DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Gleichzeitig mit der botanischen Bearbeitung und mit der Vegetationskartierung werden weitgehende klimatische, pedologische, forstliche und landwirtschaftliche Untersuchungen organisiert. Als Ausgangspunkt für diese Untersuchungen dienten die floristisch klar umschriebenen Vegetationseinheiten. Die Resultate dieser Untersuchungen haben eindeutig gezeigt, dass die klar umschriebenen Assoziationen und Subassoziationen nicht nur als der beste Ausdruck für klimatische und bodenkundliche, sondern auch forstliche und landwirtschaftliche Verhältnisse aufzufassen sind. Die natürlichen Vegetationseinheiten, welche grössere Flächen einnehmen, beeinflussen nähmlich weitgehend den allgemeinen wirtschaftlichen Charakter des Landes und haben eine grosse Bedeutung für das Forstwesen und für die Landwirtschaft. Die genaue Kenntnis dieser Vegetationseinheiten ermöglicht ihre planmässige Bewirtschaftung. Unsere gemeinsame Untersuchungen haben überzeugend gezeigt, dass die klar gefassten Pflanzengesellschaften eine sichere Grundlage bilden auf welcher die forstlichen und landwirtschaftlichen Untersuchungen weiter sich aufbauen können. Endlich betont der Verf. dass die komplexen Untersuchungen Südwestikroatiens zum Vorschein brachten, dass im Risnjak-Massiv neben einer prächtigen Entwicklung des Karstphaen omens auch die Waldvegetation einen äusserst natürlichen Charakter bewahrt hat. Aus diesem Grunde wurde von dem´ Parlament der V. R. Kroatien am Risnjak ein Gebiet vom ca 3600 ha als Nationalpark Kroatiens gegründet. NAUKA O BILJNIM ZAJEDNICAMA — OSNOVA SAVREMENOG ŠUMARSTVA Ing. Ziani Petar (Zagreb) I. U U kratkom posleratnom periodu od 10 godina desile su se u teoretskim osnovama naše prakse podizanja i gajenja šuma znatne promene. Regres prakse koji se ogledao naročito u šablonskoj primeni iste tehnike i šablonskom izboru vrsta na površinama različitih uslova kao i nedostatku jedne sistematske biološki osnovane nege sastojina, produžio se bio i u prvim posleratnim godinama i prouzrokovao znatne štete kod izvršenja planova. U takvoj situaciji ukazala se potreba da se praksa podizanja i gajenja šuma postavi na solidne osnove nauke o biljnim zajednicama. Iako je taj rad u početnoj fazi, ali dobro pripremljen i uporno provođen, obećava da će dati rezultate od veće i trajnije vrednosti. Da bismo mogli da prikažemo te promene potrebno je da ukratko izložimo razvoj nauke o biljnim zajednicama i njenih metoda. Nauka o biljnim zajednicama počela se razvijati već početkom prošlog stoleća. čitav niz istraživača iz svih krajeva Evrope, obrađujući pojedine probleme pojave i raširen ja biljnoga pokrova dali su prve osnove nauke o biljnim zajednicama. Ta stara škola, razvijajući se u dva odvojena pravca f izionomskom i ekološkom (Humboldt, Grisebach, Kern er, Drud e i mnogi drugi) shvatala je biljni pokrov zemlje kao izraz dejstva faktora fizičke sredine, pa je geografsko raširenje i pojava različitih oblika vegetacije tumačena jedino kao posledica tog dejstva. Objekti istraživanja ili bolje reći opisivanja ove škole, jesu: flora (vrste, rodovi i t. d.) i formacije (šume, stepe i t. d.), a metoda istraživanja, kojom se služila ova škola koncem prošlog stoljeća i koja se održala i do danas, nazvana je biljnogeografskom. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Autor dr. B. Maksić dr. I. Horvat dr. B. Metzger ing. B. Zlatarić ing. dr. D. Klepac >> dr. D. Batinica ing. A. Sabadoš Šarić vet. M. Findrik dr. T. Brzac dr. I. Horvat dr. I. Horvat suradnici Z. Pelcer, Z. Matan i . S. Bertovič Naslov rasprave 18. Mikroklimatska istraživanja u planinskom području Risnjaka i Snježnika. U pripremi za štampu. 19. Orijentacijska opažanja o fotoklimi nekih šumskih asocijacija risnjačkog masiva. U pripremi za štampu. 20. Jednostavan fotiometar iz domaćeg materijala. Predano za štampu. 21. Jedan specijalni način prirodnog pomlađivanja smreke. Šumarski list, Zagreb 1948. 22. Neki taksacioni elementi jele i bukve u odnosu na ekologiju i razdiobu šuma u dvjema asocijacijama (Fagetum abietetosum i Abieto-Bleehnetum) Gorskog Kotara. Glasnik za šumske pokuse br. 11. 23. 0 šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini. Glasnik za šumske pokuse br. 11, Zagreb 1953. 24. Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama Gorskog Kotara. Glasnik za šumske pokuse br. 12, Zgrb 1955. 25. Poljoprivredna istraživanja brdskih i dolinskih livada i pašnjaka Gorskog Kotara. Sarajevo 1953. 26. Poljoprivredna istraživanja primorskih livada i kamenjara. Biljna proizvodnja 4., 1951. 27. Istraživanja ekonomskog značenja planinskih rudina Gorskog Kotara. U pripremi za štampu. 28. Istraživanja ekonomskog značenja primorske zajednice ´Carex humilis-Centaurea ru. pestris.* Vet. arhiv, XXIII. 1953. 29. Neke značajnije biljke primorskih šuma kao stočna hrana. Vet. arhiv, XXIV. 1953. 30. Gospodarsko značenje nekih značajnih biljaka livada i kamenjara Hrv. Primorja. Vet. arhiv, XXIV. 1954. 31. Ekonomsko značenje primorske zajednice Carex humilis-Centaurea rupestris. Vet. arhiv, XXV. 1955. 32. Obrazloženje prijedloga za proglašenje Risnjaka narodnim parkom. Glasnik biološke sekcije Hrv. prir. društva, 1953. 33. Vodič kroz narodni park Risnjak. U pripremi za štampu: 34. Karta biljnih zajednica narodnog parka Risnjaka. Zagreb 1953. 35. Planinarska karta Jtisnjak-Snježnik. Zagreb 1952. ) 38. Prilog planinarskoj karti Risnjak-Snježnik. Zagreb 1952. Područje Klimatoloiška istraživanja Šumarska istraživanja Poljoprivredna istraživanja Zaštita prirode Planinarstvo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Pregled rasprava izrađenih u toku tipološkog istraživanja i kartiranja vegetacije Autor Dr. Ivo Horvat suradnici dr. Ivo Horvat » tt ti tt tt ti ti ti ing. Z. Gračanin ing. M. Lupret » Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja (1947.—1954.) Naslov rasprave 1. Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske. Sek. Sušak 2a, Zagreb 1953. 2. Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske. Sek. Sušak 2c, Zagreb 1954. 3. Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske. Sek. Sušak lb; pripremljeno za štampu. 4. Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske. Sek. Sušak Id; pripremljeno za štampu. 5. Istraživanje i kartiranje vegetacije planin skog skupa Risnjaka i Snježnika. Šumarski list, Zagreb 1950. 6. Flornogenetski odnosi cretova u Hrvatskog. Glasnik biološke sekcije, Zagreb 1950. 7. Istraživanje i kartiranje vegetacije primorskih obronaka zapadne Hrvatske i područja izvora Kupe. Šumarski list, Zagreb 1951. 8. Vegetacija ponikava. Geografski glasnik, Zagreb 1953. 9. Pregled vegetacije jugozapadne Hrvatske (prilog kartama biljnih zajednica). Pripremljeno za štampu. 10. Šumska vegetacija Gorskog Kotara i primorskih obronaka. U pripremi za štampu. 11. Gorske i primorske livade, vrištine i kamenjare u Hrvatskoj, U pripremi za štampu. 12. Planinska vegetacija Gorskog Kotara s osobitim obzirom na planinske rudine. U pripremi za štampu. 13. Zanimljivi nalaz samonikle šume crnoga bora pod Obručem. Predano za štampu. 14. Dvije značajne dolinske livade gorskih krajeva Hrvatske i Bosne. Predano za štampu u »Vet. arhiv«. 15. Tla biljnih zajednica Gorskog Kotara. U pripremi za štampu. 16. Prilog proučavanju aerobnih bakterija u šumskim asocijacijama Fagetum abietetosum i Blechno-Abietum Gorskog Kotara. Šumarski list, Zagreb 1955. 17. Prilog poznavanju bakterija po fiziološkim fukcijama u šumskim asocijacijama Fagetum abietetosum i Blechno-Abietum Gorskog Kotara. Šumarski list, Zagreb 1955. Područja Vegetacijske karte Vegetacijska istraživanja Pedološka i mikrobiološka istraživanja |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 62 <-- 62 --> PDF |
đena zavisnost o klimi, reljefu i sastavu tla. Napose iscrpljivo proučene su šume, livade, kamenjare i planinske rudine, a posebno je obrađen fenonem vegetacije ponikava; b) u klimatološkom pogledu, utvrđena je zavisnost vegetacije o regionalnoj klimi i o mikroklimi, istraživana je klima krških polja, mrazišta i ponikava, koje se odlikuju naročitom vegetacijom. Unutar iste ponikve utvrđene su znatne razlike u klimatskim prilikama u različitim biljnim zajednicama; c) u pedološkom pogledu istraženi su edafski odnosi najvećeg broja biljnih zajednica, opisani su tipovi i vrste tala na kojima se razvijaju, a istražena su njihova mehanička, fizikalna i kemijska svojstva. Najzad utvrđena je zavisnost klimatskih, pedoloških i vegetacijskih odnosa. 2. Kartografskim radovima stvoreni su najpouzdanij i temelj i s jedne strane za sva daljnja botanička, pedološka, zoološka, klimatska, geografska i slična istraživanja, a s druge strane za neposredno i perspektivno planiranje svih šumsko-uzgojnih i meliorativnih zahvata. 3. Rezultati važni za šumarsku znanost i šumsku privredu kontinentalnog dijela Krša: a) utvrđene su razlike u visinskom i debljinskom prirašćivanju bukve i jele u pojedinim šumskim zajednicama risnjačkog masiva; b) utvrđene su bitne razlike u toku debljinskog prirasta jele u dvjema zajednicama jelovih šuma u Gorskom Kotaru; c) na temelju dobivenih rezultata ima se primijeniti novi način šumskog gospodarenja u ovim različitim zajednicama jelove šume; d) upoznavanjem sastava i strukture pojedinih šumskih zajednica pridonesen je znatan prilog poznavanju prebornih šuma; c) utvrđene su razlike u tehničkim svojstvima drva jele i smreke u nekim šumskim zajednicama Gorskog Kotara. 4. Rezultati važni za melioraciju degradiranih površina primorskog Krša: a) na temelju vegetacijskih istraživanja i vegetacijske karte dobiven je pregled degradiranih šikara i kamenjara, utvrđeni su njihovi međusobni odnosi i prikazan prirodni razvitak vegetacije nakon eliminiranja utjecaja paše i sječe; b) na temelju karte biljnih zajednica izvršena je klasifikacija degradiranih površina prema stepenu degradacije; c) na temelju dobivenih podataka mogu se izabrati i rasporediti domaće vrste drveća i grmlja podesne za šumsku melioraciju i odabrati sadnju ili sjetvu kod pošumljivanja; d) na temelju rasporeda vegetacijskih jedinica i stečenih iskustava može se s uspjehom unositi strane vrste na staništima, koja im najviše odgovaraju. 5. Rezultati važni neposredno za poljoprivredu: a) na kartama prikazano je raširenje najznačajnijih livada, kamenjara i vriština i time su utvrđene zakonitosti u njihovu raširenju, a dobivena je mogućnost, da se izračunaju površine, koje zapremaju; b) po prvi put istražen je kod nas, na jasno omeđenim livadnim zajednicama prinos zelene krme i suhog sijena po ha, proučen je njegov sastav 418 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 65 <-- 65 --> PDF |
prema udjelu trava, leguminoza i ostalih vrsta, a sabrani uzorci su analizirani da se dobije hranidbena vrijednost krme; c) za pojedine livadne tipove prikazane su mogućnosti melioracije i utvrđen najjednostavniji način za povećanje i poboljšanje krmne baze. 6. Suvremenim tipološkim istraživanjima i kartiranjem odabran i su najzanimljiviji predjeli, koji imaju bitne uvjete, da se kao prirodn i rezervat i isključe iz gospodarenja, pa je na temelju toga po Saboru NRH proglašen Risnjak narodnim parkom. 7. Svestranim poznavanjem kartiranog područja s naučne i estetske strane stvorene su široke mogućnosti za razvitak turizm a u Gorskom Kotaru i susjednom Primorju. 8. Na tipološkim istraživanjima i kartiranju planinskog područja Risnjaka i Snježnika sudjelovao je veliki broj mladih stručnjak a gotovo iz sviju saveznih republika, te se upoznao s metodikom suvremenog vegetacijskog istraživanja i kartiranja. Rezultatom ove specijalizacije mogu se smatrati slični radovi, koji se provode danas i u drugim republikama. Zavod za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb ZUSAMMENFASSUNG Durchforschung und Kartierung der Vegetation Südwestkroatiens durch acht Jahre Der Verfasser schildert die Resultate achtjähriger Vegetationsstudien und Vegetationskartierung Südwestkroatiens an welchen unter seiner Führung eine grössere Anzahl junger Fachleute teilgenommen hatten. Das Untersuchungsgebiet umfasst die Hocngebirgsmassive von Gorski Kotar (Risnjak, Snježnik, Jelenac, Medvejci, Bijela Škalja und Obruč) und das anschliessende kroatische Küstenland (Hrvatsko Primorje). Das Gebiet ist eine typische Karstlandschaft, morphologisch reichlich gegliedert, grösstenteils aus Kalk — und Dolomitgesteinen der mesozoischen Formationen aufgebaut, es sind aber auch grössere Flächen mit Silikatgesteinen vorhanden, welche eine eigenartige Vegetation tragen. Die Vegetation der höheren Stufen ist sehr schön entwickelt und wenig beeinflusst; est befinden sich sogar noch heute beträchtliche Urwaldgebiete. Das Küstenland ist dagegen durch die Kultur stark beeinflusst und die Pflanzendecke ziemlich degradiert. Als klimatogene (zonale) Pflanzengesellschaften sind in den niedrigeren Stufen das Carpinetum orientalis croaticum und darüber das reichlich gegliederte Seslerieto-Ostyetum zu betrachen, in den höheren Stufen dagegen ist das Fagetu m croaticu m mit mehreren vertikalen Subassoziatiomen (Fagetum seslerietosum autumnalis, F. abietotosum, F. montan um und F. subalpinum) entwickelt. Die höchste Stufe bildet das Krummholz (Pinetum mughi croaticum) in welcher eine reichlich gegliederte alpine Vegetation vorhanden ist. Diese bildet nämlich keine eigentliche Höhenstufe, weil sie nur lokalklimatisch und orographisch bedingt ist. Der Vegetationskartierung des Landes sind umfangreiche pflanzensoziologische Studien vorausgegangen, welche vom Verf. schon vor dem Kriege und dann auch gleichzeitig mit der Kartierung durchgeführt worden sind. Das Gebiet ist in pflanzensoziologischer Hinsicht sehr reichlich gegliedert, es werden ungefähr 90 Assoziationen (und Subassoziationen) beschrieben, welche 45 Verbänden, 30 Ordnungen und 18 Klassen angehören. Die Resultate dieser Untersuchungen sind nur teilweise publiziert, das ganze Material ist doch bearbeitet und liegt druckfertig vor. Die Kartierung wurde im Masstabe 1 : 12.500 durchgeführt, die Karten werden aber unter 1 : 25.000 publiziert. Es sind bisher 4 Blätter der Sekcion Sušak (lb, lc, 2a und 2c) bearbeitet; zwei Blätter davon sind schon gedruckt, die zwei weiteren sind druckfertig. Eine jede Karte ist selbstständig verfasst, alle vier bilden eine Einheit, welche 520 km2 umfasst und einen typischen Vegetationsausschnitt des westlichen Teiles der Dinarischen Ketten bildet. Die Karten werden mit einer ausführlichen Erläuterung in kroatischer und französischer Sprache verteilt. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 61 <-- 61 --> PDF |
God. 1949. započeo je dr. D. Batinic a uporedo s kartiranjem prva orijentaciona istraživanja o količini i o sastavu sijena dolinskih livada Gorskog Kotara. Ta su istraživanja pokazala, da se pojedin i tipov i livada i pašnjaka neobično razlikuju u količini i u gospodarskoj vrijednosti sijena i da je jasno omeđena biljna zajednica najbolje ishodište za poljoprivredna istraživanja livada i pašnjaka. Slična istraživanja proveo je na planinskim pašnjacima vet. M. Findrik , a dr. T. Brzac i ing. Ana Sabado-š proveli su takva istraživanja na nekim primorskim livadama i pašnjacima. Na taj način dobili smo dosad prilično zaokruženu sliku o gospodarskom značenju najznačajnijih livada i pašnjaka Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja. Dosad objavljeni ili pripremljeni radovi za štampu navedeni su u prilogu. 7. Na r o d n i park na R i s n j a k u. Kao neposredni rezultat naših vegetacijskih istraživanja i kartiranja Gorskog Kotara ima se smatrati najzad i proglašenje šumskog područja Risnjaka narodnim parkom Hrvatske, Detaljna istraživanja ovog planinskog područja pokazala su, da se tamo nalazi na razmjerno vrlo malenom prostoru toliki niz geomorfoloških, geoloških, pedoloških, klimatskih, vegetacijskih, šumarskih i poljoprivrednih fenomena, da je to područje zaista prvorazredni objekt, koji valja zaštititi. Detaljno obrazloženje za proglašenje Risnjaka narodnim parkom u smislu potpunog rezervata izradio je prof. dr. Ivo Ho rvat. Na prijedlog istaknutih naučnih radnika predložilo je Hrvatsko Prirodoslovno društvo u zajednici s Konzervatorskim zavodom u Zagrebu, Saboru NR Hrvatske, da se Risnjak proglasi narodnim parkom. Na temelju toga prijedloga proglasio je Sabor NR Hrvatske u svom jesenskom zasjedanju 1953. god. Risnjak narodnim parko m Hrvatske , pa je tako sačuvano budućim pokoljenjima jedno od najljepših šumskih područja Hrvatske. 8. Planinarska karta Gorskog Kotara i Hrv. Primorja . Uporedo s naučnim istraživanjem i kartiranjem vegetacije Gorskog Kotara i Hrv. Primorja izradili su ing. Z. P e 1 c e r, ing. Z. Ma ta n i ing. S. Bertovi ć novu planinarsku kartu područja. Uz kartu nalazi se iscrpljivi vodič, koji prikazuje najznačajnije geomorfološke, geološke, vegetacijske i zoološke odnose. Karta je izašla kao posebna edicija Planinarskog saveza Hrvatske. * ZAKLJUČAK Kartiranjem i istraživanjem planinskog područja Risnjaka i Snježnika i njihovih primorskih obronaka postignuti su vrlo značajni rezultati za našu znanost i praksu. Ti se rezultati mogu primijeniti na velike površine našeg Krša, gdjegod se nalaze iste ili slične biljne zajednice, pa tako značenje ovih radova daleko prelazi područje jugozapadne Hrvatske, gdje su ova istraživanja provedena. Rezultate dosad izvršenih radova možemo ovako označiti: 1. Rezultati važni za poznavanje zemlje i razvitak naših prirodnih znanosti: a) u botaničkom pogledu opisane su i ekološki jasno okarakterizirane brojne nove vegetacijske jedinice (sveze, asocijacije, subasocijacije), prikazano je njihovo horizontalno i vertikalno raširenje i utvr 417 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 60 <-- 60 --> PDF |
jedne ponikve. Opažanja su izvršena pod vodstvom dr. B. Maksić a na posebnim mikroklimatskim stanicama, koje su bile postavljene u floristički jasno omeđenim vegetacijskim jedinicama, a kao kontrola služila je temeljna stanica, koja je bila smještena najprije u Bijeloj Vodici, a zatim na Lazcu. Izvršena su mnogobrojna mjerenja, a rezultati su pokazali neobične razlike između pojedinih zajednica u vezi s nadmorskom visinom, reljefom i ekspozicijom. Naročito zanimljive rezultate dala su opažanja na mrazištima, pa u različitim zajednicama u istoj ponikvi. Materijal je obrađen, te će biti u skoro vrijeme objavljen. Uz mikroklimatska istraživanja obrađena je pažnja i fotoklimi pojedinih zajednica. Istraživanja su vršena posebnim tipom fotometra, koji je u tu svrhu izradio dr. Bozidar Metzge r na principu t. zv. »Graukeil-fotometra«. I taj materijal bit će posebno objavljen. 5. šumarska istraživanja. Iako su za našu nauku bila od naročitog značenja vegetacijska, pedološka i klimatološka istraživanja, ipak je bila temeljna misao, koja je vodila naše šumarske i poljoprivredne krugove, da se ovim vegetacijskim istraživanjima stvore pouzdani temelji za uzgajanje i uređivanje šuma, melioraciju degradi ranih šikara i kamenjara i povećanje priroda na livadama i pašnjacima. Zato su već nakon prvih vegetacijskih istraživanja, koja su omogućila jasnu karakterizaciju glavnih vegetacijskih jedinica, provedena na najznačajnijim gospodarskim jedinicama povezana šumarska ili poljoprivredna istraživanja. Šumarska istraživanja vršena su dosad uglavnom na visokim šumama bukve i jele i jele i rebrače, ali su proučene i druge šumske zajednice. U središtu interesa bili su s jedne strane visinski i debljinski prirasti u pojedinim zajednicama, a s druge strane tehnička svojstva drva sabranog u određenim vegetacijskim tipovima. Prvi skup problema obrađivali su ing. B. Z 1 at a r i ć, ing. Đ. B a b ograda c i prof. dr. D. Klepac , dok se drugim problemom pozabavio prof, dr. ing. I. Horvat . Ova potonja istraživanja izvršena su potporom Jugoslavenske Akademije. Dosadašnji, uglavnom već objavljeni rezultati, pokazali su, da je prirodna, botanički jasno omeđena šumska zajednica (asocijacija ili subasocijacija) najbolja polazna točka i za šumarska istraživanja. Botanički jasno omeđene šumske zajednice, koje su najjasniji izraz životnih prilika staništa, pokazuju i u šumarskom pogledu tolike značajke, da se iz njih mogu povući dalekosežni rezultati teoretske i praktične prirode. Dosad su izrađene niže navedene rasprave. 6. Poljoprivredna istraživanja. Iako su naše livade i pašnjaci bili već dugin iz godina u botaničkom pogledu vrlo iscrpljivo obrađeni, naročito s obzirom na dolinske i primorske livade (S. H o r v a t i ć), ipak nisu bile dosad s gospodarskog gledišta obrađene. Razlog je u tome, što je kod naših livadarskih stručnjaka uglavnom prevladavala tendencija za stvaranjem umjetnih livada, pa unatoč svih pokušaja botaničara nije došlo do intenzivnije suradnje s poljoprivrednicima. Tek naša istraživanja na livadama i pašnjacima Gorskog Kotara znače u tom pogledu jasnu prekretnicu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 59 <-- 59 --> PDF |
i francuskom jeziku u kome su prikazani geomorfološki, geološki, klimatološki, pedološki, vegetacijski, šumsko-gospodarski i poljoprivredni odnosi i donesena je kratka karakteristika najznačajnijih vegetacijskih jedinica. Taj će tumač biti izdan zajedno s kartama kao jedna cjelina. 2. Vegetacijska istraživanja. Dijelom već prije kartiranja, a dijelom uporedo s kartiranjem, izvršena su opsežna botanička istraživanja svih vegetacijskih jedinica u području. Na temelju preko 700 biljnosocioloških snimaka izrađene su za svaku vegetacijsku jedinicu definitivne tabele, utvrđene su njezine svojstvene vrste, izračunani stepeni stalnosti i pokrovna vrijednost. Za svaku zajednicu određen je zatim sistematski položaj, istražen njezin godišnji razvitak i proučene su životne prilike, a — u koliko se radilo o tipovima važnim u gospodarskom pogledu — provedena su na njima i ekonomska istraživanja. Kolika je mnogolikost ´vegetacije istraživanog područja pokazuje najbolje činjenica, da su opisane zajednice (asocijacije) svrstane u 45 sveza, 30. redova i 18 razreda. Mnogi od tih razreda nemaju međusobno uopće veze. Zbog preglednosti obuhvaćene su pojedine vegetacijske jedinice u zasebne cjeline, pa su dosad izrađene, a dijelom već i štampane ili pripravljene za štampu u prilogu navedene rasprave.* 3. Pedološka i mikrobiološka istraživanja. Uporedo s botaničkim istraživanjima vršena su opsežna pedološka istraživanja najznačajnijih vegetacijskih jedinica u području. Probe za pedološke analize (najčešće potpuni profili) uzimani su, kako sam spomenuo, na botanički jasno omeđenim plohama, tako da se rezultati mogu u znatnoj mjeri generalizirati. Pedološka istraživanja izvršio je ing. Zlatk o Gračanin . Ona su pokazala znatne razlike između pojedinih zajednica i utvrdila su zakonitost u razvitku vegetacije i tla. U istraživanom području ističu se s jedne strane bazifilne i bazifilno-neutrofilne zajednice (na pr. Fagetur a croaticum, Brom eto-Plantagine tum, Cariceto-Centaureetum r u pes tri s i t. d.), a s druge strane ekstremno acidofilne zajednice (na pr. Blechno-Abietum, Piceetum montanum, Calluneto-Genistetum, Nardetum i t. d.). Prirodni razvitak vegetacije i tla u pojasu bukve i u pojasu klekovine polazi od bazifilnoneutrofilnih zajednica prema acidofilnim. Uporedo s pedološkim istraživanjima provedena su i orijentaciona mikrobiološka istraživanja nekih šumskih zajednica. U tu svrhu sabrana je mikroflora (gljive i bakterije) nekih najznačajnijih šumskih i livadnih zajednica Gorskog Kotara, ali gljive nisu iz tehničkih razloga obrađene, dok je o bakterijama objavila dvije manje rasprave ing. M. Lupret . Ova mikrobiološka istraživanja pokazala su također značajne razlike između pojedinih asocijacija. 4. Klimat ološka istraživanja. God. 1949. provedena su u planinskom području Risnjaka i Snježnika po prvi put klimatološka istraživanja. Prvi problem bio je utvrditi regionalne razlike u klimi nekih zajednica s obzirom na visinsku raščlanjenost vegetacije i visinske obrate, a drugi proučiti mikroklimatske odnose u različitim zajednicama unutar * Zoološka istraživanja, koja bi se neposredno, nadovezivala na vegetacijske jedinice, nisu nažalost dosad sustavno provedena, ali su već pojedinačna opažanja, naročito s obzirom na raširenje ptica (Rucner) , pokazala vrlo zanimljive veze između biljnih zajednica i životinjskih vrsta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 58 <-- 58 --> PDF |
đručje visoke planinske masive Risnjaka, Snježnika, Jelenca, Medveđaka, Bijele škalje i Obruča i njihove primorske padine i vrhove sve do mora. Ono predstavlja prema tome najzapadniji isječak vegetacije dinarskog planinskog sustava o^i mora do kupske doline. Moglo bi se s pravom postaviti pitanje, da li je bilo potrebno kartirati tako veliko područje, ne bi li i manji isječak dao približno istu sliku. Na to pitanje možemo odgovoriti, da svaka naša karta za sebe, a sve četiri kao cjelina daju bez sumnje mnogo potpuniju sliku o sastavu i rasporedu vegetacije nego li bilo kakav isječak karte. Sretnim sticanjem okolnosti obuhvataju četiri izrađene karte sve vegetacijske jedinice jugozapadne Hrvatske i prikazuju njihov odnos prema makro- i mikroklimi, nadmorskoj visini, udaljenosti od mora, prema geološkoj i petrografskoj građi, mikroreljefu, antropogenim utjecajima i si. Usto se svaka karta odlikuje svojim tipičnim osobinama . Karta 2a obuhvata na pr. samoniklu, malo utjecanu šumsku vegetaciju Gorskog Kotara na vapnencima, dolomitima i na silikatima s tipičnom visinskom raščlanj enosti Hrvatske i Bosne. To su uglavnom visoke šume i klekovina s manjim oazama livada i pašnjaka i s jednim većim naseljem (Crni Lug) na rubu karte. Druga karta 2c pokazuje već mnogo veće razlike: unutarnji, kontinentalni dijelovi s vapnencima i silikatima pripadaju visokim šumama bukve i jele üi jele i rebrače, te se priključuju direktno na kartu 2a, ali vanjski, jugozapadni dijelovi pripadaju već primorskom dijelu i prikazuju naročito veliku raščlanjenost termofilnih šuma i šikara crnoga graba. Najzanimljivija je karta lb. Ona nema doduše silikata i prema tome nema većih površina najznačajnije acidofilne šume jele i rebrače (Blechn o-Ab i e tu m), ali obuhvata sve visinske pojase od primorske šume bjelograba do klekovine bora na najvišim vrhovima i prikazuje usku povezanost biljnog pokrova i mnogolikog reljefa. T a j e kart a naj ljepši primjer mnogolikosti vegetacije hrvatskog Krša. Najzad, četvrta karta ld, obuhvata primorsko područje u njegovom najtipičnijem obliku. Na toj karti nema visokih šuma (bukva se nalazi tek vrlo ograničeno), nego pretežu šume i šikare bijeloga i crnoga graba. Uz more nalazi se još Quercu s ilex , a u kontinentalnim dijelovima preteže medunac (Quercus pubescens) i kitnjak (Quercus sessiliflora) . Bitna je osobina ove karte izmjenjivanje šikara, livada, kamenjara i poljoprivrednih kultura s većim primorskim naseljima od Grobnika preko Cernika, Kukuljanova do Krasice. Na našim kartama prikazano je oko 40 tipova šuma i šikara, 35 tipova livada i kamenjara i oko 20 ostalih zajednica, dakle oko 90 različitih vegetacijskih jedinica, koje sam svrstao u 45 sveza. Jedne pokrivaju goleme površine i imaju veliko gospodarsko značenje, a druge su vrlo ograničene, ali su ipak važne u biljnogeografskom pogledu. Dosad su štampane karte 2a i 2c, a karte lb i ld su pripremljene za štampu s potpunim tekstom i rubnim kartama. Potrebno je izraditi još samo astralon-matrice i kopije sa cinkovim pločama, da se mogu definitivno otisnuti. Uz karte izrađen je i opsežni tumač kartama na hrvatskom 414 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 57 <-- 57 --> PDF |
sam svu vegetactj.sku problematiku (B. Zlatari ć, D. Klepac, D. Batinica i dr.). Osim velikog broja suradnika iz Zagreba sudjelovali su na našim istraživanjima duže ili kraće vrijeme dr. B. J o v a n o v i ć (Beograd), prof. Zagorka Pavlovi ć (Beograd), dr. P. Fukare k (Sarajevo), dr. V. Tregubo v (Ljubljana), dr. M. Wrabgr (Ljubljana), ing. M. Karačić (Banja Luka) i ing. Đ. Babogreda c (Vinkovci). Na užim kartografskim radovima sudjelovali su naročito ing. S. Bertović, ing. Z. Mat an, ing. Z. P e 1 c e r, prof. Branka Hefer, ing. Toni Slat, dr. T. Brzac, M. Rož/man, vet. F. Sanković, ing. M. dava č i drugi. Ing. S. Bertovi ć vodio jie usto sve tehničke radove na kartiranju u terenu i izradio originale -prvih dviju karata, dok je originale drugih dviju karata izradila prof. Marija Horvat. U vezi sa štampanjem karata izradio je ing. S. Bertovi ć velikom vještinom rubne karte, profile i definitivne kopije na plavom otisku, a. Z. P e t e 1 i n je izradio astralonske kopije za snimanje na cinkovim pločama. Štampanje karata izvršio je najzad u prvorazrednom obliku Grafički Zavod Hrvatske. Uporedo s kartiranjem vegetacije organizirao sam povezana istraživanja najznačajnjjih vegetacijskih jedinica u botaničkom, klimatskom, pedološkom, mikrobiološkom, šumarskom i poljoprivrednom pogledu. Ova su istraživanja vršena na točno omeđenim, floristički jasno okarakteriziranim vegetacijskim tipovima (šuma, livada, kamenjara), da bi se rezultati mogli nakon dovoljnog broja istraženih ploha generalizirati. Kao polazna točka odabrane su strogo definirane vegetacijske jedinice (asocijacije ili subasocijacije), pa su sva ekološka, poljoprivredna i šumarska istraživanja provedena upravo na tim jedinicama. Uzimajući kao polaznu točku za istraživanje jasno omeđene i imenovane cjeline, dobili smo poredbeni materijal, koji se može primijeniti na velike površine našega K r š a, sve dokle sežu iste vegetacijske jedinice. 0 prvim rezultatima kartiranja izvijestio sam u dva maha u šumarskom listu god. 1950. i 1951., a kako su to toga vremena izvršena još opsežna istraživanja, a prošle jeseni su najzad i privedena kraju, želio bih ovdje izvijestiti o svim izvršenim radovima, dok će konačni rezultati biti prikazani u specijalnim raspravama. Jedan dio od tih rasprava već je i objavljen. Predavajući ovaj izvještaj javnosti moram zahvaliti svima onima, koji su naš rad podupirali, a naročito mojim užim suradnicima na kartografskim radovima, koji su s velikom predanošću i često pod vrlo teškim prilikama izvršavali svoje zadatke. 1. Kartografsk i radovi. Glavni cilj naših istraživanja bio je izraditi detaljne karte svih vegetacijskih jedinica i prikazati rezultate vegetacijskih istraživanja u preglednom obliku. Kako se radi o vrlo mnogolikim krškom terenu, gdje se vegetacija mijenja u najužem prostoru, često unutar jedne ponikve, odabrao sam kartu mjerila 1:25.000, koja je za terenski rad povećana nar mjerilo 1:12.500. Na tom mjerilu moglo se prikazati svu: mnogolikost naše vegetacije i utvrditi njezinu zakonitost u vezi s reljefom, dubljinom tla, ekspozicijom i si. Osim toga omogućene su vrlo zanimljive poredbe s vegetacijom ostalih krajeva Evrope u kojima se također vrši kartiranje vegetacije u mjerilu 1:10.000, 1:20.000, ali najčešće u mjerilu 1:25.000 (Francuska, Belgija, Švicarska, Njemačka i dr.). Prema postavljenom planu izrađene su 4 potpune karte sekcije Sušak 1:25.000 i to lb, ld, 2a, 2c, te j´e kartirano preko 520 km2 mnogolikog krškog terena što se proteže od izvora Kupe, Gerovskog Kraja, Ceclja i Trstenika (Gumanaca) u sjevernom dijelu, do grada Rijeke, Bakarca, Vel. Dola i Medveđaka u južnom dijelu. Na taj način obuhvata kartirano po413 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 56 <-- 56 --> PDF |
OSAM GODINA ISTRAŽIVANJA I KARTIRANJA VEGETACIJE GORSKOG KOTARA I HRVATSKOG PRIMORJA Prof. dr. Ivo Horvat (Zagreb) M M oja istraživanja vegetacije Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja sežu još u razdoblje između oba svjetska rata. U to doba proučavao sam uglavnom planinsku vegetaciju na Risnjaku i Snježniku, gorske i primorske livade i vrištine*, dok sam šumsku vegetaciju istraživao samo usput. Tek uoči rata započeo sam sustavnim istraživanjem šumske vegetacije obrativši glavnu pažnju njezinoj visinskoj raščlanjenosti. Ta je istraživanja prekinuo rat, pa su nastavljena tek god. 1947. kad sam potporom Šumarskog instituta u Zagrebu započeo ponovno proučavanjem šumske vegetacije Gorskog Kotara. Na botanička istraživanja nadovezala su se istodobno i pedološka (ing. Z. Gračanin ) i šumsko-uzgojna istraživanja (ing. J. šafar) . Rezultati prvih orijentacijskih istraživanja pokazali su tolike značajke područja, da sam već slijedeće godine predložio na konferenciji botaničara i šumara, da se kao prvi objekt za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije u Hrvatskoj odaberu planinski masivi Risnjak i Snježnik s primorskim obroncima, što se nadovezuju na ove planinske skupove. N a taj način bit će obuhvaćeno s jedne strane područje naših najvrednijih crnogoričnih šuma, as druge strane područje opustošenih šikara i kamenjara u Primorju . Rezultati će imati stoga ne samo teoretsko, nego i praktično značenje za šumarstvo i poljoprivredu. Moj prijedlog prihvaćen je jednodušno, pa je Savezno ministarstvo šumarstva odmah odobrilo sredstva, da se »izvrši tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije planinskih skupova Risnjaka i Snježnika od Gorskog Kotara do mora«, a meni je povjerilo naučno rukovodstvo ovih radova. Nakon kratkih priprema okupio sam grupu mladih stručnjaka, uglavnom sa sveučilišta i šumarskih instituta iz različnih republika, te smo u srpnju god. 1948. započeli sa sistematskim proučavanjem i kartiranjem vegetacije. Taj je rad nastavljen i slijedećih godina potporom Instituta za istraživanje i melioraciju Krša u Splitu, a kasnije, kad je taj institut pripao Jugoslavenskoj akademiji, potporom Privrednog savjeta u Beogradu i Zagrebu, te je najzad završen prošle godine subvencijom Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Definitivnu publikaciju vegetacijskih karata i »Pregleda vegetacije« cijelog područja preuzeo je Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Cijelo vrijeme — kroz osam godina — radili smo u ljetnim mjesecima na terenu, a u zimskim u Zavodu za botaniku Veterinarskog fakulteta, gdje je obrađen sav floristički i biljnosociološki materijal i izrađene su definitivne karte u mjerilu 1:12.500 i 1:25.000. Kao rukovodilac ovih istraživanja sudjelovao sam na svim terenskim radovima i obradio sav biljnosociološki materijal, te sam uveo u kartografski i tipološki rad veliki broj mladin stručnjaka iz cijele države, a s onim istraživačima, koji su svoja samostalna istraživanja neposredno nadovezali na vegetacijske jedinice, raspravio * Horva t L: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama I. Zadruge na planinskim goletima; II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Akad. Zagreb knj. 238., 1930. i 241., 1931.; Brdske livade i vrištine u Hrvatskoj. Acta bot. Zagreb VI. 1931. 412 |