DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 57     <-- 57 -->        PDF

sam svu vegetactj.sku problematiku (B. Zlatari ć, D. Klepac, D. Batinica
i dr.). Osim velikog broja suradnika iz Zagreba sudjelovali su na našim istraživanjima
duže ili kraće vrijeme dr. B. J o v a n o v i ć (Beograd), prof. Zagorka Pavlovi
ć (Beograd), dr. P. Fukare k (Sarajevo), dr. V. Tregubo v (Ljubljana), dr.


M. Wrabgr (Ljubljana), ing. M. Karačić (Banja Luka) i ing. Đ. Babogreda
c (Vinkovci). Na užim kartografskim radovima sudjelovali su naročito ing. S.
Bertović, ing. Z. Mat an, ing. Z. P e 1 c e r, prof. Branka Hefer, ing. Toni
Slat, dr. T. Brzac, M. Rož/man, vet. F. Sanković, ing. M. dava č i drugi.
Ing. S. Bertovi ć vodio jie usto sve tehničke radove na kartiranju u terenu i
izradio originale -prvih dviju karata, dok je originale drugih dviju karata izradila
prof. Marija Horvat. U vezi sa štampanjem karata izradio je ing. S. Bertovi
ć velikom vještinom rubne karte, profile i definitivne kopije na plavom otisku,
a. Z. P e t e 1 i n je izradio astralonske kopije za snimanje na cinkovim pločama.
Štampanje karata izvršio je najzad u prvorazrednom obliku Grafički Zavod Hrvatske.
Uporedo s kartiranjem vegetacije organizirao sam povezana istraživanja
najznačajnjjih vegetacijskih jedinica u botaničkom, klimatskom,
pedološkom, mikrobiološkom, šumarskom i poljoprivrednom pogledu. Ova
su istraživanja vršena na točno omeđenim, floristički jasno okarakteriziranim
vegetacijskim tipovima (šuma, livada, kamenjara), da bi se rezultati
mogli nakon dovoljnog broja istraženih ploha generalizirati. Kao polazna
točka odabrane su strogo definirane vegetacijske jedinice (asocijacije
ili subasocijacije), pa su sva ekološka, poljoprivredna i šumarska istraživanja
provedena upravo na tim jedinicama. Uzimajući kao polaznu
točku za istraživanje jasno omeđene i imenovane
cjeline, dobili smo poredbeni materijal, koji se
može primijeniti na velike površine našega K r š a, sve
dokle sežu iste vegetacijske jedinice. 0 prvim rezultatima
kartiranja izvijestio sam u dva maha u šumarskom listu god. 1950. i 1951.,
a kako su to toga vremena izvršena još opsežna istraživanja, a prošle jeseni
su najzad i privedena kraju, želio bih ovdje izvijestiti o svim izvršenim
radovima, dok će konačni rezultati biti prikazani u specijalnim raspravama.
Jedan dio od tih rasprava već je i objavljen.


Predavajući ovaj izvještaj javnosti moram zahvaliti svima onima, koji
su naš rad podupirali, a naročito mojim užim suradnicima na kartografskim
radovima, koji su s velikom predanošću i često pod vrlo teškim prilikama
izvršavali svoje zadatke.


1. Kartografsk i radovi. Glavni cilj naših istraživanja bio je
izraditi detaljne karte svih vegetacijskih jedinica i prikazati rezultate vegetacijskih
istraživanja u preglednom obliku. Kako se radi o vrlo mnogolikim
krškom terenu, gdje se vegetacija mijenja u najužem prostoru, često unutar
jedne ponikve, odabrao sam kartu mjerila 1:25.000, koja je za terenski
rad povećana nar mjerilo 1:12.500. Na tom mjerilu moglo se prikazati svu:
mnogolikost naše vegetacije i utvrditi njezinu zakonitost u vezi s reljefom,
dubljinom tla, ekspozicijom i si. Osim toga omogućene su vrlo zanimljive
poredbe s vegetacijom ostalih krajeva Evrope u kojima se također vrši
kartiranje vegetacije u mjerilu 1:10.000, 1:20.000, ali najčešće u mjerilu
1:25.000
(Francuska, Belgija, Švicarska, Njemačka i dr.).
Prema postavljenom planu izrađene su 4 potpune karte sekcije Sušak
1:25.000 i to lb, ld, 2a, 2c, te j´e kartirano preko 520 km2 mnogolikog
krškog terena što se proteže od izvora Kupe, Gerovskog Kraja, Ceclja i
Trstenika (Gumanaca) u sjevernom dijelu, do grada Rijeke, Bakarca, Vel.
Dola i Medveđaka u južnom dijelu. Na taj način obuhvata kartirano po413