DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 229     <-- 229 -->        PDF

stupka s tim sastojinama — njihovog jakog progaljivanja, osobito na plitkim
kamenitim tlima, te na južnim i zapadnim ekspozicijama, na glavicama
i grebenima, te strminama, ispran je površinski humus, te usahlo u tom
sloju rasprostranjeno sitno bukovo korijenje. Stabla su na tim položajima
fiziološki oslabila. Ispod tanke kore takvih stabala, koja su za vrijeme
sušnih perioda trajno obasjavale vruće sunčane zrake, kambij je uginuo.
Kora se tu isprva neprimjetno raspucala, kroz raspukline su prodrle u drvo
spore gljive bijele truleži, a pod korom naselio i razmnožio bukov krasnik


(Agrilus viridis), što je sve izazvalo negdje postepeno, a negdje naglo sušenje
brojnih bukovih stabala, pa i čitavih sastojina.


Masovna pojava, odnosno gradacija bukovog krasnika bila je u tom
području sekundarnog karaktera, premda je i ona imala velik udio u sušenju
bukovih stabala.


Prema svemu rečenom, uzrok pojave sušenja velikog broja bukava na
Učki bio je kompleksnog karaktera. Ono je bilo posljedica istovremnog
negativnog djelovanja klimatskih, gospodarskih i biotskih faktora. Kao
što je pojava ekstremno* toplih i suhih godišnjih doba u tom području odraz
klimatskog stanja, koje je vladalo u čitavoj Evropi, tako i sušenje bukovih
sastojina nije bilo ograničeno na brdski masiv Učke i na ovu jedinu vrst
drveta. Više ili manje slične pojave zapažene su na sličnim staništima i
ekspozicijama i pod sličnim okolnostima u brdima duž jadranske obale, a
kako literatura svjedoči, one su zapažene u sličnim prilikama i po čitavoj
Evropi. Stoga ova naša studija, i ako ograničena na uski prostor Učke,
može da nam objasni takve pojave i u drugim područjima.


Bukove sastojine na Učki imaju gotovo na čitavom tom području izra


zito zaštitni karakter, pa se s njima treba u šumsko-uzgojnom pogledu


postupati, kao što se postupa, i inače sa zaštitnim šumama. Njihovo po


mlađivanje i obnova treba da teče isključivo pod zastorom krošanja starih


stabala. Pri tome treba paziti, osobito u zaštitnim partijama, da intenzitet


sječe na južnim i zapadnim ekspozicijama, na glavicama i grebenima, na


plitkim kamenitim tlima treba da bude minimalan (5 do najviše 10Ö/D),


tako da tlo bude uvijek dovoljno zaštićeno sastojinom. Osobito treba tu


paziti, da se u gustom sklopu uzrasla stabla naglo ne izlože vrućim sun


čanim zrakama. Ovo ćemo najbolje postići, da sa tim sastojinama gospo


darimo na prebomi način, tako, da one vremenom poprime preborni tip,


koji će prema stojbini, na nekim mjestima predstavljati stabliničan, a


negdje grupimičan ili prolazni tip bukove preborne sastojine. Na povoljnim


staništima moglo bi se formirati i uzgajati sastojine sa dvije etaže. Orće


nito treba svuda podržavati što gušće široke rubne pojase i u njima vršiti


isključivo u pravom smislu te riječi sanitarne sječe. Na tim staništima valja


posebnu pažnju obratiti trajnoj zaštiti plitkog tla, te u tu svrhu svuda


podržavati (a gdje nema uzgojiti) što gušću podstojnu sastojinu.


Nastaje pitanje, što treba učiniti sa preostalim polusuharima sa još


djelomice zelenim krošnjama, kojem će se ipak u dogledno vrijeme posve


osušiti. U jako pr.ogaljenim sastojinama i plitkom i kamenitom tlu. gdje je


podmladak slabo razvijen, ili ga uopće nema, treba takva stabla radi zaštite


tla i budućeg podmlatka — ostaviti što dulje na rastu. Svagdje tamo, gdje


je nikao dovoljno gust podmladak i uzrastao izvan zone opasnosti od mra


zeva, treba suhovrha stabla što prije ukloniti, kako se ne bi kasnijim ruše


15 Šumarski Ii^t


585