DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Sumefrtj´a Wi´Avr iVct/efis- Tatet« ir. 9 Jt u So Ar a Struktura SuA-. m/actiA-cr - oc/rros visina i Sroja }taiata j l I. BiotosAi rax reci" X. V/etolctjuct ris. etrr oe/~ a/o rzo -i TO °4 tz ZTSui/ Tđto/er/itc´t trs -i?o 3Z M. IS. HaeMaateni -Sw f3o 31 32% 3*% TT. Fotiitetit zo to rt ŽF. it/tupito toe Po f/ta fSO.aoo fit {raje* fO. ZO SO 10 SO 60 70 80 90 *0đ % Starost 9 gro c/t rta Što je mnogotrajniji i različitiji sastav šumskih vrsta u zajednici, tim je manja ili slabija međusobna borba za opstanak. Ovo govori za prednost mješovitih sastojina — vrsta nad čistim sastojinama ili monokulturama. Dakle, što je različitiji sastav vrsta koje sačinjavaju cjelinu, kao i njihovih članova, tim je veća pomoć za opstanak, tim je ali manja također i borba za opstanak. ., . Propadanje i rastvaranje jedne vrste odmah je važan materijal i hrana za izgradnju drugih vrsta raznog životinjskog i biljnog svijeta. Slijedimo li dalje razvitak stabala u gušticima, to ćemo opaziti, da zbog jakog i sve jačeg svrstavanja stabala u slojeve, u visinu, dolazi do najjačeg čišćenja debalaca od grana, do prve, a može se sigurno reći i do najsudbonosnije uzgojne etape, do početka izgradnje kvalitete deblovme jedne sastojine, do prirodnog uzgoja kvalitetnih sastojina još uvijek bez pomoći školovanog šumara. ,....´ , , + I kod ove stepenice razvoja, kod guštika, postoje izvjesne zakonitosti koje nas upućuju na slijedeće zaključke: .. . što su stabalca guštika jednoličnija po svom uzrastu, krošnji i debaicima, i što ona potječu od istog uroda sjemena, od jednolikog i podjednakog izraslog ponika koji je već svojom gustinom, a pod mace dobrim i jednoliko raspoređenim sklopom krošanja — sjemenjaka — pod jednolikim uslovima izrastao do stepenice guštika, to su tim dakle unaprijed sigurnije stvoreni najbolji prirodni uslovi za daljnju prirodnu izgradnju kvalitetnih sastojina; ili obratno — protivno od ovoga: ^ što je struktura mladika — stabalaca nejednolicmja, i sto stabalca ne potječu od jednog uroda sjemena, nego iz razvučenog, podužeg pomladnog razdoblja, gdje se je dakle dovršim sječa morala produžiti, gdje mladik nije rastao pod jednakom zašitom, zastorom sklopa, i pod nejednakim uslovima, to su tim stvoreni nepovoljnu i uslovi za prirodno čišćenje debalaca od grana, a tim za daljnji prirodni uzgoj sastojina. Na primjeru guštika, na prirodnom čišćenju stabalaca — deblovme od grana, mi možemo mnogo toga naučiti, možemo sigurno saznati do kojeg uzrasta stabala, do koje visine s jedne strane, duljine i debljine debalaca s druge strane, moramo držati guštike dovoljno guste, a da ne dođe do |