DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 58     <-- 58 -->        PDF

đručje visoke planinske masive Risnjaka, Snježnika, Jelenca, Medveđaka,
Bijele škalje i Obruča i njihove primorske padine i vrhove sve do mora.
Ono predstavlja prema tome najzapadniji isječak
vegetacije dinarskog planinskog sustava o^i mora
do kupske doline.


Moglo bi se s pravom postaviti pitanje, da li je bilo potrebno kartirati
tako veliko područje, ne bi li i manji isječak dao približno istu sliku. Na
to pitanje možemo odgovoriti, da svaka naša karta za sebe, a sve četiri
kao cjelina daju bez sumnje mnogo potpuniju sliku o sastavu i rasporedu
vegetacije nego li bilo kakav isječak karte. Sretnim sticanjem okolnosti
obuhvataju četiri izrađene karte sve vegetacijske
jedinice jugozapadne Hrvatske i prikazuju njihov
odnos prema makro- i mikroklimi, nadmorskoj visini,
udaljenosti od mora, prema geološkoj i petrografskoj
građi, mikroreljefu, antropogenim utjecajima
i si. Usto se svaka karta odlikuje svojim tipičnim
osobinama . Karta 2a obuhvata na pr. samoniklu, malo utjecanu šumsku
vegetaciju Gorskog Kotara na vapnencima, dolomitima i na silikatima
s tipičnom visinskom raščlanj enosti Hrvatske i Bosne. To su uglavnom
visoke šume i klekovina s manjim oazama livada i pašnjaka i s jednim
većim naseljem (Crni Lug) na rubu karte. Druga karta 2c pokazuje već
mnogo veće razlike: unutarnji, kontinentalni dijelovi s vapnencima i silikatima
pripadaju visokim šumama bukve i jele üi jele i rebrače, te se priključuju
direktno na kartu 2a, ali vanjski, jugozapadni dijelovi pripadaju
već primorskom dijelu i prikazuju naročito veliku raščlanjenost termofilnih
šuma i šikara crnoga graba.


Najzanimljivija je karta lb. Ona nema doduše silikata i prema tome
nema većih površina najznačajnije acidofilne šume jele i rebrače (Blechn
o-Ab i e tu m), ali obuhvata sve visinske pojase od primorske šume
bjelograba do klekovine bora na najvišim vrhovima i prikazuje usku povezanost
biljnog pokrova i mnogolikog reljefa. T a j e kart a naj ljepši
primjer mnogolikosti vegetacije hrvatskog
Krša.


Najzad, četvrta karta ld, obuhvata primorsko područje u njegovom
najtipičnijem obliku. Na toj karti nema visokih šuma (bukva se nalazi
tek vrlo ograničeno), nego pretežu šume i šikare bijeloga i crnoga graba.
Uz more nalazi se još Quercu s ilex , a u kontinentalnim dijelovima
preteže medunac (Quercus pubescens) i kitnjak (Quercus
sessiliflora) . Bitna je osobina ove karte izmjenjivanje šikara, livada,
kamenjara i poljoprivrednih kultura s većim primorskim naseljima od
Grobnika preko Cernika, Kukuljanova do Krasice.


Na našim kartama prikazano je oko 40 tipova šuma i šikara, 35 tipova
livada i kamenjara i oko 20 ostalih zajednica, dakle oko 90 različitih vegetacijskih
jedinica, koje sam svrstao u 45 sveza. Jedne pokrivaju goleme
površine i imaju veliko gospodarsko značenje, a druge su vrlo ograničene,
ali su ipak važne u biljnogeografskom pogledu.


Dosad su štampane karte 2a i 2c, a karte lb i ld su pripremljene za
štampu s potpunim tekstom i rubnim kartama. Potrebno je izraditi još
samo astralon-matrice i kopije sa cinkovim pločama, da se mogu definitivno
otisnuti. Uz karte izrađen je i opsežni tumač kartama na hrvatskom


414