DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 268     <-- 268 -->        PDF

Pragovi za skretnice moraju biti zdravi. Ne primaju se zagušeni, prozukli, natruli,
mušičavi, crvotočni, zimotreni, okruži ji vi, usukani, izvitopereni i horizontalno
raspukli pragovi.


Dozvoljene griješke: a) jednostrana zakrivljenost do 1 cm za pragove od 2,60 mr
a do 1,5 cm za pragove preko 2,60 m, na svaki metar dužine s tim, da visina luka
krivine ne smije biti veća od 5 cm; b) lisičavost do 1 cm na gornjoj površini praga
kod pragova za normalni kolosijek presjeka 16 X 30 i 16 X 30, a kod ostalih do 3 cm.
U oba slučaja kod SC/o od ukupno isporučenog broja pragova; c) lisičavost do 2 om
sa obje strane ili do 3 cm ,s jedne strane kod pragova za uske kolosijeke 0,76 i 1,00 m;
d) lisičavost do 1,5 cm sa obje strane ili do 2 cm s jedne strane kod pragova za uski
kolosijek 0,60 m; e) zdrave srednje kvrge na gowijoj površini praga.


Bijel se dozvoljava u granicama dopuštene lisičavosti.


Dozvoljena odstupanja u dimenzijama kod svih pragova za skretnice za normalni
i uski kolosijek: a) u dužini ± 5 cm, b) u širini ± 1 cm, c) u visini ± 0,5 cm. Kod
jednog praga dozvoljava se samo jedno negativno odstupanje u širini, odnosno u visini,
pored odstupanja u dužini.


II. Iskorišćenje oblovine
Imajući u vidu citirane propise standarda te držeći se formula za obračun
minimalnih promjera oblovine za tesanje pragova, koje smo iznijeli u
jednom prijašnjem članku (Benić 1953) donosimo u tablicama 1, 2, 3, 4, 5
i 6 postotke iskorišćenja za obične željezničke pragove i pragove za skretnice.


III. Utjecaj debljine trupčića na procenat iskorišćenja
U tablicama 1, 2, 3, 4, 5 i 6 obračunato je iskorišćenje oblovine imajući
u vidu minimalne promjere. U praksi je promjer oblovine obično veći
od minimalnog. Razlike između stvarnog promjera oblovine i minimalnog
znatno utječu na stvarni procenat iskorišćenja oblovine. Budući da se u
praksi obično tešu ili pile pragovi samci i dupljaci, a trojci i četverci tek
izuzetno, obračunali smo u tablici 7 kako povećanje promjera trupčića iznad
minimalnog utječe na postotak iskorišćenja. Obračun smo izvršili samo za
bukove tesane pragove, a slični odnos postoji i kod hrastovih pragova te
pragova za skretnice. Nagli pad postotka iskorišćenja sa porastom promjera
govori, da se u praksi ne bi smjelo ići na forsiranje pragova iz oblovine
kod koje postotak iskorišćenja padne za 10% niže od minimalnog,
a to je u prosjeku slučaj kada promjer trupčića prelazi za više od 3 cm
minimalne promjere iskazane u tablicama 1—6.


IV. Razmatranja o dimenzijama trupaca za pragove
Standard trupaca za pragove podrazumijeva pod tim sortimentom
trupce kvalitete P počev od 25 cm promjera naviše u dužinama 1,60; 1,80;
2,30; 2,50 i 2,60 m.


Obzirom na činjenicu da se bukovi pragovi dužine 1,60 m mogu izrađivati
iz oblovine promjera ispod 25 cm, a bukovi pragovi dužine 2,60 m
minimalnog profila 25 X 14—14 cm se ne mogu izrađivati iz trupaca kojima
je promjer ispod 26 cm, te uzevši u obzir da kod izrade hrastovih
trupaca za pragove treba voditi računa i o širini bijeli, koja minimalno
iznosi 1,50 cm (u debljini 3 cm), smatramo, da je standard trebao minimalni
promjer trupca za izradu pragova vezati uz dužinu trupca te uz vrst
drveta (posebno za bukvu i cer a posebno za hrast).