DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 262     <-- 262 -->        PDF

Tabela 11


Tečajni godišnji volumni prirast po hektaru na pokusnoj plohi „Krstovi"


izračunan po metodi:
Hufnagla Prelaženja
stabala Davisa Meyera (4) Meyera (5) Autora
m3
6 3 6-3 6-1 5-9 5-8 5 7


Rezultati prvih pet metoda dobiveni su na temelju debljinskog prirasta



mjerenjem posljednjih (najmlađih) 10 godova.
Rezultat od 57 m3/ha, izračunan po autorovoj metodi, dobiven je na
temelju vremena prijelaza — izbrajanjem godova na 2´5 cm duljine izvrtaka.
Navedeni rezultati odnose se samo na prirast drveta. Prirast kore nije
uzet u račun. Nismo uzeli u obzir ni mortalitet stabala u narednoj periodi.
Rezultati o prirastu odnose se samo na inventariziranu drvnu masu.
Pored »Krstova« obračunali smo prirast u odsjeku 157/a, šum. predjel
»čisti Hrastik«, šumarija LEVANJSKA VAROŠ, te donosimo ovdje samo
konačni rezultat. Tečajni godišnji volumni prirast, izračunan na bazi 1008
izvrtaka, iznosi 4´2 m3/ha u navedenom odsjeku.
Rezultati o tečajnom volumnom prirastu u »Krstovima« i »čistom
Hrastiku« kontrolirani su rsla taj način, da smo obračun prirasta na terenu
ponovili, ali na bazi novih izvrtaka, kojih je broj bio oko 10 puta manji.
Dobili smo praktički iste rezultate. To je izvršeno sa studentima šumarstva


IV. godišta za vrijeme terenskih vježbi iz uređivanja šuma, koje su´se
održavale u šumama diljskog masiva u toku mjeseca travnja 1955. godine
(vidi fotografiju 3).
Poprečni dobni prirast na pokusnoj plohi »Krstovi« iznosi 4´7 m3/ha,
a na plohi »čisti Hrastik« 2´7 m3/ha. Komparirajući tečajni prirast s poprečnim,
vidimo, da u istraživanim sastojinama poprečni prirast još ne
kulminira. To znači, da u tim sastojinama nije nastupila zrelost najveće
produkcije drvne mase (donja granica zrelosti), a da i ne govorimo o ekonomskoj
zrelosti (gornja granica zrelosti).3 Ovu posljednju zrelost zastupaju
Francuzi, te za hrast kitnjak predlažu u svojim šumama produljenje
postojećih ophodnji od 160 i 180 na 200 godina i više. »II ne faut pas
hesiter ä porter au delä de 200 ans, la revolution des futaies de chene
rouvre en bon sol... C´est apres 200 ans que beaucoup de chenes de qualite
passeront dans les classes des grands tranchages et il ne faut pas sousestimer
la longevite des chenes«. (R. V i n e y, Revue forestiere franchise,
1954., p. 515.).


Što se tiče debljinskog prirasta, odnosno širine godova, ističemo, da je
hrastovina u istraživanim sastojinama vrlo fina. Prosječna širina posljednjih
godova iznosi: 1´19±0´33 mm na pokusnoj plohi »Krstovi«, a 138 ±
0´39 mm na pokusnoj plohi »čisti Hrastik«.


3 Vidi o tome u Glasniku za šumske pokuse br. 10, »Uređivanje šuma s oplodnom
sječom«:.