DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 229 <-- 229 --> PDF |
stupka s tim sastojinama — njihovog jakog progaljivanja, osobito na plitkim kamenitim tlima, te na južnim i zapadnim ekspozicijama, na glavicama i grebenima, te strminama, ispran je površinski humus, te usahlo u tom sloju rasprostranjeno sitno bukovo korijenje. Stabla su na tim položajima fiziološki oslabila. Ispod tanke kore takvih stabala, koja su za vrijeme sušnih perioda trajno obasjavale vruće sunčane zrake, kambij je uginuo. Kora se tu isprva neprimjetno raspucala, kroz raspukline su prodrle u drvo spore gljive bijele truleži, a pod korom naselio i razmnožio bukov krasnik (Agrilus viridis), što je sve izazvalo negdje postepeno, a negdje naglo sušenje brojnih bukovih stabala, pa i čitavih sastojina. Masovna pojava, odnosno gradacija bukovog krasnika bila je u tom području sekundarnog karaktera, premda je i ona imala velik udio u sušenju bukovih stabala. Prema svemu rečenom, uzrok pojave sušenja velikog broja bukava na Učki bio je kompleksnog karaktera. Ono je bilo posljedica istovremnog negativnog djelovanja klimatskih, gospodarskih i biotskih faktora. Kao što je pojava ekstremno* toplih i suhih godišnjih doba u tom području odraz klimatskog stanja, koje je vladalo u čitavoj Evropi, tako i sušenje bukovih sastojina nije bilo ograničeno na brdski masiv Učke i na ovu jedinu vrst drveta. Više ili manje slične pojave zapažene su na sličnim staništima i ekspozicijama i pod sličnim okolnostima u brdima duž jadranske obale, a kako literatura svjedoči, one su zapažene u sličnim prilikama i po čitavoj Evropi. Stoga ova naša studija, i ako ograničena na uski prostor Učke, može da nam objasni takve pojave i u drugim područjima. Bukove sastojine na Učki imaju gotovo na čitavom tom području izra zito zaštitni karakter, pa se s njima treba u šumsko-uzgojnom pogledu postupati, kao što se postupa, i inače sa zaštitnim šumama. Njihovo po mlađivanje i obnova treba da teče isključivo pod zastorom krošanja starih stabala. Pri tome treba paziti, osobito u zaštitnim partijama, da intenzitet sječe na južnim i zapadnim ekspozicijama, na glavicama i grebenima, na plitkim kamenitim tlima treba da bude minimalan (5 do najviše 10Ö/D), tako da tlo bude uvijek dovoljno zaštićeno sastojinom. Osobito treba tu paziti, da se u gustom sklopu uzrasla stabla naglo ne izlože vrućim sun čanim zrakama. Ovo ćemo najbolje postići, da sa tim sastojinama gospo darimo na prebomi način, tako, da one vremenom poprime preborni tip, koji će prema stojbini, na nekim mjestima predstavljati stabliničan, a negdje grupimičan ili prolazni tip bukove preborne sastojine. Na povoljnim staništima moglo bi se formirati i uzgajati sastojine sa dvije etaže. Orće nito treba svuda podržavati što gušće široke rubne pojase i u njima vršiti isključivo u pravom smislu te riječi sanitarne sječe. Na tim staništima valja posebnu pažnju obratiti trajnoj zaštiti plitkog tla, te u tu svrhu svuda podržavati (a gdje nema uzgojiti) što gušću podstojnu sastojinu. Nastaje pitanje, što treba učiniti sa preostalim polusuharima sa još djelomice zelenim krošnjama, kojem će se ipak u dogledno vrijeme posve osušiti. U jako pr.ogaljenim sastojinama i plitkom i kamenitom tlu. gdje je podmladak slabo razvijen, ili ga uopće nema, treba takva stabla radi zaštite tla i budućeg podmlatka — ostaviti što dulje na rastu. Svagdje tamo, gdje je nikao dovoljno gust podmladak i uzrastao izvan zone opasnosti od mra zeva, treba suhovrha stabla što prije ukloniti, kako se ne bi kasnijim ruše 15 Šumarski Ii^t 585 |