DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Kod registracije topolika, prikupljeni su i podaci sastojina o odnosu vrsti topola, starosti sastojina, njihove srednje visine, promjeri, kvaliteta i zdravstveno stanje. Iako su to bili aproksimativni podaci, oni su bili stvarni i dali su prvu zaokruženu sliku uzgoja topola u Hrvatskoj. Registracija topola i postepena višegodišnja ispitivanja na terenu ´Pokazali su slijedeće: obiro Uslovi za uzgoj topola u NRH najbolji su na naplavinama Drave, Wf. u Podravini naročito u Donjoj na osječkom području, a isto tako i nä´Ä navskimn aplavinama u Baranji. Podravske i podunavske naplavine odlikuju se rahlošću tala, velikom količinom vapna i plodnošću, a osobito u ritskim šumama. Naplavine duž Save, osim pojedinih priobalnih područja, manje SI. 3. Crna topola u predjelu Dalja sa prsnim promj, 2,80 m. Šumarija Osijek. su pogodne za uzgoj topola, jer su im tla zbita i često gleđasta sa malo vapna. U ostalim nizinama NRH postoji vrlo velika raznolikost u tipovima tala, zbog čega je problematika uzgoja topola u Hrvatskoj vrlo složena. Prosječno su, obzirom na dobrotu nizinskih staništa, uslovi za uzgoj topola u Hrvatskoj ipak vrlo dobri. Glavno područje uzgoja topola u NRH jest donja Podravina i Baranja te dio Podunavlja, Na tom području uzgaja se oko 40% svih topolika u Hrvatskoj. Većina sastojina topola, t. j . oko 80% razmjerno je mlada i u 1951. god. bila je u dobi od 10—30 godina. Polovina od toga otpada na sastojirie od 10—20 godina, a polovina na sastojine od 21—30 godina, Sastojine eurameričkih topola uglavnom su čiste i prosječno su 1951. godine bile 10—20 godina stare. Većinu topolovih sastojina predstavljaju ipak prirodne, većinom mješovite sastojine u kojima je topola zastupana sa |