DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ad 16) U mješovitoj 25-godišnjoj sastojim hrasta, bukve i graba razmjerno je mali,broj stabala u IV. etaži. Vađenjem predrasta, nevaljanih stabala iz I. etaže, omogućit će se suvladajućim stablima prelaz iz II. u I. etažu. ad 17) U 30-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, kestena i topole, došlo je do smirenja stabala obzirom na rast u visinu. Ovo smirenje je privremeno. Stabala s dobrom krošnjom ima razmjerno dosta (16°/o), dok je procenat stabala s lošom deblovinom vrlo velik (76%). Vađenjem uzgojno loših stabala iz I. etaže, omogućit ćemo velikom broju suvladajućih stabala prijelaz u I. etažu. Dosad smo pratili prirodni razvitak bukovih sastojina od ponika pa sve do stepena, u kojem bukova stabla postizavaju početne jače, sitne dimenzije: jakog pruća, kolja, pritaka, motaka, pa do tankih letvenjaka; dakle dimenzije koje su već obuhvaćene našim standardima za drvo pod imenom sitni tehnički sortimenti, a sve bez ikakevog zahvata u sastojinu naprednog šumara ili tehničara. Mi smo dakle prateći prirodni razvitak bukovih sastojina od ponika pa do čišćenja sastojina, koje je stvarno uveliko već zakasnilo, ukazali na tri glavna stadija razvitka: 1. na ponik i ulaz u podmladak; 2. na pomladak i njegov prijelaz u mladik (guštik) ; 3. na mladik i njegov daljnji razvitak, stadij u kojem bukova stabla postizavaju sitne tehničke dimenzije počev od pruća pa do tankih letvenjaka, a to je vrijeme, kada je čišćenje sastojina već uveliko zakasnilo, i dalje sve do prvog prorednog odabiranja. Obzirom na takav razvitak kao i na činjenice: Prvo : da smo se mi u našoj dosadašnjoj uzgojnoj praksi vrlo malo i skoro nikako bavili sistematskim uzgojnim radovima počam od njege mladika, čišćenja, pročišćavanja pa do prorednog odabiranja stabala; Drugo : zbog toga što ćemo se mi morati baviti s njegom mladika na velikim površinama kako smo to već vidjeli u početku ovoga razmatranja, to mi moramo temeljito razmotriti: a) uopće pitanje zahvata u mladike i to zahvata naprednog uzgajivača obzirom na vrijeme, t. j . kada ćemo započeti s njegom mladika i dalje b) način zahvata u vezi potrebnih troškova i financijskih sredstava. Pod načinom zahvata mislimo na dva međusobno suprotna gledanja na njegu mladika, za naše prilike i ta: c) da li t. zv. grubi zahvat u mladike kojim uklanjamo samo na prvi pogled napadno štetna uzgojna stabla, štetni predrast, a bez detaljnijeg pregleda mladika — stabalaca, ili d) pak t. zv. detalj nj i pregled mladika koji vodi čak do prorjeđivanja mladika — stabalaca. 0 potrebi sistematskog provađanja uzgojnih radova onako kako to zahtijeva napredni brzi i savremeni uzgoj, koji obuhvaća njegu mladika od ponika, pa do sječne zrelosti stabala, mislim, da uopće i nije potrebno uvjeravati, a pogotovo zbog tog^ ne, što mi svi dobro poznajemo stanje u kojem se danas nalaze naši mladici, a napose naše mlade sastojine na velikim površinama, koje su prepuštene same sebi. U takvim sastojinama stabla sama regulišu međusobni prirodni odnos i razvitak onako kako to njima i samoj prirodi najbolje odgovara. No, kako taj odnos, međutim, |