DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 43 <-- 43 --> PDF |
mogućom. Reznice su sađene često pogrešno, koso, sa par pupova nad tlom i %. d. Kod sadnje na terenu jame se nisu kopale dovoljno dubokoi često su se kulture topola osnivale jednostavnim zaticanjem topolovih šiba, što je u sušnim godinama i na zakorovljenim površinama davalo vrlo slab rezultat. Jedna od najvažnijih mjera kod uzgoja sadnica: odabiranje reznica odgovarajućeg porijekla, nije se vršila, pa su se reznice rezale često sa stabla loše kvalitete, posječenih od proreda i sa bilo kojih grana. Uspjeh u kulturama topola koje su nastale u tom periodu, morao je uslijed opisanih prilika izostati u većini slučajeva. To je naknadno kod jednog dijela šumarske struke uzrokovalo razočaranje i sumnju u renta- Sl. 2. Sastojina eurameričke topole, 18 g. stara. Šumarija Osijek. HiK^ni&Š bilnost uzgoja »kanadske topole«, pa je poslije prvih većih pokusa taj uzgoj topola jenjao. On je nastavljen jedino na području Donje Podravine i Baranje gdje su već i stanišne prilike tamošnjih ritskih šuma pogodovale tom uzgoju i gdje su se uslijed vrlo dobrih tala i kraj često neodgovarajućih metoda postizavali ipak bolji rezultati. Za prosječni slabi uspjeh uzgoja eurameričkih topola u Hrvatskoj u kulturama osnovanim od 1925—1930. ne može se kriviti tadanja generacija naše šumarske struke, koja je inače bila stručno na visini. Ona je radila dobronamjerno, ali je uzgoj tretirala po istim principima i metodama koje vrijede za većinu ostalih šumskih vrsti. Njoj nije bilo poznato, da se uzgoj topola u mnogom pogledu razlikuje od uzgoja ostalih vrsti, da topole po svojoj naravi nisu uopće vrste gusto sklopljenih sastojina, a niti su bile poznate ostale važne značajke ekologije topola. To uostalom tadanja struka nije ni mogla znati, jer kako smo naprijed ukazali, u ono vrijeme još sve to nije bilo poznato niti dovoljno proučeno ni u Evropi. Dokumentiranu potrebu slobodne krošnje kod uzgoja topola publicirao je prvi puta Baue r tek 1938. godine. Tamo gdje je uzgoj topola bio stariji (Francuska, Italija, Holandija) bile su topole razmjerno više uzgajane u drvoredima ili manjim grupama nego na većim šumskim kompleksima. Izgleda da su i danas u |