DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 56 <-- 56 --> PDF |
OSAM GODINA ISTRAŽIVANJA I KARTIRANJA VEGETACIJE GORSKOG KOTARA I HRVATSKOG PRIMORJA Prof. dr. Ivo Horvat (Zagreb) M M oja istraživanja vegetacije Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja sežu još u razdoblje između oba svjetska rata. U to doba proučavao sam uglavnom planinsku vegetaciju na Risnjaku i Snježniku, gorske i primorske livade i vrištine*, dok sam šumsku vegetaciju istraživao samo usput. Tek uoči rata započeo sam sustavnim istraživanjem šumske vegetacije obrativši glavnu pažnju njezinoj visinskoj raščlanjenosti. Ta je istraživanja prekinuo rat, pa su nastavljena tek god. 1947. kad sam potporom Šumarskog instituta u Zagrebu započeo ponovno proučavanjem šumske vegetacije Gorskog Kotara. Na botanička istraživanja nadovezala su se istodobno i pedološka (ing. Z. Gračanin ) i šumsko-uzgojna istraživanja (ing. J. šafar) . Rezultati prvih orijentacijskih istraživanja pokazali su tolike značajke područja, da sam već slijedeće godine predložio na konferenciji botaničara i šumara, da se kao prvi objekt za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije u Hrvatskoj odaberu planinski masivi Risnjak i Snježnik s primorskim obroncima, što se nadovezuju na ove planinske skupove. N a taj način bit će obuhvaćeno s jedne strane područje naših najvrednijih crnogoričnih šuma, as druge strane područje opustošenih šikara i kamenjara u Primorju . Rezultati će imati stoga ne samo teoretsko, nego i praktično značenje za šumarstvo i poljoprivredu. Moj prijedlog prihvaćen je jednodušno, pa je Savezno ministarstvo šumarstva odmah odobrilo sredstva, da se »izvrši tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije planinskih skupova Risnjaka i Snježnika od Gorskog Kotara do mora«, a meni je povjerilo naučno rukovodstvo ovih radova. Nakon kratkih priprema okupio sam grupu mladih stručnjaka, uglavnom sa sveučilišta i šumarskih instituta iz različnih republika, te smo u srpnju god. 1948. započeli sa sistematskim proučavanjem i kartiranjem vegetacije. Taj je rad nastavljen i slijedećih godina potporom Instituta za istraživanje i melioraciju Krša u Splitu, a kasnije, kad je taj institut pripao Jugoslavenskoj akademiji, potporom Privrednog savjeta u Beogradu i Zagrebu, te je najzad završen prošle godine subvencijom Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Definitivnu publikaciju vegetacijskih karata i »Pregleda vegetacije« cijelog područja preuzeo je Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Cijelo vrijeme — kroz osam godina — radili smo u ljetnim mjesecima na terenu, a u zimskim u Zavodu za botaniku Veterinarskog fakulteta, gdje je obrađen sav floristički i biljnosociološki materijal i izrađene su definitivne karte u mjerilu 1:12.500 i 1:25.000. Kao rukovodilac ovih istraživanja sudjelovao sam na svim terenskim radovima i obradio sav biljnosociološki materijal, te sam uveo u kartografski i tipološki rad veliki broj mladin stručnjaka iz cijele države, a s onim istraživačima, koji su svoja samostalna istraživanja neposredno nadovezali na vegetacijske jedinice, raspravio * Horva t L: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama I. Zadruge na planinskim goletima; II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Akad. Zagreb knj. 238., 1930. i 241., 1931.; Brdske livade i vrištine u Hrvatskoj. Acta bot. Zagreb VI. 1931. 412 |