjeniti kraćim vremenskim periodama s češćim lakim zahvatima, jer svaka sječa treba istovremeno da služi i brižljivoj njezi sastojina i postojećih drvnih zaliha. Rukovodeći se ovim principom, može šuma trajno da daje najveći prinos. Kada uzmemo u obzir da su potrebe na drvu u svim njegovim sortimentima svakim danom sve veće, a. da u još neotvorenim šumskim kompleksima leže ogromne količine drvnog materijala osuđenog na propadanje, onda nam se ova potreba gradnje šumskih komunikacija još više pojačava. Isto tako, korišćenje manje vrijednih drvnih sortimenata kao i korišćenje nuzužitaka i sporednih užitaka u većini slučajeva nije rentabilno iz razloga znatnih udaljenosti od danas postojećih komunikacija. Takovo nam stanje također nalaže, da daljnjim otvaranjem učinimo pristupačnim i takove dijelove šuma, čime ćemo ujedno omogućiti rentabilnost i u ovom korišćenju. Zahtjevi modernog vremena i odgovornost prema budućim generacijama zahtijevaju danas od svake zemlje štedljivo ekonomisanje s njenim ograničenim izvorima sirovina. Ovo naročito vrijedi za šumu, koja ne samo da mora trajno proizvoditi što veće količine drvetä, već istovremeno ima da daje i niz raznovrsnih indirektnih koristi u interesu cijele zajednice. Neovisno od naprijed navedenog nije samo šuma´jedina korisnica ovih trajnih komunikacija. One također služe i drugim ciljevima, civilnim i vojnim. S tih se razloga pri obračunu ekonomičnosti ovakovih gradnji mora uzimati u obzir i ovaj veoma važan doprinos, i ako se isti ne može iskazati u novcu. Ako se dakle za povećanje proizvodnje šuma u ovoj Narodnoj Republici zahtijeva veliko proširenje mreže šumskih komunikacija, mora se istovremeno bezuslovno tražiti, da se grade samo dobre ceste i putevi, da se predaju saobraćaju tek nakon potpune izgradnje, i da se one trajno najbrižljivije uzdržavaju. Isto tako ne bi se smjela dozvoliti ni dalja eksploatacija ovih šuma u dosadašnjoj koncentriranoj formi bez ovako planirane izgradnje šumskih komunikacija, jer će u skoroj budućnosti nastati vakuum u godišnjim rrinosima ovih šuma. Samo planska izgradnja komunikacione mreže omogućit će da se ovaj vakuum izbjegne i da se na cijeloj površini šuma ove Narodne Republike napredno i trajno gospodari. LITERATURA: Šikić R. — Ivkov R. — Prokopljević N.: Šumska proizvodnja i njen jterspektive (Referat br. 2 savjetovanja SŠD u Ohridu, oktobar 1954). |