DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 265 <-- 265 --> PDF |
taux d´accroissement selon la methode que nous, avons decrite dans l´article »T a b 1 ice postotka prirasta«, Šumarski list, Zagreb 1955, No 9—10. II semble que la methode de Meyer (tableau No 8) et celui-lä »Tablice postotka prirasta« sont les plus simples. En comparant l´accroissement du chene pedoncule avec le chene rouvre, nous avons constate que ce dernier a les cernes .plus etroit s que le premier. II semble qu´il existe une difference de croissance entre ces deux chenes, une veritable difference, qu´on a voulu attribuer bien souvent seulement aux divers modes de traitement. RAZMATRANJE 0 ISKORIŠĆENJU OBLOVINE KOD IZRADE PRAGOVA Dr. Roko Benić, Zagreb Uvod D D onošenjem novih standarda za drvo Savezne komisije za standardizaciju, koji su stupili na snagu dana 1. srpnja 1955. (Službeni list FNRJ br. 23/1955) nastala je potreba revizije tablica za iskorišćenje oblovine kod izrade običnih i skretničkih željezničkih pragova. U ovom prikazu donijet ću revidirane tablice i iznijeti neka razmatranja o iskorišćenju trupaca za pragove imajući u vidu propise novih standarda. I. Standardi Prije nego što pristupimo razmatranju o iskorišćenju oblovine te veze koja postoji između standarda JUS D. B 4.025 i JUS D. D 1.020 i 1.021, potrebno je da se upoznamo sa samim propisima standarda. Navodimo izvod iz tih propisa: . 1. Trupci za pragove P (JUS D. B 4.026) Trupci kvaliteta P (za pragove) moraju biti zdravi, pravi, sposobni za izradu pragova. Dozvoljene griješke: a) zdrave kvrge napukline raspukline kao i ostale griješke, ukoliko ne isključuju mogućnost prerade u pragove, b) jednostrana zakrivljenost do visine luka 3°/o od dužine praga i to do lffVo zakrivljenih trupaca od ukupne količine. Upotrebljava se hrast, cer i bukva. Siječe se samo zimi. Trupci za pragove od hrasta cera i bukve, kvaliteta P su počev od 2 b debljin skog podrazreda i dalje, u dužinama 1,60; 1,80; 2,30; 2,50 i 2:60 m i u njihovim višekratnicima i kombinacijama. Kod bukve se dozvoljava neprava srž, koja neće prelaziti 50°/o površine presjeka praga. Profili pragova po standardu JUS D. D 1.020 a = donja širina; b = gornja širina (ležište tračnice); h = visina |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 266 <-- 266 --> PDF |
Dimenzije pragova Dužina Presjek praga Vrsta kolosijeka praga cm m 26 X 16 — 16 2.60 25 X 15—15 24 X 14 — 14 Normalni kolosijek 1,435 m 25 X 15 — 15 2.50 24 X 14 — 14 22 X 14 — 14 22 X 14 — 14 2.30 20 X 14 — 14 Uski kolosijek 1,000 m 1.80 22 X 14 — 14 1.60 20 X 14 — 14 Uski kolosijek 0,760 m 1.50 20 X 13 — 14 Uski polosijek 0,600 m 18 X 13 —14 2. željeznički pragovi (JUS D. D 1.020) I. Opći us Lo vi. Obični pragovi izrađuju se rezanjem i tesanjem^ Obični pragovi dijele se na pragove za normalni i uski kolosijek, a u prosušenom stanju treba da imaju mjere navedene u tabeli. Obični pragovi izrađuj.u se od hrastovine, cerovine i bukovine. Pragovi od cero- vine preuzimaju se odvojeno od hrastovih. Pragovi moraju biti izrađeni od zdravog drveta iz zimske sječe. ^ Gornje i donje površine praga moraju biti paralelne, a čeone površine, normalno prerezane. Ne primaju se pragovi zagušeni, prozukli, natruli, mušičavi, crvotočni, zimotreni, okružljivi, usukani, izvitopereni, horizontalno raspukli, obratno otesani i neočišćeni od kore. Zona ležišta tračnice je na gornjoj površini praga, u dužini 20 cm za normalne, a 12 cm za uzane pragove, lijevo i desno od osovine tračnice. Isporuka se vrši po komadu ili po m3. Dozvoljene griješke i odstupanja u dimenzijama: Dozvoljene griješke: a) zdrave srednje kvrge na ležištu tračnice; b) zdrava udu bljenja od očišćenih kvrga na donjoj površini i sa strane, a na gornjoj površini praga izvan ležišta tračnice do 2,5 cm dubine i površine do 25 cm2, samo kod pragova čije su dimenzije presjeka normalne i u tolerancijama naviše; c) mali zacjepci izvan ležišta tračnice; d) po koja crvotočina od strižibube izvan ležišta tračnice; e) okomite čeone raspukline kod -svih pragova za normalni kolosijek do 30 cm, a kod pragova za uski kolosjek do 20 cm. Širina raspukline ne smije biti veća od 0,5 cm. Raspukline moraju biti osigurane na »S« željezom ili obručem prema tipu J. D. Ž.; f) napukline uslijed djelovanja sunca na gornjoj površini do 3 cm dubine, ako se ne protezu preko cijele dužine praga; g) jednostrana krivina do 8 cm visine luka kod pragova za normalni i do 4 cm visine luka kod pragova za uski kolosjek; h) do 5°/o od isporučene količine pragova jednostrana krivina: — do 13 cm visine luka za pragove 2,60 i 2 50 m; — 10 cm visine luka za pragove 2,30 m i — do 6 cm visine luka za pragove 180 160 1 50 i 1 20 m; i) do 5°/o od isporučene količine pragova obostrana krivina do 6 cm ´visine luka kod pragova 2,60, 2,50 i 2,30 m; j) mušičavost do 5°/o ukupne količine predatih pragova. 622 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 267 <-- 267 --> PDF |
Dozvoljene odstupanja u dimenzijama: a) kod svih pragova za normalni kolosijek ± 5 cm u dužini, ± 1 cm u širini i visini, — 1 cm na ležištu tračnice. Ne dozvoljavaju se tolerancije naniže za presjeke kod pragova: dužine od 2,60 m i presjeka 24 X 14 —14 cm, dužine od 2,50 m i presjeka 22X14—14 cm, dužine od 2,30 m i presjeka 20X14 — 14 cm. b) kod svih pragova za uski kolosijek: ± 3 ein u dužini, ± 1 cm u širini i na ležištu tračnice. Ograničenja dozvoljenih griješaka i odstupanja u dimenzijama; od ukupnoi isporučene količine pragova za normalni i uski kolosjek može biti; a) krivih do 20°/o, b) raspuklih do 5°/o, c) sa slabijim dimenzijama do 20°/o. II. Posebn i u s lovi . Hrastovi pragovi izrađuju se iz drveta zimske sječe, a mogu se izrađivati iz drveta oborenog prije dvije godine. Kod pragova za normalni kolosijek bijel treba da je skinuta sa ležišta tračnice. Cerovi pragovi izrađuju se u ugovorenim količinama s tim da se izrade do 31 maja iste godine. Bukovi pragovi. Isporuka bukovih pragova ima se izvršiti do 31 svibnja. Mogu imati zdravu nepravu srž (crveno srce) do jedne polovine čeone površine. Do 50/o od ukupno isporučene količine pragova može imati zdravu nepravu srž i do % čeone površine. Naprava srž u oba naprijed navedena slučaja ne smije da se pojavljuje na gornjoj površini praga. 3. Željeznički pragovi za skretnice (JUS D. D 1.021) Opć i uslavi . Pragovi za skretnice izrađuju se u dužinama od 1,20 m, naviše postepeno u razmaku od po 0,10 m, zaključno sa dužinom od 4,50 m. Pragovi za skretnice moraju biti oštrobridni, pravokutnog presjeka i u prosušenom stanju treba da imaju mjere navedene u tablici: Dimenzije pragova za skretnice DUŽINA PRESJEK m cm Za glavne pruge 16 X 26 i a) Normalni kolosijek l,4l35 m 16 X 30 Od 2,40 do 4,50 m postepeno u razmaku po Za sporedne pruge 10 cm, prema specifikaciji. 15X25 i 15 X 30 b) Uski kolosijek 1,00 i 0,76 m Od 1,60 do 3,40 m postepeno u razmaku po 14 X 21 10 cm, prema specifikaciji c) Uski kolosijek 0.60 m Od 1,20 do 2,60 m postepeno u razmaku po 13 X 18 10 cm, prema specifikaciji. Pragovi za skretnice izrađuju se od hrastovine i bukovine rezanjem i tesanjem. Hrastovi pragovi izrađuju se iz drveta zimske sječe, mogu se izrađivati iz drveta oborenog prije dvije godine. Bukovi pragovi izrađuju se iz drveta zimske sječe. Isporuka bukovih pragova mora se izvršiti do 31 svibnja. Ovi pragovi mogu imati zdravu nepravu srž (crveno srce) do jedne polovice čeone površine. Crveno srce ne smije se pojavljivati na gornjoj površini praga. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 268 <-- 268 --> PDF |
Pragovi za skretnice moraju biti zdravi. Ne primaju se zagušeni, prozukli, natruli, mušičavi, crvotočni, zimotreni, okruži ji vi, usukani, izvitopereni i horizontalno raspukli pragovi. Dozvoljene griješke: a) jednostrana zakrivljenost do 1 cm za pragove od 2,60 mr a do 1,5 cm za pragove preko 2,60 m, na svaki metar dužine s tim, da visina luka krivine ne smije biti veća od 5 cm; b) lisičavost do 1 cm na gornjoj površini praga kod pragova za normalni kolosijek presjeka 16 X 30 i 16 X 30, a kod ostalih do 3 cm. U oba slučaja kod SC/o od ukupno isporučenog broja pragova; c) lisičavost do 2 om sa obje strane ili do 3 cm ,s jedne strane kod pragova za uske kolosijeke 0,76 i 1,00 m; d) lisičavost do 1,5 cm sa obje strane ili do 2 cm s jedne strane kod pragova za uski kolosijek 0,60 m; e) zdrave srednje kvrge na gowijoj površini praga. Bijel se dozvoljava u granicama dopuštene lisičavosti. Dozvoljena odstupanja u dimenzijama kod svih pragova za skretnice za normalni i uski kolosijek: a) u dužini ± 5 cm, b) u širini ± 1 cm, c) u visini ± 0,5 cm. Kod jednog praga dozvoljava se samo jedno negativno odstupanje u širini, odnosno u visini, pored odstupanja u dužini. II. Iskorišćenje oblovine Imajući u vidu citirane propise standarda te držeći se formula za obračun minimalnih promjera oblovine za tesanje pragova, koje smo iznijeli u jednom prijašnjem članku (Benić 1953) donosimo u tablicama 1, 2, 3, 4, 5 i 6 postotke iskorišćenja za obične željezničke pragove i pragove za skretnice. III. Utjecaj debljine trupčića na procenat iskorišćenja U tablicama 1, 2, 3, 4, 5 i 6 obračunato je iskorišćenje oblovine imajući u vidu minimalne promjere. U praksi je promjer oblovine obično veći od minimalnog. Razlike između stvarnog promjera oblovine i minimalnog znatno utječu na stvarni procenat iskorišćenja oblovine. Budući da se u praksi obično tešu ili pile pragovi samci i dupljaci, a trojci i četverci tek izuzetno, obračunali smo u tablici 7 kako povećanje promjera trupčića iznad minimalnog utječe na postotak iskorišćenja. Obračun smo izvršili samo za bukove tesane pragove, a slični odnos postoji i kod hrastovih pragova te pragova za skretnice. Nagli pad postotka iskorišćenja sa porastom promjera govori, da se u praksi ne bi smjelo ići na forsiranje pragova iz oblovine kod koje postotak iskorišćenja padne za 10% niže od minimalnog, a to je u prosjeku slučaj kada promjer trupčića prelazi za više od 3 cm minimalne promjere iskazane u tablicama 1—6. IV. Razmatranja o dimenzijama trupaca za pragove Standard trupaca za pragove podrazumijeva pod tim sortimentom trupce kvalitete P počev od 25 cm promjera naviše u dužinama 1,60; 1,80; 2,30; 2,50 i 2,60 m. Obzirom na činjenicu da se bukovi pragovi dužine 1,60 m mogu izrađivati iz oblovine promjera ispod 25 cm, a bukovi pragovi dužine 2,60 m minimalnog profila 25 X 14—14 cm se ne mogu izrađivati iz trupaca kojima je promjer ispod 26 cm, te uzevši u obzir da kod izrade hrastovih trupaca za pragove treba voditi računa i o širini bijeli, koja minimalno iznosi 1,50 cm (u debljini 3 cm), smatramo, da je standard trebao minimalni promjer trupca za izradu pragova vezati uz dužinu trupca te uz vrst drveta (posebno za bukvu i cer a posebno za hrast). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 269 <-- 269 --> PDF |
625 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 270 <-- 270 --> PDF |
626 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 271 <-- 271 --> PDF |
627 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 272 <-- 272 --> PDF |
628 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 273 <-- 273 --> PDF |
629 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 274 <-- 274 --> PDF |
630 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 275 <-- 275 --> PDF |
S druge strane standard ne poznaje gornje granice za debljinu trupaca za pragove. Imajući u vidu postotak iskorišćenja kod piljenja trupaca debljinskog razreda 30—39 cm, koji za hrastove trupce iznosi oko 48%, a za bukove oko 50´% te držeći se da iskorišćenje oblovine kod tesanja pragova ne smije biti ispod onog kod piljenja oblovine, pokušali smo odrediti i gornju granicu debljine trupaca za tesanje pragova kakvoće P. Ustvari za piljenje pragova može se upotrebiti i oblovina, čiji promjer je veći od onog kojeg smo donijeli u tablici 8, ali tada treba u svakom |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 276 <-- 276 --> PDF |
slučaju provesti obračun rentabilnosti. Takve trupce većih dimenzija, koji se prerađuju u pragove trebalo bi u najmanju ruku klasirati kao trupce za piljene II. klase. Dimenzije bukovih trup aca, za pragove Tablica 8 Dužina praga u metrima Način Granice 160 1-80 230 | 2-50 2-60 izrade Promjer u sredini trupca (bez kore) cm Samac Donja Gornja 24 26 25 27 24 27 25 30 26 31. Dupljak Donja Gornja 33 31 33 39 33 39 34 40 34 45 Napomena: Kod hrastovih trupaca za pragove treba ovdje iskazanim dimenzijama dodati širinu bijeli, t. j . najmanje 3,00 cm (širina bijeli 1,50 cm). U vezi sa time smatramo da bi propise standarda za trupce za pragove trebalo čim prije revidirati i kod propisa o njihovoj debljini voditi računa o dužini pragova i vrstama drveta. V. Rentabilnost tesanja pragova Kod odlučivanja da li je po poduzeće, koje vrši eksploataciju šume, rentabilno tesanje pragova, odnosno prodaja trupaca u oblome, odlučna je cijena trupaca, cijena pragova, trošak tesanja i trošak transporta iz šume do otpremne željezničke stanice. Ako označimo prodajnu cijenu 1 ms pragova sa Cp, prodajnu cijenu 1 m3 trupaca sposobnih za tesanje pragova sa Ct, trošak tesanja pragova uključivši i otpadajući iznos pogonskih i upravnih troškova, koji terete tesanje sa T, trošak transporta 1 m3 pragova, odnosno oblovine, uključivši utovar i istovar sa slaganjem po 1 km puta sa P i udaljenost od sječine do otpremne željezničke stanice sa d km, tada nam rentabilnost tesanja pragova u šumi prikazuje izraz: Ct H Oop Cp + P< d (1 —Oop) — T... Din Ako je prodajna cijena trupaca manja od desne strane izraza, rentabilno je tesati pragove na sječini. Ako je ona veća od desne strane izraza, onda je sa gledišta proizvođača rentabilno prodati trupce. Iz gore navedenog odnosa može se obračunati i postotak iskorišćenja oblovine tesanjem, a prema tome uz upotrebu tablice 7 i promjer oblovine, koju se isplati tesati u pragove. Tesanje je pragova u šumi rentabilno uz određenu cijenu 1 m3 pragova, odnosno lm 3 trupaca, u slučaju kada je procent iskorišćenja: PŽIOOC--P-|+T. . »/o (2) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 277 <-- 277 --> PDF |
/ Upotrebu ovih formula za obračun rentabilnosti tesanja pokazat ćemo primjerom: Određena prodajna cijena 1 m3 bukovih pragova iznosi Cp = 22.000 Din; trošak transporta lm 3 po km zajedno sa utovarom, istovarom i slaganjem iznosi P = 150 Din/km; dužina transporta d = 10 km; trošak tesanja pragova iznosi T = 1300 Din/m3. Uz pretpostavku da postotak iskorišćenja oblovine kod tesanja iznosi p = 52%, rentabilno je tesati pragove, kada je prodajna cijena trupaca manja od: Ct < 0,52 22.000 + 150 10 (0,48) — 1.300 . . . Din odnosno Ct < 10.860 Din. Kako stvarna cijena bukovih trupaca debljine 25—29 cm (2 b debljinski podrazred) iznosi postavno vagon oko 9.000 Din, rentabilno je tesati pragove. Tesanje pragova rentabilno je uz dane cijene sve dok je procenat iskorišćenja kod tesanja oblovine: ,__ 9.000 — 150-10 + 1.300 P > 10° " -22:000—l5 p > 47.8´Vo. Uz dane uslove rentabilno je- tesati normalne bukove pragove samce 2-50 m — 25 X15 — 15 cm iz trupaca, kojih debljina ne prelazi 31 cm, t. j . iz trupaca promjera od 25 cm (22 X 14 — 14 cm) do 31 cm (25 X 15 — 15 cm). Deblje trupce iz kojih se ne mogu tesati dupljaci, a to su trupci, čiji je srednji promjer veći od 31 cm, a manji od 33´50 cm rentabilnije je izvesti iz šume i prodati kao trupce uz cijenu od 9.000 Din/m3. Dupljaci se mogu tesati iz trupaca promjera 33´50 cm i više. Gornja granica debljina za dupljake je 44´00 cm, jer je to minimalni promjer trupaca za tesanje trojaka istih dimenzija. ZAKLJUČAK Cilj ovih razmatranja bio je da se prikaže tehnička i ekonomska rentabilnost izrade pragovske oblovine i tesanja pragova u šumi. Smatramo da su propisi standarda za trupce za pragove u pogledu debljine trupaca suviše kruti i da će ih trebati mijenjati, čim se, naime, pragovi mogu izrađivati iz trupaca tanjih dimenzija, t. j . dimenzija ispod 25 cm standardi ne smiju biti zapreka da se trupci takvih dimenzija ne izrađuju., ali ni obtrano, trupci za pragove ne mogu ići ispod minimalne debljine iz koje se pragovi još daju izraditi. S druge strane trupce promjera 30 i više cm, iz kojih se naravno mogu izrađivati pragovi, treba smatrati trupcima II. klase. Načelno se kod prikrajanja bukovih trupaca za izradu pragova ne bi smjela prijeći debljina iznad one, koju smo iskazali u tablici 8, ako ne ćemo da iskorišćenje padne ispod 50%. Stvarni minimalni procenat iskorišćenja, odnosno maksimalnu debljinu trupaca za tesanje pragova dat će obračun rentabilnosti. Jg Šumarski list . 633 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 278 <-- 278 --> PDF |
LITERATURA: Ugrenovi ć A.: Tehnika trgovine drvetom L, Zagreb 1934. Beni ć R.: Iskorišćenje oblovine kod izrade tesanih i piljenih željezničkih pragova i tesane i piljene skretničke i mostovne građe, Šumarski list 1953., str. 127-136. Ugrenovi ć A.: Eksploatacija šuma (rukopis), Zagreb 1955. Comments on the yield in the manufacture of railway sleepers from roundwood SUMMARY On July 1st 1955 went into effect the new Yugoslav (Standards for timber. Among them were also the Standards for logs vielding P-sleepers, transverse sleepers and block sleepers (JUSD. B 4.026, JUSD. D 1.020, and JUSD. D 1.021). In his review the author gives forth the regulations of these standards. Basing himself on these regulations the author has establiched tables for computation of the yield in the manufacture of sleepers from rounwood (tables 1, 2, 3, 4, 5 and ©). These tables show the change of the yield in / according to the increase of log diameter. In the part IV the regulations of the Standard JUSD. B 4.026 are discussed in so far as the diameter of logs is concerned because these regulations do not harmonize with the regulations of the standard for railway sleepers (JUSD. D 1.020). In the part V the author attempted to establish several simple formulae usable for the estimation of rentability in the manufacture of hewn sleepers taking into consideration the selling price of sleepers and sleeper logs, costs of transport and those of hewing operation, distance to loading station, and the yield percentage realized when sleepers are hewn in the woods (see formulae 1, and 2). The aplication of these formulae is illustrated on an example from practice. ZUSAMMENFASSUNG Betrachtungen über die Rundholzausbeute bei Eisenbahnsehwellenausformung Am 1. Juli 1955 sind neue jugoslawische Holznormen in Kraft getreten. Unter denen befinden sich auch die Normen für P-Schwellen, Gleisschwellen und Weichenschwellen (JUSD. B 4.026, JUS D. D 1.020 und JUSD. D 1.021). In dem Bericht legt der Verfasser die Bestimmungen dieser Normen aus. Auf Grund dieser Bestimmungen hat der Verfasser die Fafeln für die Berechnung der Rundholzausbeute bei Schwellenausformung- aufgestellt (Tafeln 1, 2, 3, 4, 5 und 6). Diese Tafeln stellen die Änderung des Rundholzausbeuteprozents nach der wachsenden Stammstärke dar. Im IV-ten Teil sind die Bestimmungen der Holznormen JUSD. B 4.026 insofern sie sich auf die Stammstärke beziehen, kritisch behandelt, da diese Bestimmungen nicht im Einklang mit den Bestimmungen der Norm für Eisenbahnschwellen (JUSD. D 1.020) stehen. Im V-ten Teil hat der Verfasser versucht, einige einfache Formeln für die Berechnung der Rentabilität bei Schwellenausformung im Bezug auf den Schwellenund Stammholz-verkaufspreis Transport- und Haukosten, Transportentfernung bis zur Ladestation sowie auch für den Ausbeuteprozent bei der im Wald stattfindenden Bearbeitung aufzustellen. (Sieh die Formeini und 2). Die Anwendung dieser Formeln ist auf einem Beispiel aus der Praxis erläutert. |