DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 31 <-- 31 --> PDF |
mlađika, drugu etapu, t. j . prijelaz iz mladika u stepen guštika, ali pored toga nisu mogla, dalje izdržati konkurenciju uzgojno jačih stabala. Ova izumrla stabla nalazila su se najvećim dijelom u donjim etažama — potištena stabla — a zbog utjecaja pregustog i za sunčane zrake neprobojnog gornjeg sklopa — morala su se osušiti. Gledano u vertikalnom presjeku sklopa, mora se primijetiti nestajanje donje potištene etaže — sloja — do koga nije moglo dospjeti gotovo nikakovo svijetlo, pa ni postrano. Daljni razvoj stabalaca u potrazi za svijetlom, za rastom u visinu, ne samo da ne dovodi ni do najmanjeg predaha, nego što više, dapače do još veće zaoštrenosti borbe u krošnjaka, koje su međusobno previše stiješnjene u najgornjem sklopu krošanja, koga čine vladajuća i suvladajuća stabla. Ovaj gornji sklop krošanja uslijed još uvijek prevelikog broja stabalaca gledan horizontalno, izgleda kao jedan gust sloj krošanja, kroz koji gotovo da i ne može prodrijeti ni jedan tračak svijetlosti. Iz ovog razloga, debalca guštika nalaze se stvarno u tami. U ovom stadiju guštika dolazi do vrlo jakog izumiranja stabalaca, do ubrzanog čišćenja debalaca od grana, do osjetnog pogoršanja izgradnje krošanja, do opadanja suhih grana i stabalaca, što sa svakogodišnjim obilatim otpadom lišća stvara znatnu rezervu organskih tvari u daljnjem procesu humifikaciie. Ovaj stadij razvitka guštika ne traje razmjerno dugo, a stoji u znaku jakog uzrasta stabala u visinu, u znaku forsiranog rasten ja u visinu, pri čemu ne dolazi do osjetljivije jačeg rasta u debljinu. Stabla su još uvijek razmjerno tanka i vitka. U ovom stadiju razvitka guštika, naročito kod vrsta svjetla, hrasta i jasena, vršni izbojci, kada im nedostaje zenitnog svijetla još dok su u razvoju, pružaju grane u smjeru najjačeg difuznog svijetla, zbog čega dolazi do krivog razvoja, do zakrivljenosti, do otstupanja od pravnosti, a čim dođu ponovo do zenitnog svijetla, vraćaju se u prvobitni vertikalni smjer. U tom slučaju dolazi do zakrivljenosti, do geotropskih krivina ili do deformiranosti debla. Još uvijek preveliki broj stabala sa podjednakim uzgojnim svojstvima, približno jednake otpornosti i jednakih nasljednih svojstava pri ovoj razvojnoj stepenici i nakon tolikog izumiranja i prirodnog izlučivanja stabalaca, upućuje nas na to, da smo još prilično daleko od onoga što se može smatrati smirenjem stabalaca u nastojanju za rastom u visinu. I dalje se pritom vodi borba za opstanak između podjednako jakih stabala u gornjem sklopu, borba krošanja za prostor, za svijetlo, i dalje u tlu između korijena stabala za očuvanje prostora — mjesta. Nekoliko godina iza toga život stabala u gušticima odvija se još uvijek u znaku teških konkurentskih odnosa između stabala, za koje je vrijeme ispao daljnji broj stabala, zbog čega je ipak došlo do stanovitog, mogli bi reći privremenog smirenja stabala za rast u visinu. Ovaj prirodni stadij razvitka stabala i sastojine dolazi obično kada su stabla, nakon što su izdržala dugu i jaku konkurentsku borbu toliko ojačala, da se među njima osjeća vidno odebljavanje, povećanje promjera iz tanjih dimenzija, šiba i pruća, u deblje, u kolje, pritke, motke do tanke letvenjake. Ovaj stadij prirodno pročišćenih guštika podudara se obzirom na strukturu stabala i sastojine sa onim stanjem odraslih, prejakih guštika, u kojima je čišćenje sastojina već uveliko zakasnilo. Za ilustraciju strukture takovih sastojina, u kojima dosada nije provedena ni jedna uzgojna radnja —t. j . unutrašnje izgradnje sastojine a tim i stabala — poslužit ćemo se podacima sa naših 17 primjernih ploha. |