DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 6 <-- 6 --> PDF |
široko otvarao svoje stranice, kad je trebalo raspraviti vezu između šume, na jednoj, i narodnih potreba sadašnjosti i budućnosti, na drugoj strani. Meni je ukazana čast, da u Jubilarnom broju progovorim uvodnu riječ. Odazvao sam se tom pozivu sa punom pripravnošću a u želji, da kao posljednji predstavnik stare generacije i ovom prilikom pomognem nastojanje mladih drugova. Sretan sam, da sam od svoja 103 semestra šumarskog rada, posljednji 21 semestar mogao da kao aktivni radnik provedem u neposrednom i trajnom dodiru sa nosiocima novog šumarstva. Cas oslobođenja stavio je šumarstvo nove socijalističke Jugoslavije pred čitav niz novih i krupnih zadataka. Teškoća u rješavanju tih zadataka nije bila samo u njihovoj veličini i složenosti već i u tom, da se to rješavanje moralo vršiti u razmjerno kratkom vremenu — za neka pitanja gotovo jednovremeno. Prije svega je bilo potrebno da se ostvare načela i postavke ideološkog programa. Ovamo ide u prvom, redu podržavljenje šuma. Stvarno gledajući, radilo se o slijevanju šuma dotada različitih kategorija posjednika u jednu zajedničku narodnu imovinu. Drugim rječima ,radilo se prije svega o stvaranju jedinstvenog šumskog fonda. To stvaranje dalo je čitavom radu oko šume naročiti smjer. Ideološko gledanje izmijenilo je do temelja odnos šume prema državi. Umjesto zasebne šumarske politike, koja se provodila u kapitalističkom sistemu, u novom društvenom poretku šumarstvo je sačinjavalo samo jedan dio opće privredne politike. Umjesto nekadašnja tri posve različita smjera šumarske politike (za državne šume, za općinske šume i za privatne šume) mora ose realizovati samo jedan jedinstveni stav. Umjesto velikog broja razmjerno malenih krutih gospodarskih jedinica, šumski je fond shvaćen kao velika no elastična gospodarska cijelost. Na temelju takvog stanja i razvoja stvari osnovno načelo proizvodnje u šumarstvu nužno je poprimilo novi i širi vid. Teška razaranja, koja je okupator nanesao saobraćajnim i građevnim objektima, trebalo je što prije urediti bilo popravcima bilo novim građenjem. Postrojenja za mehaničku i kemijsku preradu drveta trebalo je osposobiti za rad. O njihovom radu u velike je zavisila ne samo mogućnost, da se uspostavi saobraćaj, omogući stanovanje naroda i osigura rad ustanova, već da se što skorije dođe do stranih deviza. A te devize bile su neophodan uslov za ostvarivanje jedne od osnovnih postavki ideološkog programa — za industrijalizaciju zemlje. Pored svega toga trebalo je regulirati i usmjeriti proizvodnju u svrhu namirivanja potreba na ogrjevnom drvetu za najšire narodne mase. Poznato je, kako je usred ovog perioda napora i rada teško djelovao potres, do koga je iz razloga idejnog razmimoilaženja sa SSSR-om došlo godine 1948. Rad oko sređivanja i podizanja privrede i industrije nailazio je i na teškoće, koje su vukle svoj korjen iz vremna kapitalističkog načina iskorišćavanja naših šuma. Može se mirno postaviti tvrđenje: nema ni jedne grane u privredi i industriji, u kojoj je način kapitalističke eksploatacije |