DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 288 <-- 288 --> PDF |
Razumlijvo je da ova istraživanja u krajnjoj liniji spadaju u domenu primjene ekologije i da su usko vezana sa proučavanjem biocena. Upravo radi kompleksnosti problema umjetnog izazivanja epizotija kao sistema biološke borbe protiv štetnih insekata, javio se veći broj stručnjaka pesimista koji su ukazivali na neke nerješene probleme kao stvarne zapreke praktičnoj primjeni ove metode borbe. Danas je njihov broj sve manji, jer sve više raste broj akcija protiv štetnika patogenim mikroorganizmima, akcija koje su imale potpuni uspjeh. Navodimo slijedeće štetnike protiv kojih je do danas ovakova akcija uspjela, (cit. Husson 1954.). 1. Gilpinia harcyniae (Balch i Bird 1944.) u smrekovim šumama Sjev. Amerike); 2. Colia phylodica var. eurytheme Boisd. (Steinhaus i Thompson 1950.) na lucerništima Amerike; 3. Autographa californica Spen. (Hali. 1953.) na lucerništima južne Kalifornije; 4. Oparinia autumnata Borkh. (Martignon 1954.) u ariševim šumama Engadina; 5. Neodiprion sertifer (Berd 1950.) u borovim šumama u USA; 6. Diprion harcyniae Htg. (Franz i Niclas 1954.) u borovim šumama u Nj emačkoj; 7. Melacosoma fragilis (Clarc i Thompson 1954.) u USA na ružama. Ovim primjerima možemo dodati i pokuse koje je u Francuskoj izvršio ove godine Grison i Biliotti (kojima sam i sam bio prisutan) protiv borova četinjaka (C. pityocampa Schiff.) i kupusnog bijelca (Pieris brassicae L.) i koji su dali vrlo dobre rezultate. Vidimo, dakle, da se u borbi protiv štetnika patogenim organizmima nije ostalo samo kod ideja i da je to postala stvarnost. Razumljivo je da će tu još biti poteškoća, no da će one biti svladane dokazuje već činjenica da se u Francuskoj (a vjerojatno i USA) pristupa industrijskoj proizvodnji baktericida i virusnih preparata. Laboratorijski je riješen problem izoliranja virusa, njihovo konserviranje i priređivanje preparata za tretiranje. Nema sumnje da će industrijska poduzeća svladati sve tehničke teškoće i usavršiti tehničke procese u ovom pogledu. Naša zemlja trpi velike ekonomske gubitke radi poljoprivrednih i šumskih štetnika. Naši stručnjaci, stoga, moraju da se posvete proučavanjima mogućnosti borbe patogenim mikroorganizmima sa svrhom da se ovaj način primijeni kod nas. Prednosti načina ove borbe su znatne. Prije svega to je jedan prirodni način borbe, koji u većim slučajevima, dobro prostudiran, pogađa samo štetnike a ne pogađa korisne insekte. Značajno otkriće učinili su Francuzi svojim pokusima koji su u toku, a koji su već do sada pokazali da se paraziti razvijaju u insektima koji su zahvaćeni virozom. Biliott i (1955.) je to ustanovio za tahinu Ctenophorocera pavida Meig. i Phryx e caudat a Rond., koje su u virotičnim gusjenicama imali skraćeni životni ciklus. Imaga su bila mnogo manja nego što su normalna, ali su slijedeće generacije bile potpuno normalne. Kod kupusnog bijelca larve endoparazita Apantheles glomeratus u gusjenicama inficiranim sa B. cereus, nisu uginule niti su bile inficirane ovom bakterijom. 644 |