DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 70 <-- 70 --> PDF |
kroz 10 godina i pored svih teškoća razvio u ustanovu koja idejno rukovodi sa praksom podizanja, gajenja i zaštite šuma u Republici. III. Već u prvoj godini posle rata uviđa se važnost uloge koju nauka o biljnim zajednicama treba da odigra u našem šumarstvu. Institut za šumarska istraživanja izdaje šumarski priručnik (1946) u kojem izlaze radovi prof. Horvata : »Biologija drveća«, »Šumske zadruge Jugoslavije« i T r egubova : »Primjena nauke o biljnim zajednicama kod pošumljavanja Krša. Ubrzo se pojavljuje nauka o biljnim zajednicama kao zaseban predmet na fakultetima. Značajan dogođaj za naše šumarstvo bila je pojava knjige prof. Horvata : »Nauka o biljnim zajednicama« (1949) i »Šumske zajednice Jugoslavije« (1950). Ta dela su odigrala važnu ulogu u stručnom izdizanju našeg terenskog kadra i u njegovoj pripremi za primenu naučnih rezultata u praksi. Međutim vrlo brzo se uvidelo da je potrebno organizovano prići zadatku preorijentacije teoretskih osnova našeg šumarstva. U tu svrhu je bivše Ministarstvo šumarstva FNRJ sazvalo 1948. jednu konferenciju naših naučnih radnika botaničara, pedologa i šumarskih stručnjaka sa zadatkom da se razmotri navedeni problem. Skup tih naučnika i stručnjaka iz ćele zemlje sastajao se više puta i doneo nekoliko važnih zaključaka: a) da se izradi i izda jedan priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije za potrebe stručnjaka koji će raditi na tom poslu. Taj priručnik je izašao 1950. godine; b) da se izradi jedan priručnik za izbor vrsta drveća. Prvi fitocenološki deo ovoga priručnika je izrađen ali nije izašao; c) da se počme sa vegetacijskim kartiranjem jednog šumskog područja važnog za ekonomiku zemlje, na kojemu dolaze najrazličitiji tipovi šuma, livada i šikara. Po predlogu prof. Horvat a izabrano je područje Risnjaka i Snežnika u Hrvatskoj koje potpuno odgovara postavljenim uslovima. Ovaj zadatak je završen 1954. godine, u Institutu za šum. i lovna istraživanja; d) da se počme sa kartiranjem jednog ekstremno degradiranog kraškog područja radi istraživanja svih uslova i mera potrebnih za šumsku melioraciju takvih područja. Na predlog prof. Horvatića , izabran je otok Pag, koji također potpuno odgovara postavljenim uslovima. I ovaj zadatak je potpuno završen 1954. godine, u Institutu za šum. i lovna istraživanja; e) da se osnuje jedna Savezna komisija za tipološko kartiranje zemlje 1 : 200.000. Za osnivanje ove komisije bile su izvršene sve pripreme, ali su reorganizacije državnog privrednog aparata odložile izvršenje ovog zadatka za kasnija vremena. Izboru objekata za vegetacijsko kartiranje bila je posvećena velika pažnja. Naročito se pazilo da oni budu izabrani, osim prema zahtevima koji su bili postavljeni sa strane nauke o biljnim zajednicama, još i prema zahtevima ekonomike. Tako na pr. za objekat degradiranog krša nije bio izabran jedan deo primorske strane Velebita ili Mosor kako je prethodno bilo predloženo, nego otok Pag na kojemu je razvijeno kvalitetno ovčarstvo, zatim vinogradarstvo i maslinarstvo i na kojemu su meliorativne mere, na najvećem delu površine ekonomski aktuelne. |