DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Šumarska udruženja preuzela su na sebe težak i odgovoran zadatak
okupljanja svih stručnih snaga na svom području, ostvarivanja žive saradnje
operative i nauke pri rješavanju svih važnih pitanja iz oblasti šumarstva.
U tora su radu obilno korišćene stranice njihovih stručnih organai drugih edicija.


Pokrenuto je pitanje izdavanja Šumarske enciklopedije u sklopuedicija Leksikografskog zavoda FNRJ. Predviđa se, da će posljednji svezak
te enciklopedije donijeti i šumarski stručni rječnik u šest jezika. Ovo
bi trebala da bude ujedno i stepenica na putu k ujednačavanju a zatim
k ostvarivanju jedinstvene naše šumarske terminologije.


I u pitanju ozelenjavanja gradova šumarski stručnjaci preuzeli su
obaveze te izvršili svoje zadatke i u tom smjeru na zadovoljstvo (Beograd,
Brioni, Zagreb).


U revolucionim historijskim događajima koji se pokreću snagomljudskoga uma i volje, pojam vremena dobija posebno značenje. Dani
često znače godine, a godine stoljeća. U tempu revolucionih događaja u
vrlo kratkom razdoblju dosižu se uspjesi ,za koje u redovnom toku trebaju
stoljeća.


Naprotiv, evolucioni biološki procesi u prirodi teku vrlo polagano.
Naročito oni u životu šume. Taj se tempo odražava i u radu onih kojise bave šumom, bilo da posredstvom nauke prodiru u tajne njena života,
bilo da radom oplemenjuju njene produkte.


U životu šume i rada oko nje deset godina predstavljaju vrlo kratak
vremenski interval. No ako se prvi decenij šumarstva u socijalističkojJugoslaviji omjeri pravim mjerilom, stiče se uvjerenje, da je u teškim
prilikama, u kojima nas je zatekao čas našeg Oslobođenja, uradilo neobično
mnogo.


Stvaranje jedinstvenog šumskog fonda, primjenjivanje jedinstvenešumsko-privredne politike, davanje snažnog zamaha industriji drveta,
povezivanje rada operative sa radom nauke, stvaranje pogodnih uslova
za obrazovanje stručnog kadra ,afirmiranje našeg šumarstva i na domu
i pred licem inostranstva — sve to predstavlja uspjeh vrlo velik za prilike
u kojima se novo šumarstvo moralo izgrađivati uporedo s obnovom
zemlje.


Zasluga je mladog naprednog pokoljenja da je svojski prionulo tome
radu i doseglo zamjerne uspjehe. Sa praga drugoga decenija treba poželjeti,
da u budućnosti ti uspjesi u radu budu još i veći i što korisniji
po sretnu budućnost socijalističke Jugoslavije, njenih šuma, njene privredne
i političke snage.


Aleksandar Ugrenović




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 9     <-- 9 -->        PDF

udžbenika, koji su na savremenoj naučnoj visini. Može se postaviti tvrđenje
da je u tom pogledu prvi decenij bio plodniji nego ranijih gotovo
50 godina otkako je šumarska nastava prenesena na Univerzitet. I operativa
je dala niz udžbenika i priručnika. Za ovaj uspjeh treba dobrim
dijelom zablagodariti i Narodnoj Vlasti, koja je materijalno omogućila
štampanje. Za unapređivanje rada operative bilo je važno stručno spremanje
šumskih tehničara i čuvara šuma ,koje su s uspjehom vršile naročite
škole.


U toku prvog decenija i šumarska je nauka pošla putevima koji odgovaraju
novom društvenom poretku i njegovom gledanju. Zahvaljujući
tome šumarska nauka mogla se povezati sa stvarnošću rada u privredi i
industriji. Ona nije više osuđena na izolovanost i ne mora se ograničavati
na teorijska pitanja, kako je to iz gole nužde bilo prije oslobođenja.


I operativi je dana mogućnost da se bavi naučnim pitanjima koja su
u neposrednoj vezi sa njenim ciljevima i zadacima. U tu je svrhu osnovan
čitav niz naučnih instituta za njene potrebe.


I Akademije nauka kao najviše naučne ustanove u zemlji revidirale
su svoj stav prema t. zv. primijenjenim naukama, među njima i prema
šumarskoj nauci. One su izborom primile u svoju sredinu i dva predstavnika
šumarske nauke. Jugoslavenska akademija u Zagrebu ima u
svom sklopu i Institut za eksperimentalno šumarstvo. Akademijski savjet
u Beogradu okupio je oko sebe krug mladih naučnih i stručnih radnika
da bi mogao pokretati i pomagati probleme i pitanja iz onih oblasti šumarske
nauke, za koju je potreban rad na širokoj kolektivnoj osnovici.


U široke zadatke što su ih već izvršili naučni Instituti mogu se ubrojiti:
pedološka istraživanja i kartiranja, kartiranje vegetacije, njene regresije
i sukcesije i kartiranje tla. Pri tom radu korišteni su i avijonski
snimci.


Pokrenuti su i istraživački radovi u oblasti aerofototaksacije šuma.
Na pojedinim šumarskim fakultetima organizovano je održavanje naročitih
kursova u tom smjeru.


Pristupanje FNRJ u OUN omogućeno je održavanje trajne veze naše
operative sa šumarskim komisijama FAO. Ta veza otvorila je mogućnost
da širi krug naših šumarskih stručnjaka obogati svoje znanje boravkom
i studijem u inostranstvu. Velik broj stručnjaka iz operative, a ponešto
i sa fakulteta, bio je po toj liniji upućen u inostranstvo.


Brojnim stručnjacima i naučnim radnicima bilo je omogućeno da
uzmu učešća na internacionalnim šumarskim kongresima. To je bilo od
koristi za učesnika, jer je on mogao da proširi opseg svoga znanja i imao
prilike da ga učvrsti novim pogledima i osvježi novim pobudama. Na
drugoj strani ti su učesnici preuzeli odgovorno zaduženje, da svojimnaučnim radovima i učešćem u diskusijama afirmiraju glas naše nauke
pred inostranstvom. Akademijski Savjet u Beogradu vodio je brigu o
tome, da se pravilno usmjeri i organizuje upućivanje šumarskih struč


njaka u inostranstvo.
Neki su stručnjaci izašiljaniindustrijskih prilika onih zemalja,
(Abesinija, Burma).
na proučavanje šumsko-privrednih
s kojima podržavamo privredne
i
veze
365




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 8     <-- 8 -->        PDF

efikasnosti sredstava organizovana je zasebna privredna avijacija. Uzeta


je u naučno istraživanje i pojava masovnog umiranja brijesta u nizinskim


šumama.


Zaštitnoj funkciji šuma priklonjena je naročita pažnja. Na konferen


cijama svestrano su osvjetljavana pitanja: kako šume utječu na režim


voda, koliki je opseg i kakva je priroda i snaga razornog djelovanja ero


zije te kako šuma i obešumljavanje djeluju na pojavljivanje odnosno smi


rivanje bujica. Ova su pitanja vrlo važna za oborinska područja, koja


treba da vodom trajno hrane hidrocentrale. Vjetrobrani pojasevi tražili


su poseban studAj s obzirom na njihovo značenje za poljoprivredne kul


ture naročito na Kršu, za klimatska lječilišta, za turistička mjesta i za


saobraćaj.


Sa strane Savezne skupštine donesen je Zakon o šumama i time dan


operativni čvrst instrumenat provođenja svih mjera koje se odnose na


šumsku privredu i na postupanje sa šumama. S obzirom na jedinstvenost


šumskog fonda Zakon o šumama mogao je biti sveden na razmjerno ma


len opseg za razliku od voluminoznih Zakona o šumama u kapitalističkim


državama.


Zasebno mjesto zauzimala je briga oko zaštite prirode u prvom redu
šumske vegetacije. Za pojedina područja (nacionalne parkove) doneseni
su specijalni zakoni i propisi (Plitvička Jezera, Mljet, Paklenica 1 Lokrum)
i osnovane su naročite uprave za ta područja. Saradnja šumarskih stručnjaka
u tim tijelima bila je vrlo aktivna.


Odnos operative, nastave i nauke postao je vrlo bliz u više smjerova.
Ta blizina našla je svoj izražaj i u Zakonu o univerzitetima a naročito u
osnivanju fakultetskih i univerzitetskih savjeta. Ta blizina i saradnja
omogućila je da se nastava na Šumarskim fakultetima podesi potrebama
operative. Da bi se osigurao potreban broj visokokvalifikovanih šumarskih
stručnjaka, broj Šumarskih fakulteta povišen je sa 2 na 5 (Beograd,
Ljubljana, Sarajevo, Skopje i Zagreb).


Šumarski fakulteti dobili su na upravu i iskorišćavanje vlastite dovoljno
prostrane i instruktivne šumske objekte, na kojima se može vršiti
nastava, terenska praksa i naučno-istraživački radovi. Na taj je način zadovoljena
osnovna potreba visoke nastave, na koju su fakulteti bespomoćno
čekali ravno pedeset godina.


Nastava na pojedinim Šumarskim fakultetima usmjerena je u dva
smjera, točnije vrši se u dva odsjeka. Na njima se mogu obrazovati visokokvalifikovani
stručnjaci za potrebe šumskih gospodarstava i drvne
industrije. Nastavni plan novog drvno-industrijskog odsjeka izgrađen je
na način, da bi se što potpunije obuhvatila tehnološka, tehnička i ekonomsko-
komercijalna strana drvne industrije i trgovine drvetom. Savremenost
toga odsjeka jest u tome, da su tehnološki osnovi (tehnologija
drveta, mehanička prerada, sušenje i finalni proizvodi) u rukama nastavnika
specijalista koji pored tehnološkog imaju i biološko obrazovanje.


Unapređivanju rada šumarskih fakulteta i učvršćivanju veze između
visoke nastave i operative mnogo su doprinijele interfakultetske konferencije,
na kojima su uvijek uzimali učešća i predstavnici operative.


Velik je korak u interesu unapređenja nastave na Šumarskim fakultetima
učinjen time što je štampan ili pripremljen za štampu čitav niz


364




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 7     <-- 7 -->        PDF

ostavio tako duboke tragove i poremećaje kao što je šumarstvo. Ti su poremećaji
bili naročito veliki u Narodnoj Republici Hrvatskoj i Narodnoj
Republici Bosni i Hercegovini.


Razumljivo je, da se u velikim historijskim časovima, kad je u pitanju
sudbina naroda i zemlje, ne mogu ovako složeni privredni problemi
rješavati strogo po načelima šumarske nauke. Kad se radi o tome biti ili
ne biti, ne može se kao mjerilo za dubljinu operativnog zahvata uzimati
kruta jednadžba, po kojoj posibilitet šuma na jednoj, a potrebe društvene
zajednice na drugoj strani treba da budu trajno jednake veličine. Odstupanje
od toga osnovnog načela šumarske nauke u prvom deceniju poslije
oslobođenja bila je kruta i razumljiva historijska nužda. Na kraju i prada
bi se njome osiguralo blagostanje ne samo današnjice već i budućih
generacija.


Pa čak mjeren i mjerilom nauke takav zahvat ni u mirna vremena
nije nepoznat. Naprotiv, on je poznat pod naučnim imenom prethvata.
Njegovi motivi ni u normalnim prilikama nisu bili uvijek samo ekonomske
već čak i uzgojne pa i zaštitne prirode. Istina ,prethvat povlači za
sobom potrebu planskog uravnotežavanja posibiliteta šuma, na jednoj, i
razumnih potreba, na drugoj strani. Smišljenom saradnjom nauke i operative,
a sa ciljem da bi se povisio posibilitet šuma i jednovremeno snizile
potrebe i veličina potrošnje, moći će se u budućnosti zaravnati eventualni
prethvat koji je u prvom deceniju izazvan historijskom potrebom.
Uostalom, već su preduzete potrebne mjere, da se izvrši racionalan to jest
postepen i dinamičan prelaz na smanjeni godišnji prinos. To je osigurano
dugoročnom osnovom sječa za period 1952.—1971.


Ovako krupni i složeni zadaci privredno političke prirode morali su
izazivati i teškoće pri organizovanju rada u oblasti šumarstva. Dalja teškoća
izvirala je odatle što je tu organizaciju trebalo podešavati i promjenama,
koje su se javljale u općem unutrašnjem uređenju države (decentralizacija,
jačanje lokalnih jedinica i t. d.). Iz svega toga je razumljivo
zašto je broj načina i oblika organizacije šumarstva morao u toku prvoga
decenija biti velik, i zašto on nije uvijek bio posve identičan za sve narodne
republike.


U toku prvoga decenija vrlo rano pokrenuto je sa strane narodne
vlasti pitanje Krša. Pravilno je uočeno :da Krš nije samo šumarski već
široki i složeni socijalno ekonomski problem; da se on ne može riješiti
samo administrativnim i zakonskim mjerama; da njegovo rješavanje mora
da zahvati sve njegove komponente; da njegovom operativnom rješavanju
mora prethoditi naučno istraživački rad.


U cilju toga i takvog načina rješavanja problema Krša održavane su
konferencije šumarskih stručnjaka i osnovan je po Narodnoj Vlasti naročiti
Institut za pošumljavanje i melioraciju Krša u Splitu. Na naučnim
ustanovama (Jugoslavenskoj Akademiji u Zagrebu i Akademijskom savjetu
u Beogradu) osnovane su komisije i stručni savjeti koji rade u istom
smjeru. Od vremena na vrijeme sazivane su široke ankete stručnjaka iz
svih zainteresovanih struka, da bi pretresale problem Krša.


Velika je važnost pridavana zaštiti šuma. Proučavano je pravovre


meno preduzimanje preventivnih i represivnih mjera za zaštitu šuma od


štetnih insekata i gljiva. U svrhu primjene potrebnih mjera i ispitivanja


363




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 6     <-- 6 -->        PDF

široko otvarao svoje stranice, kad je trebalo raspraviti vezu između šume,
na jednoj, i narodnih potreba sadašnjosti i budućnosti, na drugoj strani.


Meni je ukazana čast, da u Jubilarnom broju progovorim uvodnu
riječ. Odazvao sam se tom pozivu sa punom pripravnošću a u želji, da
kao posljednji predstavnik stare generacije i ovom prilikom pomognem
nastojanje mladih drugova. Sretan sam, da sam od svoja 103 semestra
šumarskog rada, posljednji 21 semestar mogao da kao aktivni radnik
provedem u neposrednom i trajnom dodiru sa nosiocima novog šumarstva.


Cas oslobođenja stavio je šumarstvo nove socijalističke Jugoslavije
pred čitav niz novih i krupnih zadataka. Teškoća u rješavanju tih zadataka
nije bila samo u njihovoj veličini i složenosti već i u tom, da se to
rješavanje moralo vršiti u razmjerno kratkom vremenu — za neka pitanja
gotovo jednovremeno.


Prije svega je bilo potrebno da se ostvare načela i postavke ideološkog
programa. Ovamo ide u prvom, redu podržavljenje šuma. Stvarno
gledajući, radilo se o slijevanju šuma dotada različitih kategorija posjednika
u jednu zajedničku narodnu imovinu. Drugim rječima ,radilo se
prije svega o stvaranju jedinstvenog šumskog fonda. To stvaranje dalo je
čitavom radu oko šume naročiti smjer.


Ideološko gledanje izmijenilo je do temelja odnos šume prema državi.
Umjesto zasebne šumarske politike, koja se provodila u kapitalističkom
sistemu, u novom društvenom poretku šumarstvo je sačinjavalo samo jedan
dio opće privredne politike. Umjesto nekadašnja tri posve različita
smjera šumarske politike (za državne šume, za općinske šume i za privatne
šume) mora ose realizovati samo jedan jedinstveni stav. Umjesto
velikog broja razmjerno malenih krutih gospodarskih jedinica, šumski je
fond shvaćen kao velika no elastična gospodarska cijelost. Na temelju
takvog stanja i razvoja stvari osnovno načelo proizvodnje u šumarstvu
nužno je poprimilo novi i širi vid.


Teška razaranja, koja je okupator nanesao saobraćajnim i građevnim
objektima, trebalo je što prije urediti bilo popravcima bilo novim građenjem.
Postrojenja za mehaničku i kemijsku preradu drveta trebalo je
osposobiti za rad. O njihovom radu u velike je zavisila ne samo mogućnost,
da se uspostavi saobraćaj, omogući stanovanje naroda i osigura rad
ustanova, već da se što skorije dođe do stranih deviza. A te devize bile
su neophodan uslov za ostvarivanje jedne od osnovnih postavki ideološkog
programa — za industrijalizaciju zemlje. Pored svega toga trebalo
je regulirati i usmjeriti proizvodnju u svrhu namirivanja potreba na
ogrjevnom drvetu za najšire narodne mase.


Poznato je, kako je usred ovog perioda napora i rada teško djelovao
potres, do koga je iz razloga idejnog razmimoilaženja sa SSSR-om došlo
godine 1948.


Rad oko sređivanja i podizanja privrede i industrije nailazio je i na
teškoće, koje su vukle svoj korjen iz vremna kapitalističkog načina iskorišćavanja
naših šuma. Može se mirno postaviti tvrđenje: nema ni jedne
grane u privredi i industriji, u kojoj je način kapitalističke eksploatacije




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 5     <-- 5 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE
GODIŠTE 79 NOVEMBAR —DECEMBAR GODINA 1955


PRVI DECENIJ ŠUMARSTVA
U SOCIJ ALISTIČKOJ JU GOSLAVIJ I
(194 5 — 19 5 5)
T?ederativna Narodna Republika Jugoslavija zakoračila jeL cenij svoga rada. Prilazeći stvarnosti današnjice trebalodug i mučan put u dvije etape.
u drugi deje
prevaliti


Prvu etapu sačinjavala je Narodno Oslobodilačka Borba, najsvjetliji
odsječak naše historije, koji je zemlji i narodu donesao slobodu.


Druga je etapa bila ispunjena naporom, radom i ostvarenjima u izgrađivanju
države, u utvrđivanju novog društvenog poretka i u jačanju privredne
snage.


U te obje etape šuma je živo uzela učešća. U Narodno Oslobodilačkoj
borbi ona je bila nepokolebljivo vjeran drug borcima. U drugoj etapi
ona je davala za život važnu sirovinu. Drvo, oplemenjeno radom ljudskih
ruku, omogućilo je, da se zaliječe rane, koje je saobraćaju i građevinama
nanesao okupator. Drvo je dalo zamaha industriji; ono je pokrivalo široke
narodne potrebe; ono je bilo sredstvo za pribavljanje deviza iz inostranstva.


U času ,kad se sa visa postignutih uspjeha brojne struke u svojim
organima osvrću na prvi protekli decenij općeg napora i rada, neophodno
je da i Šumarski list na ovom uvodnom mjestu svoga Jubilarnoga broja
zacrta kratku bilansu o dostignućima nove socijalističke Jugoslavije u
oblasti šumarstva.


To treba uraditi ne samo iz razloga, da bi pokoljenja koja dolaze,
mogla iz zapisa savremenih stručnih radnika uočiti veličinu zadataka koji
su izvršeni i teškoća koje su savladane u kratkom vremenskom razdoblju
od 1945. do 1955.


Slika bilanse toga rada potrebna je i nama samima da uzmognemo
ocijeniti, da li smo kao stručni radnici učinili u prvom deceniju sve što je
bilo u našoj mogućnosti.


Na kraju slika te bilanse bit će korisna i generacijama koje dolaze,
kad budu ispitivale naše uspjehe i eventualne propuste. Na osnovu toga
saznanja one će moći da popune praznine ako smo ih uistinu ostavili,
da isprave nepotrebne krivine na stazama, kojima smo dobronamjerno
polazili.


Sa tim mislima pokrenut je i Jubilarni broj Šumarskog Lista. Leži
u 80-godišnjoj tradiciji Šumarskog lista, da je on kao stručni organ uvijek