DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 60 <-- 60 --> PDF |
jedne ponikve. Opažanja su izvršena pod vodstvom dr. B. Maksić a na posebnim mikroklimatskim stanicama, koje su bile postavljene u floristički jasno omeđenim vegetacijskim jedinicama, a kao kontrola služila je temeljna stanica, koja je bila smještena najprije u Bijeloj Vodici, a zatim na Lazcu. Izvršena su mnogobrojna mjerenja, a rezultati su pokazali neobične razlike između pojedinih zajednica u vezi s nadmorskom visinom, reljefom i ekspozicijom. Naročito zanimljive rezultate dala su opažanja na mrazištima, pa u različitim zajednicama u istoj ponikvi. Materijal je obrađen, te će biti u skoro vrijeme objavljen. Uz mikroklimatska istraživanja obrađena je pažnja i fotoklimi pojedinih zajednica. Istraživanja su vršena posebnim tipom fotometra, koji je u tu svrhu izradio dr. Bozidar Metzge r na principu t. zv. »Graukeil-fotometra«. I taj materijal bit će posebno objavljen. 5. šumarska istraživanja. Iako su za našu nauku bila od naročitog značenja vegetacijska, pedološka i klimatološka istraživanja, ipak je bila temeljna misao, koja je vodila naše šumarske i poljoprivredne krugove, da se ovim vegetacijskim istraživanjima stvore pouzdani temelji za uzgajanje i uređivanje šuma, melioraciju degradi ranih šikara i kamenjara i povećanje priroda na livadama i pašnjacima. Zato su već nakon prvih vegetacijskih istraživanja, koja su omogućila jasnu karakterizaciju glavnih vegetacijskih jedinica, provedena na najznačajnijim gospodarskim jedinicama povezana šumarska ili poljoprivredna istraživanja. Šumarska istraživanja vršena su dosad uglavnom na visokim šumama bukve i jele i jele i rebrače, ali su proučene i druge šumske zajednice. U središtu interesa bili su s jedne strane visinski i debljinski prirasti u pojedinim zajednicama, a s druge strane tehnička svojstva drva sabranog u određenim vegetacijskim tipovima. Prvi skup problema obrađivali su ing. B. Z 1 at a r i ć, ing. Đ. B a b ograda c i prof. dr. D. Klepac , dok se drugim problemom pozabavio prof, dr. ing. I. Horvat . Ova potonja istraživanja izvršena su potporom Jugoslavenske Akademije. Dosadašnji, uglavnom već objavljeni rezultati, pokazali su, da je prirodna, botanički jasno omeđena šumska zajednica (asocijacija ili subasocijacija) najbolja polazna točka i za šumarska istraživanja. Botanički jasno omeđene šumske zajednice, koje su najjasniji izraz životnih prilika staništa, pokazuju i u šumarskom pogledu tolike značajke, da se iz njih mogu povući dalekosežni rezultati teoretske i praktične prirode. Dosad su izrađene niže navedene rasprave. 6. Poljoprivredna istraživanja. Iako su naše livade i pašnjaci bili već dugin iz godina u botaničkom pogledu vrlo iscrpljivo obrađeni, naročito s obzirom na dolinske i primorske livade (S. H o r v a t i ć), ipak nisu bile dosad s gospodarskog gledišta obrađene. Razlog je u tome, što je kod naših livadarskih stručnjaka uglavnom prevladavala tendencija za stvaranjem umjetnih livada, pa unatoč svih pokušaja botaničara nije došlo do intenzivnije suradnje s poljoprivrednicima. Tek naša istraživanja na livadama i pašnjacima Gorskog Kotara znače u tom pogledu jasnu prekretnicu. |