DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 265     <-- 265 -->        PDF

taux d´accroissement selon la methode que nous, avons decrite dans l´article »T a b 1 ice
postotka prirasta«, Šumarski list, Zagreb 1955, No 9—10.
II semble que la methode de Meyer (tableau No 8) et celui-lä »Tablice
postotka prirasta« sont les plus simples.


En comparant l´accroissement du chene pedoncule avec le chene rouvre, nous
avons constate que ce dernier a les cernes .plus etroit s que le premier. II semble
qu´il existe une difference de croissance entre ces deux chenes, une veritable difference,
qu´on a voulu attribuer bien souvent seulement aux divers modes de traitement.


RAZMATRANJE 0 ISKORIŠĆENJU OBLOVINE
KOD IZRADE PRAGOVA


Dr. Roko Benić, Zagreb


Uvod


D
D
onošenjem novih standarda za drvo Savezne komisije za standardizaciju,
koji su stupili na snagu dana 1. srpnja 1955. (Službeni list FNRJ
br. 23/1955) nastala je potreba revizije tablica za iskorišćenje oblovine kod
izrade običnih i skretničkih željezničkih pragova.


U ovom prikazu donijet ću revidirane tablice i iznijeti neka razmatranja


o iskorišćenju trupaca za pragove imajući u vidu propise novih standarda.
I. Standardi
Prije nego što pristupimo razmatranju o iskorišćenju oblovine te veze
koja postoji između standarda JUS D. B 4.025 i JUS D. D 1.020 i 1.021,
potrebno je da se upoznamo sa samim propisima standarda.


Navodimo izvod iz tih propisa: .


1. Trupci za pragove P (JUS D. B 4.026)
Trupci kvaliteta P (za pragove) moraju biti zdravi, pravi, sposobni za izradu
pragova.


Dozvoljene griješke: a) zdrave kvrge napukline raspukline kao i ostale griješke,
ukoliko ne isključuju mogućnost prerade u pragove, b) jednostrana zakrivljenost do
visine luka 3°/o od dužine praga i to do lffVo zakrivljenih trupaca od ukupne količine.


Upotrebljava se hrast, cer i bukva.


Siječe se samo zimi.


Trupci za pragove od hrasta cera i bukve, kvaliteta P su počev od 2 b debljin


skog podrazreda i dalje, u dužinama 1,60; 1,80; 2,30; 2,50 i 2:60 m i u njihovim višekratnicima
i kombinacijama. Kod bukve se dozvoljava neprava srž, koja neće prelaziti
50°/o površine presjeka praga.


Profili pragova po standardu JUS D. D 1.020 a = donja širina; b = gornja širina
(ležište tračnice); h = visina




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 266     <-- 266 -->        PDF

Dimenzije pragova


Dužina


Presjek praga


Vrsta kolosijeka praga


cm


m


26 X 16 — 16


2.60
25 X 15—15
24 X 14 — 14
Normalni kolosijek 1,435 m
25 X 15 — 15


2.50
24 X 14 — 14
22 X 14 — 14
22 X 14 — 14


2.30


20 X 14 — 14


Uski kolosijek 1,000 m
1.80 22 X 14 — 14


1.60 20 X 14 — 14
Uski kolosijek 0,760 m
1.50
20 X 13 — 14
Uski polosijek 0,600 m
18 X 13 —14


2. željeznički pragovi (JUS D. D 1.020)
I. Opći us Lo vi. Obični pragovi izrađuju se rezanjem i tesanjem^ Obični
pragovi dijele se na pragove za normalni i uski kolosijek, a u prosušenom stanju treba
da imaju mjere navedene u tabeli.
Obični pragovi izrađuj.u se od hrastovine, cerovine i bukovine. Pragovi od cero-


vine preuzimaju se odvojeno od hrastovih.
Pragovi moraju biti izrađeni od zdravog drveta iz zimske sječe. ^
Gornje i donje površine praga moraju biti paralelne, a čeone površine, normalno


prerezane. Ne primaju se pragovi zagušeni, prozukli, natruli, mušičavi, crvotočni,
zimotreni, okružljivi, usukani, izvitopereni, horizontalno raspukli, obratno otesani
i neočišćeni od kore.


Zona ležišta tračnice je na gornjoj površini praga, u dužini 20 cm za normalne,


a 12 cm za uzane pragove, lijevo i desno od osovine tračnice.
Isporuka se vrši po komadu ili po m3.
Dozvoljene griješke i odstupanja u dimenzijama:
Dozvoljene griješke: a) zdrave srednje kvrge na ležištu tračnice; b) zdrava udu


bljenja od očišćenih kvrga na donjoj površini i sa strane, a na gornjoj površini praga
izvan ležišta tračnice do 2,5 cm dubine i površine do 25 cm2, samo kod pragova čije
su dimenzije presjeka normalne i u tolerancijama naviše; c) mali zacjepci izvan ležišta
tračnice; d) po koja crvotočina od strižibube izvan ležišta tračnice; e) okomite
čeone raspukline kod -svih pragova za normalni kolosijek do 30 cm, a kod pragova za
uski kolosjek do 20 cm. Širina raspukline ne smije biti veća od 0,5 cm. Raspukline
moraju biti osigurane na »S« željezom ili obručem prema tipu J. D. Ž.; f) napukline
uslijed djelovanja sunca na gornjoj površini do 3 cm dubine, ako se ne protezu preko
cijele dužine praga; g) jednostrana krivina do 8 cm visine luka kod pragova za normalni
i do 4 cm visine luka kod pragova za uski kolosjek; h) do 5°/o od isporučene
količine pragova jednostrana krivina: — do 13 cm visine luka za pragove 2,60
i 2 50 m; — 10 cm visine luka za pragove 2,30 m i — do 6 cm visine luka za pragove
180 160 1 50 i 1 20 m; i) do 5°/o od isporučene količine pragova obostrana krivina
do 6 cm ´visine luka kod pragova 2,60, 2,50 i 2,30 m; j) mušičavost do 5°/o ukupne
količine predatih pragova.


622




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 267     <-- 267 -->        PDF

Dozvoljene odstupanja u dimenzijama:


a) kod svih pragova za normalni kolosijek ± 5 cm u dužini, ± 1 cm u širini
i visini, — 1 cm na ležištu tračnice. Ne dozvoljavaju se tolerancije naniže za presjeke
kod pragova: dužine od 2,60 m i presjeka 24 X 14 —14 cm, dužine od 2,50 m i presjeka
22X14—14 cm, dužine od 2,30 m i presjeka 20X14 — 14 cm.


b) kod svih pragova za uski kolosijek: ± 3 ein u dužini, ± 1 cm u širini i na
ležištu tračnice.


Ograničenja dozvoljenih griješaka i odstupanja u dimenzijama; od ukupnoi isporučene
količine pragova za normalni i uski kolosjek može biti; a) krivih do 20°/o,
b) raspuklih do 5°/o, c) sa slabijim dimenzijama do 20°/o.


II. Posebn i u s lovi . Hrastovi pragovi izrađuju se iz drveta zimske sječe,
a mogu se izrađivati iz drveta oborenog prije dvije godine. Kod pragova za normalni
kolosijek bijel treba da je skinuta sa ležišta tračnice.
Cerovi pragovi izrađuju se u ugovorenim količinama s tim da se izrade do
31 maja iste godine.


Bukovi pragovi. Isporuka bukovih pragova ima se izvršiti do 31 svibnja. Mogu
imati zdravu nepravu srž (crveno srce) do jedne polovine čeone površine. Do 50/o od
ukupno isporučene količine pragova može imati zdravu nepravu srž i do % čeone
površine. Naprava srž u oba naprijed navedena slučaja ne smije da se pojavljuje na
gornjoj površini praga.


3. Željeznički pragovi za skretnice (JUS D. D 1.021)
Opć i uslavi . Pragovi za skretnice izrađuju se u dužinama od 1,20 m, naviše
postepeno u razmaku od po 0,10 m, zaključno sa dužinom od 4,50 m.
Pragovi za skretnice moraju biti oštrobridni, pravokutnog presjeka i u prosušenom
stanju treba da imaju mjere navedene u tablici:


Dimenzije pragova za skretnice


DUŽINA PRESJEK
m cm


Za glavne pruge
16 X 26
i


a) Normalni kolosijek l,4l35 m


16 X 30


Od 2,40 do 4,50 m postepeno u razmaku po


Za sporedne pruge


10 cm, prema specifikaciji.


15X25
i
15 X 30


b) Uski kolosijek 1,00 i 0,76 m
Od 1,60 do 3,40 m postepeno u razmaku po 14 X 21
10 cm, prema specifikaciji


c) Uski kolosijek 0.60 m
Od 1,20 do 2,60 m postepeno u razmaku po 13 X 18
10 cm, prema specifikaciji.


Pragovi za skretnice izrađuju se od hrastovine i bukovine rezanjem i tesanjem.
Hrastovi pragovi izrađuju se iz drveta zimske sječe, mogu se izrađivati iz drveta
oborenog prije dvije godine.


Bukovi pragovi izrađuju se iz drveta zimske sječe. Isporuka bukovih pragova
mora se izvršiti do 31 svibnja. Ovi pragovi mogu imati zdravu nepravu srž (crveno
srce) do jedne polovice čeone površine. Crveno srce ne smije se pojavljivati na gornjoj
površini praga.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 268     <-- 268 -->        PDF

Pragovi za skretnice moraju biti zdravi. Ne primaju se zagušeni, prozukli, natruli,
mušičavi, crvotočni, zimotreni, okruži ji vi, usukani, izvitopereni i horizontalno
raspukli pragovi.


Dozvoljene griješke: a) jednostrana zakrivljenost do 1 cm za pragove od 2,60 mr
a do 1,5 cm za pragove preko 2,60 m, na svaki metar dužine s tim, da visina luka
krivine ne smije biti veća od 5 cm; b) lisičavost do 1 cm na gornjoj površini praga
kod pragova za normalni kolosijek presjeka 16 X 30 i 16 X 30, a kod ostalih do 3 cm.
U oba slučaja kod SC/o od ukupno isporučenog broja pragova; c) lisičavost do 2 om
sa obje strane ili do 3 cm ,s jedne strane kod pragova za uske kolosijeke 0,76 i 1,00 m;
d) lisičavost do 1,5 cm sa obje strane ili do 2 cm s jedne strane kod pragova za uski
kolosijek 0,60 m; e) zdrave srednje kvrge na gowijoj površini praga.


Bijel se dozvoljava u granicama dopuštene lisičavosti.


Dozvoljena odstupanja u dimenzijama kod svih pragova za skretnice za normalni
i uski kolosijek: a) u dužini ± 5 cm, b) u širini ± 1 cm, c) u visini ± 0,5 cm. Kod
jednog praga dozvoljava se samo jedno negativno odstupanje u širini, odnosno u visini,
pored odstupanja u dužini.


II. Iskorišćenje oblovine
Imajući u vidu citirane propise standarda te držeći se formula za obračun
minimalnih promjera oblovine za tesanje pragova, koje smo iznijeli u
jednom prijašnjem članku (Benić 1953) donosimo u tablicama 1, 2, 3, 4, 5
i 6 postotke iskorišćenja za obične željezničke pragove i pragove za skretnice.


III. Utjecaj debljine trupčića na procenat iskorišćenja
U tablicama 1, 2, 3, 4, 5 i 6 obračunato je iskorišćenje oblovine imajući
u vidu minimalne promjere. U praksi je promjer oblovine obično veći
od minimalnog. Razlike između stvarnog promjera oblovine i minimalnog
znatno utječu na stvarni procenat iskorišćenja oblovine. Budući da se u
praksi obično tešu ili pile pragovi samci i dupljaci, a trojci i četverci tek
izuzetno, obračunali smo u tablici 7 kako povećanje promjera trupčića iznad
minimalnog utječe na postotak iskorišćenja. Obračun smo izvršili samo za
bukove tesane pragove, a slični odnos postoji i kod hrastovih pragova te
pragova za skretnice. Nagli pad postotka iskorišćenja sa porastom promjera
govori, da se u praksi ne bi smjelo ići na forsiranje pragova iz oblovine
kod koje postotak iskorišćenja padne za 10% niže od minimalnog,
a to je u prosjeku slučaj kada promjer trupčića prelazi za više od 3 cm
minimalne promjere iskazane u tablicama 1—6.


IV. Razmatranja o dimenzijama trupaca za pragove
Standard trupaca za pragove podrazumijeva pod tim sortimentom
trupce kvalitete P počev od 25 cm promjera naviše u dužinama 1,60; 1,80;
2,30; 2,50 i 2,60 m.


Obzirom na činjenicu da se bukovi pragovi dužine 1,60 m mogu izrađivati
iz oblovine promjera ispod 25 cm, a bukovi pragovi dužine 2,60 m
minimalnog profila 25 X 14—14 cm se ne mogu izrađivati iz trupaca kojima
je promjer ispod 26 cm, te uzevši u obzir da kod izrade hrastovih
trupaca za pragove treba voditi računa i o širini bijeli, koja minimalno
iznosi 1,50 cm (u debljini 3 cm), smatramo, da je standard trebao minimalni
promjer trupca za izradu pragova vezati uz dužinu trupca te uz vrst
drveta (posebno za bukvu i cer a posebno za hrast).




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 269     <-- 269 -->        PDF

625




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 270     <-- 270 -->        PDF

626




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 271     <-- 271 -->        PDF

627




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 272     <-- 272 -->        PDF

628




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 273     <-- 273 -->        PDF

629




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 274     <-- 274 -->        PDF

630




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 275     <-- 275 -->        PDF

S druge strane standard ne poznaje gornje granice za debljinu trupaca
za pragove. Imajući u vidu postotak iskorišćenja kod piljenja trupaca
debljinskog razreda 30—39 cm, koji za hrastove trupce iznosi oko
48%, a za bukove oko 50´% te držeći se da iskorišćenje oblovine kod tesanja
pragova ne smije biti ispod onog kod piljenja oblovine, pokušali smo
odrediti i gornju granicu debljine trupaca za tesanje pragova kakvoće P.


Ustvari za piljenje pragova može se upotrebiti i oblovina, čiji promjer
je veći od onog kojeg smo donijeli u tablici 8, ali tada treba u svakom




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 276     <-- 276 -->        PDF

slučaju provesti obračun rentabilnosti. Takve trupce većih dimenzija, koji
se prerađuju u pragove trebalo bi u najmanju ruku klasirati kao trupce za
piljene II. klase.


Dimenzije bukovih trup aca, za pragove Tablica 8


Dužina praga u metrima
Način


Granice 160 1-80 230 | 2-50 2-60


izrade
Promjer u sredini trupca (bez kore) cm


Samac
Donja
Gornja
24
26
25
27
24
27
25
30
26
31.
Dupljak
Donja
Gornja
33
31
33
39
33
39
34
40
34
45


Napomena: Kod hrastovih trupaca za pragove treba ovdje iskazanim dimenzijama
dodati širinu bijeli, t. j . najmanje 3,00 cm (širina bijeli 1,50 cm).


U vezi sa time smatramo da bi propise standarda za trupce za pragove
trebalo čim prije revidirati i kod propisa o njihovoj debljini voditi računa


o dužini pragova i vrstama drveta.
V. Rentabilnost tesanja pragova
Kod odlučivanja da li je po poduzeće, koje vrši eksploataciju šume,
rentabilno tesanje pragova, odnosno prodaja trupaca u oblome, odlučna je
cijena trupaca, cijena pragova, trošak tesanja i trošak transporta iz šume
do otpremne željezničke stanice.


Ako označimo prodajnu cijenu 1 ms pragova sa Cp, prodajnu cijenu
1 m3 trupaca sposobnih za tesanje pragova sa Ct, trošak tesanja pragova
uključivši i otpadajući iznos pogonskih i upravnih troškova, koji terete
tesanje sa T, trošak transporta 1 m3 pragova, odnosno oblovine, uključivši
utovar i istovar sa slaganjem po 1 km puta sa P i udaljenost od sječine do
otpremne željezničke stanice sa d km, tada nam rentabilnost tesanja pragova
u šumi prikazuje izraz:


Ct H Oop Cp + P< d (1 —Oop) — T... Din


Ako je prodajna cijena trupaca manja od desne strane izraza, rentabilno
je tesati pragove na sječini. Ako je ona veća od desne strane izraza,
onda je sa gledišta proizvođača rentabilno prodati trupce. Iz gore navedenog
odnosa može se obračunati i postotak iskorišćenja oblovine tesanjem,
a prema tome uz upotrebu tablice 7 i promjer oblovine, koju se isplati
tesati u pragove.


Tesanje je pragova u šumi rentabilno uz određenu cijenu 1 m3 pragova,
odnosno lm 3 trupaca, u slučaju kada je procent iskorišćenja:


PŽIOOC--P-|+T. . »/o (2)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 277     <-- 277 -->        PDF

/


Upotrebu ovih formula za obračun rentabilnosti tesanja pokazat ćemo primjerom:


Određena prodajna cijena 1 m3 bukovih pragova iznosi Cp = 22.000
Din; trošak transporta lm 3 po km zajedno sa utovarom, istovarom i slaganjem
iznosi P = 150 Din/km; dužina transporta d = 10 km; trošak tesanja
pragova iznosi T = 1300 Din/m3. Uz pretpostavku da postotak iskorišćenja
oblovine kod tesanja iznosi p = 52%, rentabilno je tesati pragove,
kada je prodajna cijena trupaca manja od:


Ct < 0,52 22.000 + 150 10 (0,48) — 1.300 . . . Din
odnosno
Ct < 10.860 Din.


Kako stvarna cijena bukovih trupaca debljine 25—29 cm (2 b debljinski
podrazred) iznosi postavno vagon oko 9.000 Din, rentabilno je tesati
pragove.


Tesanje pragova rentabilno je uz dane cijene sve dok je procenat iskorišćenja
kod tesanja oblovine:


,__ 9.000 — 150-10 + 1.300


P > 10°


" -22:000—l5odnosno
p > 47.8´Vo.


Uz dane uslove rentabilno je- tesati normalne bukove pragove samce
2-50 m — 25 X15 — 15 cm iz trupaca, kojih debljina ne prelazi 31 cm, t. j .
iz trupaca promjera od 25 cm (22 X 14 — 14 cm) do 31 cm (25 X 15 — 15
cm). Deblje trupce iz kojih se ne mogu tesati dupljaci, a to su trupci, čiji
je srednji promjer veći od 31 cm, a manji od 33´50 cm rentabilnije je izvesti
iz šume i prodati kao trupce uz cijenu od 9.000 Din/m3. Dupljaci se mogu
tesati iz trupaca promjera 33´50 cm i više. Gornja granica debljina za dupljake
je 44´00 cm, jer je to minimalni promjer trupaca za tesanje trojaka
istih dimenzija.


ZAKLJUČAK


Cilj ovih razmatranja bio je da se prikaže tehnička i ekonomska rentabilnost
izrade pragovske oblovine i tesanja pragova u šumi. Smatramo
da su propisi standarda za trupce za pragove u pogledu debljine trupaca
suviše kruti i da će ih trebati mijenjati, čim se, naime, pragovi mogu izrađivati
iz trupaca tanjih dimenzija, t. j . dimenzija ispod 25 cm standardi ne
smiju biti zapreka da se trupci takvih dimenzija ne izrađuju., ali ni obtrano,
trupci za pragove ne mogu ići ispod minimalne debljine iz koje se pragovi
još daju izraditi.


S druge strane trupce promjera 30 i više cm, iz kojih se naravno mogu
izrađivati pragovi, treba smatrati trupcima II. klase.


Načelno se kod prikrajanja bukovih trupaca za izradu pragova ne bi
smjela prijeći debljina iznad one, koju smo iskazali u tablici 8, ako ne ćemo
da iskorišćenje padne ispod 50%.


Stvarni minimalni procenat iskorišćenja, odnosno maksimalnu debljinu
trupaca za tesanje pragova dat će obračun rentabilnosti.


Jg Šumarski list . 633




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 278     <-- 278 -->        PDF

LITERATURA:


Ugrenovi ć A.: Tehnika trgovine drvetom L, Zagreb 1934.
Beni ć R.: Iskorišćenje oblovine kod izrade tesanih i piljenih željezničkih pragova
i tesane i piljene skretničke i mostovne građe, Šumarski list 1953., str. 127-136.
Ugrenovi ć A.: Eksploatacija šuma (rukopis), Zagreb 1955.


Comments on the yield in the manufacture of railway sleepers from roundwood


SUMMARY


On July 1st 1955 went into effect the new Yugoslav (Standards for timber.
Among them were also the Standards for logs vielding P-sleepers, transverse sleepers
and block sleepers (JUSD. B 4.026, JUSD. D 1.020, and JUSD. D 1.021). In his review
the author gives forth the regulations of these standards. Basing himself on these
regulations the author has establiched tables for computation of the yield in the
manufacture of sleepers from rounwood (tables 1, 2, 3, 4, 5 and ©). These tables
show the change of the yield in / according to the increase of log diameter.


In the part IV the regulations of the Standard JUSD. B 4.026 are discussed in
so far as the diameter of logs is concerned because these regulations do not harmonize
with the regulations of the standard for railway sleepers (JUSD. D 1.020).


In the part V the author attempted to establish several simple formulae usable
for the estimation of rentability in the manufacture of hewn sleepers taking into
consideration the selling price of sleepers and sleeper logs, costs of transport and
those of hewing operation, distance to loading station, and the yield percentage realized
when sleepers are hewn in the woods (see formulae 1, and 2). The aplication of these
formulae is illustrated on an example from practice.


ZUSAMMENFASSUNG


Betrachtungen über die Rundholzausbeute bei Eisenbahnsehwellenausformung


Am 1. Juli 1955 sind neue jugoslawische Holznormen in Kraft getreten.
Unter denen befinden sich auch die Normen für P-Schwellen, Gleisschwellen und
Weichenschwellen (JUSD. B 4.026, JUS D. D 1.020 und JUSD. D 1.021). In dem Bericht
legt der Verfasser die Bestimmungen dieser Normen aus. Auf Grund dieser
Bestimmungen hat der Verfasser die Fafeln für die Berechnung der Rundholzausbeute
bei Schwellenausformung- aufgestellt (Tafeln 1, 2, 3, 4, 5 und 6). Diese Tafeln stellen
die Änderung des Rundholzausbeuteprozents nach der wachsenden Stammstärke dar.


Im IV-ten Teil sind die Bestimmungen der Holznormen JUSD. B 4.026 insofern
sie sich auf die Stammstärke beziehen, kritisch behandelt, da diese Bestimmungen
nicht im Einklang mit den Bestimmungen der Norm für Eisenbahnschwellen (JUSD.
D 1.020) stehen.


Im V-ten Teil hat der Verfasser versucht, einige einfache Formeln für die
Berechnung der Rentabilität bei Schwellenausformung im Bezug auf den Schwellenund
Stammholz-verkaufspreis Transport- und Haukosten, Transportentfernung bis zur
Ladestation sowie auch für den Ausbeuteprozent bei der im Wald stattfindenden
Bearbeitung aufzustellen. (Sieh die Formeini und 2). Die Anwendung dieser Formeln
ist auf einem Beispiel aus der Praxis erläutert.