DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Gleichzeitig mit der botanischen Bearbeitung und mit der Vegetationskartierung
werden weitgehende klimatische, pedologische, forstliche und landwirtschaftliche
Untersuchungen organisiert. Als Ausgangspunkt für diese Untersuchungen dienten
die floristisch klar umschriebenen Vegetationseinheiten. Die Resultate dieser Untersuchungen
haben eindeutig gezeigt, dass die klar umschriebenen Assoziationen und
Subassoziationen nicht nur als der beste Ausdruck für klimatische und bodenkundliche,
sondern auch forstliche und landwirtschaftliche Verhältnisse aufzufassen sind. Die
natürlichen Vegetationseinheiten, welche grössere Flächen einnehmen, beeinflussen
nähmlich weitgehend den allgemeinen wirtschaftlichen Charakter des Landes und
haben eine grosse Bedeutung für das Forstwesen und für die Landwirtschaft. Die
genaue Kenntnis dieser Vegetationseinheiten ermöglicht ihre planmässige Bewirtschaftung.
Unsere gemeinsame Untersuchungen haben überzeugend gezeigt, dass die
klar gefassten Pflanzengesellschaften eine sichere Grundlage bilden auf welcher die
forstlichen und landwirtschaftlichen Untersuchungen weiter sich aufbauen können.


Endlich betont der Verf. dass die komplexen Untersuchungen Südwestikroatiens
zum Vorschein brachten, dass im Risnjak-Massiv neben einer prächtigen Entwicklung
des Karstphaen omens auch die Waldvegetation einen äusserst natürlichen Charakter
bewahrt hat. Aus diesem Grunde wurde von dem´ Parlament der V. R. Kroatien am
Risnjak ein Gebiet vom ca 3600 ha als Nationalpark Kroatiens gegründet.


NAUKA O BILJNIM ZAJEDNICAMA — OSNOVA SAVREMENOG
ŠUMARSTVA


Ing. Ziani Petar (Zagreb)


I.
U
U
kratkom posleratnom periodu od 10 godina desile su se u teoretskim
osnovama naše prakse podizanja i gajenja šuma znatne promene. Regres
prakse koji se ogledao naročito u šablonskoj primeni iste tehnike i šablonskom
izboru vrsta na površinama različitih uslova kao i nedostatku jedne
sistematske biološki osnovane nege sastojina, produžio se bio i u prvim
posleratnim godinama i prouzrokovao znatne štete kod izvršenja planova.
U takvoj situaciji ukazala se potreba da se praksa podizanja i gajenja šuma
postavi na solidne osnove nauke o biljnim zajednicama. Iako je taj rad u
početnoj fazi, ali dobro pripremljen i uporno provođen, obećava da će dati
rezultate od veće i trajnije vrednosti. Da bismo mogli da prikažemo te promene
potrebno je da ukratko izložimo razvoj nauke o biljnim zajednicama
i njenih metoda.


Nauka o biljnim zajednicama počela se razvijati već početkom prošlog
stoleća. čitav niz istraživača iz svih krajeva Evrope, obrađujući pojedine
probleme pojave i raširen ja biljnoga pokrova dali su prve osnove nauke o
biljnim zajednicama. Ta stara škola, razvijajući se u dva odvojena pravca
f izionomskom i ekološkom (Humboldt, Grisebach, Kern er, Drud
e i mnogi drugi) shvatala je biljni pokrov zemlje kao izraz dejstva faktora
fizičke sredine, pa je geografsko raširenje i pojava različitih oblika
vegetacije tumačena jedino kao posledica tog dejstva. Objekti istraživanja
ili bolje reći opisivanja ove škole, jesu: flora (vrste, rodovi i t. d.) i formacije
(šume, stepe i t. d.), a metoda istraživanja, kojom se služila ova škola
koncem prošlog stoljeća i koja se održala i do danas, nazvana je biljnogeografskom.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Autor
dr. B. Maksić
dr. I. Horvat
dr. B. Metzger
ing. B. Zlatarić


ing. dr. D. Klepac


>>


dr. D. Batinica
ing. A. Sabadoš


Šarić
vet. M. Findrik
dr. T. Brzac


dr. I. Horvat


dr. I. Horvat
suradnici


Z. Pelcer,
Z. Matan i .
S. Bertovič
Naslov rasprave


18.
Mikroklimatska istraživanja u planinskom
području Risnjaka i Snježnika. U pripremi
za štampu.
19.
Orijentacijska opažanja o fotoklimi nekih
šumskih asocijacija risnjačkog masiva. U
pripremi za štampu.
20.
Jednostavan fotiometar iz domaćeg materijala.
Predano za štampu.
21.
Jedan specijalni način prirodnog pomlađivanja
smreke. Šumarski list, Zagreb 1948.
22.
Neki taksacioni elementi jele i bukve u
odnosu na ekologiju i razdiobu šuma u
dvjema asocijacijama (Fagetum abietetosum
i Abieto-Bleehnetum) Gorskog Kotara.
Glasnik za šumske pokuse br. 11.
23.
0 šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi
Zalesini. Glasnik za šumske pokuse br. 11,
Zagreb 1953.
24.
Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim
fitocenozama Gorskog Kotara.
Glasnik za šumske pokuse br. 12, Zgrb 1955.
25.
Poljoprivredna istraživanja brdskih i dolinskih
livada i pašnjaka Gorskog Kotara. Sarajevo
1953.
26.
Poljoprivredna istraživanja primorskih livada
i kamenjara. Biljna proizvodnja 4.,
1951.
27.
Istraživanja ekonomskog značenja planinskih
rudina Gorskog Kotara. U pripremi za
štampu.
28.
Istraživanja ekonomskog značenja primorske
zajednice ´Carex humilis-Centaurea ru.
pestris.* Vet. arhiv, XXIII. 1953.
29.
Neke značajnije biljke primorskih šuma kao
stočna hrana. Vet. arhiv, XXIV. 1953.
30.
Gospodarsko značenje nekih značajnih biljaka
livada i kamenjara Hrv. Primorja.
Vet. arhiv, XXIV. 1954.
31.
Ekonomsko značenje primorske zajednice
Carex humilis-Centaurea rupestris. Vet.
arhiv, XXV. 1955.
32.
Obrazloženje prijedloga za proglašenje Risnjaka
narodnim parkom. Glasnik biološke
sekcije Hrv. prir. društva, 1953.
33.
Vodič kroz narodni park Risnjak. U pripremi
za štampu:
34.
Karta biljnih zajednica narodnog parka
Risnjaka. Zagreb 1953.
35.
Planinarska karta Jtisnjak-Snježnik. Zagreb
1952. )
38.
Prilog planinarskoj karti Risnjak-Snježnik.
Zagreb 1952.
Područje


Klimatoloiška
istraživanja


Šumarska
istraživanja


Poljoprivredna
istraživanja


Zaštita


prirode


Planinarstvo




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 65     <-- 65 -->        PDF

prema udjelu trava, leguminoza i ostalih vrsta, a sabrani uzorci su analizirani
da se dobije hranidbena vrijednost krme;
c) za pojedine livadne tipove prikazane su mogućnosti melioracije i
utvrđen najjednostavniji način za povećanje i poboljšanje krmne baze.


6. Suvremenim tipološkim istraživanjima i kartiranjem odabran i
su najzanimljiviji predjeli, koji imaju bitne uvjete, da se kao prirodn i
rezervat i isključe iz gospodarenja, pa je na temelju toga po Saboru
NRH proglašen Risnjak narodnim parkom.
7. Svestranim poznavanjem kartiranog područja s naučne i estetske
strane stvorene su široke mogućnosti za razvitak turizm
a u Gorskom Kotaru i susjednom Primorju.
8. Na tipološkim istraživanjima i kartiranju planinskog područja Risnjaka
i Snježnika sudjelovao je veliki broj mladih stručnjak
a gotovo iz sviju saveznih republika, te se upoznao s metodikom
suvremenog vegetacijskog istraživanja i kartiranja. Rezultatom ove specijalizacije
mogu se smatrati slični radovi, koji se provode danas i u drugim
republikama.
Zavod
za botaniku Veterinarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagreb


ZUSAMMENFASSUNG


Durchforschung und Kartierung der Vegetation Südwestkroatiens durch acht Jahre


Der Verfasser schildert die Resultate achtjähriger Vegetationsstudien und
Vegetationskartierung Südwestkroatiens an welchen unter seiner Führung eine
grössere Anzahl junger Fachleute teilgenommen hatten. Das Untersuchungsgebiet
umfasst die Hocngebirgsmassive von Gorski Kotar (Risnjak, Snježnik, Jelenac,
Medvejci, Bijela Škalja und Obruč) und das anschliessende kroatische Küstenland
(Hrvatsko Primorje). Das Gebiet ist eine typische Karstlandschaft, morphologisch
reichlich gegliedert, grösstenteils aus Kalk — und Dolomitgesteinen der mesozoischen
Formationen aufgebaut, es sind aber auch grössere Flächen mit Silikatgesteinen
vorhanden, welche eine eigenartige Vegetation tragen. Die Vegetation der höheren
Stufen ist sehr schön entwickelt und wenig beeinflusst; est befinden sich sogar noch
heute beträchtliche Urwaldgebiete. Das Küstenland ist dagegen durch die Kultur
stark beeinflusst und die Pflanzendecke ziemlich degradiert.


Als klimatogene (zonale) Pflanzengesellschaften sind in den niedrigeren Stufen
das Carpinetum orientalis croaticum und darüber das reichlich
gegliederte Seslerieto-Ostyetum zu betrachen, in den höheren Stufen
dagegen ist das Fagetu m croaticu m mit mehreren vertikalen Subassoziatiomen
(Fagetum seslerietosum autumnalis, F. abietotosum, F. montan
um und F. subalpinum) entwickelt. Die höchste Stufe bildet das Krummholz
(Pinetum mughi croaticum) in welcher eine reichlich gegliederte
alpine Vegetation vorhanden ist. Diese bildet nämlich keine eigentliche Höhenstufe,
weil sie nur lokalklimatisch und orographisch bedingt ist.


Der Vegetationskartierung des Landes sind umfangreiche pflanzensoziologische
Studien vorausgegangen, welche vom Verf. schon vor dem Kriege und dann auch
gleichzeitig mit der Kartierung durchgeführt worden sind. Das Gebiet ist in pflanzensoziologischer
Hinsicht sehr reichlich gegliedert, es werden ungefähr 90 Assoziationen
(und Subassoziationen) beschrieben, welche 45 Verbänden, 30 Ordnungen und 18 Klassen
angehören. Die Resultate dieser Untersuchungen sind nur teilweise publiziert,
das ganze Material ist doch bearbeitet und liegt druckfertig vor.


Die Kartierung wurde im Masstabe 1 : 12.500 durchgeführt, die Karten werden
aber unter 1 : 25.000 publiziert. Es sind bisher 4 Blätter der Sekcion Sušak (lb, lc,
2a und 2c) bearbeitet; zwei Blätter davon sind schon gedruckt, die zwei weiteren sind
druckfertig. Eine jede Karte ist selbstständig verfasst, alle vier bilden eine Einheit,
welche 520 km2 umfasst und einen typischen Vegetationsausschnitt des westlichen
Teiles der Dinarischen Ketten bildet. Die Karten werden mit einer ausführlichen
Erläuterung in kroatischer und französischer Sprache verteilt.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Pregled rasprava izrađenih u toku tipološkog istraživanja i kartiranja vegetacije


Autor


Dr. Ivo Horvat
suradnici


dr. Ivo Horvat


»


tt


ti


tt


tt


ti


ti


ti


ing. Z. Gračanin
ing. M. Lupret


»


Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja


(1947.—1954.)


Naslov rasprave


1.
Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske.
Sek. Sušak 2a, Zagreb 1953.
2.
Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske.
Sek. Sušak 2c, Zagreb 1954.
3.
Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske.
Sek. Sušak lb; pripremljeno za štampu.
4.
Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske.
Sek. Sušak Id; pripremljeno za štampu.
5.
Istraživanje i kartiranje vegetacije planin
skog skupa
Risnjaka i Snježnika. Šumarski
list, Zagreb 1950.
6.
Flornogenetski odnosi cretova u Hrvatskog.
Glasnik biološke sekcije, Zagreb 1950.
7.
Istraživanje i kartiranje vegetacije primorskih
obronaka zapadne Hrvatske i područja
izvora Kupe. Šumarski list, Zagreb 1951.
8. Vegetacija
ponikava. Geografski glasnik,
Zagreb 1953.
9.
Pregled vegetacije jugozapadne Hrvatske
(prilog kartama biljnih zajednica). Pripremljeno
za štampu.
10.
Šumska vegetacija Gorskog Kotara i primorskih
obronaka. U pripremi za štampu.
11.
Gorske i primorske livade, vrištine i kamenjare
u Hrvatskoj, U pripremi za štampu.
12.
Planinska vegetacija Gorskog Kotara s osobitim
obzirom na planinske rudine. U pripremi
za štampu.
13.
Zanimljivi nalaz samonikle šume crnoga
bora pod Obručem. Predano za štampu.
14.
Dvije značajne dolinske livade gorskih krajeva
Hrvatske i Bosne. Predano za štampu
u »Vet. arhiv«.
15.
Tla biljnih zajednica Gorskog Kotara. U
pripremi za štampu.
16.
Prilog proučavanju aerobnih bakterija u
šumskim asocijacijama Fagetum abietetosum
i Blechno-Abietum Gorskog Kotara.
Šumarski list, Zagreb 1955.
17.
Prilog poznavanju bakterija po fiziološkim
fukcijama u šumskim asocijacijama Fagetum
abietetosum i Blechno-Abietum Gorskog
Kotara. Šumarski list, Zagreb 1955.
Područja


Vegetacijske
karte


Vegetacijska
istraživanja


Pedološka i
mikrobiološka
istraživanja




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 62     <-- 62 -->        PDF

đena zavisnost o klimi, reljefu i sastavu tla. Napose iscrpljivo proučene su
šume, livade, kamenjare i planinske rudine, a posebno je obrađen fenonem
vegetacije ponikava;


b) u klimatološkom pogledu, utvrđena je zavisnost vegetacije
o regionalnoj klimi i o mikroklimi, istraživana je klima krških polja,
mrazišta i ponikava, koje se odlikuju naročitom vegetacijom. Unutar iste
ponikve utvrđene su znatne razlike u klimatskim prilikama u različitim
biljnim zajednicama;


c) u pedološkom pogledu istraženi su edafski odnosi najvećeg
broja biljnih zajednica, opisani su tipovi i vrste tala na kojima se
razvijaju, a istražena su njihova mehanička, fizikalna i kemijska svojstva.
Najzad utvrđena je zavisnost klimatskih, pedoloških i vegetacijskih odnosa.


2. Kartografskim radovima stvoreni su najpouzdanij
i temelj i s jedne strane za sva daljnja botanička, pedološka,
zoološka, klimatska, geografska i slična istraživanja, a s druge strane za
neposredno i perspektivno planiranje svih šumsko-uzgojnih
i meliorativnih zahvata.
3. Rezultati važni za šumarsku znanost i šumsku
privredu kontinentalnog dijela Krša:
a) utvrđene su razlike u visinskom i debljinskom prirašćivanju bukve
i jele u pojedinim šumskim zajednicama risnjačkog masiva;
b) utvrđene su bitne razlike u toku debljinskog prirasta jele u dvjema
zajednicama jelovih šuma u Gorskom Kotaru;
c) na temelju dobivenih rezultata ima se primijeniti novi način šumskog
gospodarenja u ovim različitim zajednicama jelove šume;
d) upoznavanjem sastava i strukture pojedinih šumskih zajednica pridonesen
je znatan prilog poznavanju prebornih šuma;
c) utvrđene su razlike u tehničkim svojstvima drva jele i smreke u
nekim šumskim zajednicama Gorskog Kotara.


4. Rezultati važni za melioraciju degradiranih
površina primorskog Krša:
a) na temelju vegetacijskih istraživanja i vegetacijske karte dobiven
je pregled degradiranih šikara i kamenjara, utvrđeni su njihovi međusobni
odnosi i prikazan prirodni razvitak vegetacije nakon eliminiranja utjecaja
paše i sječe;


b) na temelju karte biljnih zajednica izvršena je klasifikacija degradiranih
površina prema stepenu degradacije;


c) na temelju dobivenih podataka mogu se izabrati i rasporediti domaće
vrste drveća i grmlja podesne za šumsku melioraciju i odabrati sadnju ili
sjetvu kod pošumljivanja;


d) na temelju rasporeda vegetacijskih jedinica i stečenih iskustava
može se s uspjehom unositi strane vrste na staništima, koja im najviše
odgovaraju.


5. Rezultati važni neposredno za poljoprivredu:
a) na kartama prikazano je raširenje najznačajnijih livada, kamenjara
i vriština i time su utvrđene zakonitosti u njihovu raširenju, a dobivena je
mogućnost, da se izračunaju površine, koje zapremaju;


b) po prvi put istražen je kod nas, na jasno omeđenim livadnim zajednicama
prinos zelene krme i suhog sijena po ha, proučen je njegov sastav


418




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 59     <-- 59 -->        PDF

i francuskom jeziku u kome su prikazani geomorfološki, geološki, klimatološki,
pedološki, vegetacijski, šumsko-gospodarski i poljoprivredni odnosi
i donesena je kratka karakteristika najznačajnijih vegetacijskih jedinica.
Taj će tumač biti izdan zajedno s kartama kao jedna cjelina.


2. Vegetacijska istraživanja. Dijelom već prije kartiranja,
a dijelom uporedo s kartiranjem, izvršena su opsežna botanička istraživanja
svih vegetacijskih jedinica u području. Na temelju preko 700
biljnosocioloških snimaka izrađene su za svaku vegetacijsku jedinicu definitivne
tabele, utvrđene su njezine svojstvene vrste, izračunani stepeni
stalnosti i pokrovna vrijednost. Za svaku zajednicu određen je zatim sistematski
položaj, istražen njezin godišnji razvitak i proučene su životne prilike,
a — u koliko se radilo o tipovima važnim u gospodarskom pogledu —
provedena su na njima i ekonomska istraživanja. Kolika je mnogolikost
´vegetacije
istraživanog područja pokazuje najbolje činjenica, da su opisane
zajednice (asocijacije) svrstane u 45 sveza, 30. redova i 18 razreda. Mnogi
od tih razreda nemaju međusobno uopće veze. Zbog preglednosti obuhvaćene
su pojedine vegetacijske jedinice u zasebne cjeline, pa su dosad izrađene,
a dijelom već i štampane ili pripravljene za štampu u prilogu navedene
rasprave.*


3. Pedološka i mikrobiološka istraživanja. Uporedo
s botaničkim istraživanjima vršena su opsežna pedološka istraživanja
najznačajnijih vegetacijskih jedinica u području. Probe za pedološke analize
(najčešće potpuni profili) uzimani su, kako sam spomenuo, na botanički
jasno omeđenim plohama, tako da se rezultati mogu u znatnoj mjeri generalizirati.
Pedološka istraživanja izvršio je ing. Zlatk o Gračanin .
Ona su pokazala znatne razlike između pojedinih zajednica i utvrdila su
zakonitost u razvitku vegetacije i tla. U istraživanom području ističu se
s jedne strane bazifilne i bazifilno-neutrofilne zajednice (na pr. Fagetur a
croaticum, Brom eto-Plantagine tum, Cariceto-Centaureetum
r u pes tri s i t. d.), a s druge strane ekstremno acidofilne
zajednice (na pr. Blechno-Abietum, Piceetum montanum,
Calluneto-Genistetum, Nardetum i t. d.). Prirodni razvitak
vegetacije i tla u pojasu bukve i u pojasu klekovine polazi od bazifilnoneutrofilnih
zajednica prema acidofilnim.
Uporedo s pedološkim istraživanjima provedena su i orijentaciona
mikrobiološka istraživanja nekih šumskih zajednica. U tu svrhu sabrana
je mikroflora (gljive i bakterije) nekih najznačajnijih šumskih i livadnih
zajednica Gorskog Kotara, ali gljive nisu iz tehničkih razloga obrađene,
dok je o bakterijama objavila dvije manje rasprave ing. M. Lupret . Ova
mikrobiološka istraživanja pokazala su također značajne razlike između
pojedinih asocijacija.


4. Klimat ološka istraživanja. God. 1949. provedena su
u planinskom području Risnjaka i Snježnika po prvi put klimatološka istraživanja.
Prvi problem bio je utvrditi regionalne razlike u klimi nekih zajednica
s obzirom na visinsku raščlanjenost vegetacije i visinske obrate,
a drugi proučiti mikroklimatske odnose u različitim zajednicama unutar
* Zoološka istraživanja, koja bi se neposredno, nadovezivala na vegetacijske
jedinice, nisu nažalost dosad sustavno provedena, ali su već pojedinačna opažanja,
naročito s obzirom na raširenje ptica (Rucner) , pokazala vrlo zanimljive veze između
biljnih zajednica i životinjskih vrsta.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 58     <-- 58 -->        PDF

đručje visoke planinske masive Risnjaka, Snježnika, Jelenca, Medveđaka,
Bijele škalje i Obruča i njihove primorske padine i vrhove sve do mora.
Ono predstavlja prema tome najzapadniji isječak
vegetacije dinarskog planinskog sustava o^i mora
do kupske doline.


Moglo bi se s pravom postaviti pitanje, da li je bilo potrebno kartirati
tako veliko područje, ne bi li i manji isječak dao približno istu sliku. Na
to pitanje možemo odgovoriti, da svaka naša karta za sebe, a sve četiri
kao cjelina daju bez sumnje mnogo potpuniju sliku o sastavu i rasporedu
vegetacije nego li bilo kakav isječak karte. Sretnim sticanjem okolnosti
obuhvataju četiri izrađene karte sve vegetacijske
jedinice jugozapadne Hrvatske i prikazuju njihov
odnos prema makro- i mikroklimi, nadmorskoj visini,
udaljenosti od mora, prema geološkoj i petrografskoj
građi, mikroreljefu, antropogenim utjecajima
i si. Usto se svaka karta odlikuje svojim tipičnim
osobinama . Karta 2a obuhvata na pr. samoniklu, malo utjecanu šumsku
vegetaciju Gorskog Kotara na vapnencima, dolomitima i na silikatima
s tipičnom visinskom raščlanj enosti Hrvatske i Bosne. To su uglavnom
visoke šume i klekovina s manjim oazama livada i pašnjaka i s jednim
većim naseljem (Crni Lug) na rubu karte. Druga karta 2c pokazuje već
mnogo veće razlike: unutarnji, kontinentalni dijelovi s vapnencima i silikatima
pripadaju visokim šumama bukve i jele üi jele i rebrače, te se priključuju
direktno na kartu 2a, ali vanjski, jugozapadni dijelovi pripadaju
već primorskom dijelu i prikazuju naročito veliku raščlanjenost termofilnih
šuma i šikara crnoga graba.


Najzanimljivija je karta lb. Ona nema doduše silikata i prema tome
nema većih površina najznačajnije acidofilne šume jele i rebrače (Blechn
o-Ab i e tu m), ali obuhvata sve visinske pojase od primorske šume
bjelograba do klekovine bora na najvišim vrhovima i prikazuje usku povezanost
biljnog pokrova i mnogolikog reljefa. T a j e kart a naj ljepši
primjer mnogolikosti vegetacije hrvatskog
Krša.


Najzad, četvrta karta ld, obuhvata primorsko područje u njegovom
najtipičnijem obliku. Na toj karti nema visokih šuma (bukva se nalazi
tek vrlo ograničeno), nego pretežu šume i šikare bijeloga i crnoga graba.
Uz more nalazi se još Quercu s ilex , a u kontinentalnim dijelovima
preteže medunac (Quercus pubescens) i kitnjak (Quercus
sessiliflora) . Bitna je osobina ove karte izmjenjivanje šikara, livada,
kamenjara i poljoprivrednih kultura s većim primorskim naseljima od
Grobnika preko Cernika, Kukuljanova do Krasice.


Na našim kartama prikazano je oko 40 tipova šuma i šikara, 35 tipova
livada i kamenjara i oko 20 ostalih zajednica, dakle oko 90 različitih vegetacijskih
jedinica, koje sam svrstao u 45 sveza. Jedne pokrivaju goleme
površine i imaju veliko gospodarsko značenje, a druge su vrlo ograničene,
ali su ipak važne u biljnogeografskom pogledu.


Dosad su štampane karte 2a i 2c, a karte lb i ld su pripremljene za
štampu s potpunim tekstom i rubnim kartama. Potrebno je izraditi još
samo astralon-matrice i kopije sa cinkovim pločama, da se mogu definitivno
otisnuti. Uz karte izrađen je i opsežni tumač kartama na hrvatskom


414




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 61     <-- 61 -->        PDF

God. 1949. započeo je dr. D. Batinic a uporedo s kartiranjem prva
orijentaciona istraživanja o količini i o sastavu sijena dolinskih livada Gorskog
Kotara. Ta su istraživanja pokazala, da se pojedin i tipov i livada
i pašnjaka neobično razlikuju u količini i u
gospodarskoj vrijednosti sijena i da je jasno omeđena
biljna zajednica najbolje ishodište za poljoprivredna
istraživanja livada i pašnjaka. Slična istraživanja
proveo je na planinskim pašnjacima vet. M. Findrik , a dr. T.
Brzac i ing. Ana Sabado-š proveli su takva istraživanja na nekim
primorskim livadama i pašnjacima. Na taj način dobili smo dosad prilično
zaokruženu sliku o gospodarskom značenju najznačajnijih livada i pašnjaka
Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja.


Dosad objavljeni ili pripremljeni radovi za štampu navedeni su u prilogu.


7. Na r o d n i park na R i s n j a k u. Kao neposredni rezultat naših
vegetacijskih istraživanja i kartiranja Gorskog Kotara ima se smatrati
najzad i proglašenje šumskog područja Risnjaka narodnim parkom Hrvatske,
Detaljna istraživanja ovog planinskog područja pokazala su, da se tamo
nalazi na razmjerno vrlo malenom prostoru toliki niz geomorfoloških, geoloških,
pedoloških, klimatskih, vegetacijskih, šumarskih i poljoprivrednih
fenomena, da je to područje zaista prvorazredni objekt, koji valja zaštititi.
Detaljno obrazloženje za proglašenje Risnjaka narodnim parkom u smislu
potpunog rezervata izradio je prof. dr. Ivo Ho rvat.
Na prijedlog istaknutih naučnih radnika predložilo je Hrvatsko Prirodoslovno
društvo u zajednici s Konzervatorskim zavodom u Zagrebu, Saboru
NR Hrvatske, da se Risnjak proglasi narodnim parkom. Na temelju
toga prijedloga proglasio je Sabor NR Hrvatske u svom
jesenskom zasjedanju 1953. god. Risnjak narodnim
parko m Hrvatske , pa je tako sačuvano budućim pokoljenjima jedno
od najljepših šumskih područja Hrvatske.


8. Planinarska karta Gorskog Kotara i Hrv. Primorja
. Uporedo s naučnim istraživanjem i kartiranjem vegetacije Gorskog
Kotara i Hrv. Primorja izradili su ing. Z. P e 1 c e r, ing. Z. Ma ta n
i ing. S. Bertovi ć novu planinarsku kartu područja. Uz kartu nalazi se
iscrpljivi vodič, koji prikazuje najznačajnije geomorfološke, geološke, vegetacijske
i zoološke odnose. Karta je izašla kao posebna edicija Planinarskog
saveza Hrvatske. *
ZAKLJUČAK


Kartiranjem i istraživanjem planinskog područja Risnjaka i Snježnika
i njihovih primorskih obronaka postignuti su vrlo značajni rezultati za našu
znanost i praksu. Ti se rezultati mogu primijeniti na velike površine našeg
Krša, gdjegod se nalaze iste ili slične biljne zajednice, pa tako značenje
ovih radova daleko prelazi područje jugozapadne Hrvatske, gdje su ova
istraživanja provedena.


Rezultate dosad izvršenih radova možemo ovako označiti:


1. Rezultati važni za poznavanje zemlje i razvitak
naših prirodnih znanosti:
a) u botaničkom pogledu opisane su i ekološki jasno okarakterizirane
brojne nove vegetacijske jedinice (sveze, asocijacije, subasocijacije),
prikazano je njihovo horizontalno i vertikalno raširenje i utvr


417




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 60     <-- 60 -->        PDF

jedne ponikve. Opažanja su izvršena pod vodstvom dr. B. Maksić a na
posebnim mikroklimatskim stanicama, koje su bile postavljene u floristički
jasno omeđenim vegetacijskim jedinicama, a kao kontrola služila je temeljna
stanica, koja je bila smještena najprije u Bijeloj Vodici, a zatim na
Lazcu. Izvršena su mnogobrojna mjerenja, a rezultati su pokazali neobične
razlike između pojedinih zajednica u vezi s nadmorskom visinom, reljefom
i ekspozicijom. Naročito zanimljive rezultate dala su opažanja na mrazištima,
pa u različitim zajednicama u istoj ponikvi. Materijal je obrađen,
te će biti u skoro vrijeme objavljen. Uz mikroklimatska istraživanja obrađena
je pažnja i fotoklimi pojedinih zajednica. Istraživanja su vršena posebnim
tipom fotometra, koji je u tu svrhu izradio dr. Bozidar Metzge
r na principu t. zv. »Graukeil-fotometra«. I taj materijal bit će posebno
objavljen.


5. šumarska istraživanja. Iako su za našu nauku bila od
naročitog značenja vegetacijska, pedološka i klimatološka istraživanja, ipak
je bila temeljna misao, koja je vodila naše šumarske i poljoprivredne krugove,
da se ovim vegetacijskim istraživanjima stvore
pouzdani temelji za uzgajanje i uređivanje šuma,
melioraciju degradi ranih šikara i kamenjara i povećanje
priroda na livadama i pašnjacima. Zato su već
nakon prvih vegetacijskih istraživanja, koja su omogućila jasnu karakterizaciju
glavnih vegetacijskih jedinica, provedena na najznačajnijim gospodarskim
jedinicama povezana šumarska ili poljoprivredna istraživanja.
Šumarska istraživanja vršena su dosad uglavnom na visokim šumama
bukve i jele i jele i rebrače, ali su proučene i druge šumske zajednice. U
središtu interesa bili su s jedne strane visinski i debljinski prirasti u pojedinim
zajednicama, a s druge strane tehnička svojstva drva sabranog u
određenim vegetacijskim tipovima.


Prvi skup problema obrađivali su ing. B. Z 1 at a r i ć, ing. Đ. B a b ograda
c i prof. dr. D. Klepac , dok se drugim problemom pozabavio prof,
dr. ing. I. Horvat . Ova potonja istraživanja izvršena su potporom Jugoslavenske
Akademije.


Dosadašnji, uglavnom već objavljeni rezultati,
pokazali su, da je prirodna, botanički jasno omeđena
šumska zajednica (asocijacija ili subasocijacija)
najbolja polazna točka i za šumarska istraživanja.
Botanički jasno omeđene šumske zajednice, koje su najjasniji izraz životnih
prilika staništa, pokazuju i u šumarskom pogledu tolike značajke, da se iz
njih mogu povući dalekosežni rezultati teoretske i praktične prirode. Dosad
su izrađene niže navedene rasprave.


6. Poljoprivredna istraživanja. Iako su naše livade i
pašnjaci bili već dugin iz godina u botaničkom pogledu vrlo iscrpljivo obrađeni,
naročito s obzirom na dolinske i primorske livade (S. H o r v a t i ć),
ipak nisu bile dosad s gospodarskog gledišta obrađene. Razlog je u tome,
što je kod naših livadarskih stručnjaka uglavnom prevladavala tendencija
za stvaranjem umjetnih livada, pa unatoč svih pokušaja botaničara nije
došlo do intenzivnije suradnje s poljoprivrednicima. Tek naša istraživanja
na livadama i pašnjacima Gorskog Kotara znače u tom pogledu jasnu prekretnicu.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 57     <-- 57 -->        PDF

sam svu vegetactj.sku problematiku (B. Zlatari ć, D. Klepac, D. Batinica
i dr.). Osim velikog broja suradnika iz Zagreba sudjelovali su na našim istraživanjima
duže ili kraće vrijeme dr. B. J o v a n o v i ć (Beograd), prof. Zagorka Pavlovi
ć (Beograd), dr. P. Fukare k (Sarajevo), dr. V. Tregubo v (Ljubljana), dr.


M. Wrabgr (Ljubljana), ing. M. Karačić (Banja Luka) i ing. Đ. Babogreda
c (Vinkovci). Na užim kartografskim radovima sudjelovali su naročito ing. S.
Bertović, ing. Z. Mat an, ing. Z. P e 1 c e r, prof. Branka Hefer, ing. Toni
Slat, dr. T. Brzac, M. Rož/man, vet. F. Sanković, ing. M. dava č i drugi.
Ing. S. Bertovi ć vodio jie usto sve tehničke radove na kartiranju u terenu i
izradio originale -prvih dviju karata, dok je originale drugih dviju karata izradila
prof. Marija Horvat. U vezi sa štampanjem karata izradio je ing. S. Bertovi
ć velikom vještinom rubne karte, profile i definitivne kopije na plavom otisku,
a. Z. P e t e 1 i n je izradio astralonske kopije za snimanje na cinkovim pločama.
Štampanje karata izvršio je najzad u prvorazrednom obliku Grafički Zavod Hrvatske.
Uporedo s kartiranjem vegetacije organizirao sam povezana istraživanja
najznačajnjjih vegetacijskih jedinica u botaničkom, klimatskom,
pedološkom, mikrobiološkom, šumarskom i poljoprivrednom pogledu. Ova
su istraživanja vršena na točno omeđenim, floristički jasno okarakteriziranim
vegetacijskim tipovima (šuma, livada, kamenjara), da bi se rezultati
mogli nakon dovoljnog broja istraženih ploha generalizirati. Kao polazna
točka odabrane su strogo definirane vegetacijske jedinice (asocijacije
ili subasocijacije), pa su sva ekološka, poljoprivredna i šumarska istraživanja
provedena upravo na tim jedinicama. Uzimajući kao polaznu
točku za istraživanje jasno omeđene i imenovane
cjeline, dobili smo poredbeni materijal, koji se
može primijeniti na velike površine našega K r š a, sve
dokle sežu iste vegetacijske jedinice. 0 prvim rezultatima
kartiranja izvijestio sam u dva maha u šumarskom listu god. 1950. i 1951.,
a kako su to toga vremena izvršena još opsežna istraživanja, a prošle jeseni
su najzad i privedena kraju, želio bih ovdje izvijestiti o svim izvršenim
radovima, dok će konačni rezultati biti prikazani u specijalnim raspravama.
Jedan dio od tih rasprava već je i objavljen.


Predavajući ovaj izvještaj javnosti moram zahvaliti svima onima, koji
su naš rad podupirali, a naročito mojim užim suradnicima na kartografskim
radovima, koji su s velikom predanošću i često pod vrlo teškim prilikama
izvršavali svoje zadatke.


1. Kartografsk i radovi. Glavni cilj naših istraživanja bio je
izraditi detaljne karte svih vegetacijskih jedinica i prikazati rezultate vegetacijskih
istraživanja u preglednom obliku. Kako se radi o vrlo mnogolikim
krškom terenu, gdje se vegetacija mijenja u najužem prostoru, često unutar
jedne ponikve, odabrao sam kartu mjerila 1:25.000, koja je za terenski
rad povećana nar mjerilo 1:12.500. Na tom mjerilu moglo se prikazati svu:
mnogolikost naše vegetacije i utvrditi njezinu zakonitost u vezi s reljefom,
dubljinom tla, ekspozicijom i si. Osim toga omogućene su vrlo zanimljive
poredbe s vegetacijom ostalih krajeva Evrope u kojima se također vrši
kartiranje vegetacije u mjerilu 1:10.000, 1:20.000, ali najčešće u mjerilu
1:25.000
(Francuska, Belgija, Švicarska, Njemačka i dr.).
Prema postavljenom planu izrađene su 4 potpune karte sekcije Sušak
1:25.000 i to lb, ld, 2a, 2c, te j´e kartirano preko 520 km2 mnogolikog
krškog terena što se proteže od izvora Kupe, Gerovskog Kraja, Ceclja i
Trstenika (Gumanaca) u sjevernom dijelu, do grada Rijeke, Bakarca, Vel.
Dola i Medveđaka u južnom dijelu. Na taj način obuhvata kartirano po413




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 56     <-- 56 -->        PDF

OSAM GODINA ISTRAŽIVANJA I KARTIRANJA VEGETACIJE


GORSKOG KOTARA I HRVATSKOG PRIMORJA


Prof. dr. Ivo Horvat (Zagreb)


M
M
oja istraživanja vegetacije Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja sežu
još u razdoblje između oba svjetska rata. U to doba proučavao sam
uglavnom planinsku vegetaciju na Risnjaku i Snježniku, gorske i primorske
livade i vrištine*, dok sam šumsku vegetaciju istraživao samo usput.
Tek uoči rata započeo sam sustavnim istraživanjem šumske vegetacije
obrativši glavnu pažnju njezinoj visinskoj raščlanjenosti. Ta je istraživanja
prekinuo rat, pa su nastavljena tek god. 1947. kad sam potporom Šumarskog
instituta u Zagrebu započeo ponovno proučavanjem šumske vegetacije
Gorskog Kotara. Na botanička istraživanja nadovezala su se istodobno i
pedološka (ing. Z. Gračanin ) i šumsko-uzgojna istraživanja (ing. J.
šafar) . Rezultati prvih orijentacijskih istraživanja pokazali su tolike
značajke područja, da sam već slijedeće godine predložio na konferenciji
botaničara i šumara, da se kao prvi objekt za tipološko istraživanje i kartiranje
vegetacije u Hrvatskoj odaberu planinski masivi Risnjak i Snježnik
s primorskim obroncima, što se nadovezuju na ove planinske skupove. N a
taj način bit će obuhvaćeno s jedne strane područje
naših najvrednijih crnogoričnih šuma, as druge strane
područje opustošenih šikara i kamenjara u Primorju
. Rezultati će imati stoga ne samo teoretsko, nego i praktično značenje
za šumarstvo i poljoprivredu. Moj prijedlog prihvaćen je jednodušno,
pa je Savezno ministarstvo šumarstva odmah odobrilo sredstva, da
se »izvrši tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije planinskih skupova
Risnjaka i Snježnika od Gorskog Kotara do mora«, a meni je povjerilo
naučno rukovodstvo ovih radova. Nakon kratkih priprema okupio sam grupu
mladih stručnjaka, uglavnom sa sveučilišta i šumarskih instituta iz
različnih republika, te smo u srpnju god. 1948. započeli sa sistematskim
proučavanjem i kartiranjem vegetacije. Taj je rad nastavljen i slijedećih
godina potporom Instituta za istraživanje i melioraciju Krša u Splitu, a
kasnije, kad je taj institut pripao Jugoslavenskoj akademiji, potporom
Privrednog savjeta u Beogradu i Zagrebu, te je najzad završen prošle godine
subvencijom Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Definitivnu publikaciju
vegetacijskih karata i »Pregleda vegetacije« cijelog područja preuzeo
je Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Cijelo vrijeme —
kroz osam godina — radili smo u ljetnim mjesecima na terenu, a u zimskim
u Zavodu za botaniku Veterinarskog fakulteta, gdje je obrađen sav
floristički i biljnosociološki materijal i izrađene su definitivne karte u
mjerilu 1:12.500 i 1:25.000.


Kao rukovodilac ovih istraživanja sudjelovao sam na svim terenskim radovima
i obradio sav biljnosociološki materijal, te sam uveo u kartografski i tipološki rad
veliki broj mladin stručnjaka iz cijele države, a s onim istraživačima, koji su svoja
samostalna istraživanja neposredno nadovezali na vegetacijske jedinice, raspravio


* Horva t L: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama I. Zadruge na planinskim
goletima; II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Akad. Zagreb
knj. 238., 1930. i 241., 1931.; Brdske livade i vrištine u Hrvatskoj. Acta bot. Zagreb
VI. 1931.
412