DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 228 <-- 228 --> PDF |
Kada koru na napadnutim mjestima odignemo, tada zapažamo u bjelici cik-cak hodnike, koje su izbušile ličinke Agrilusa, te njihovu u tim prohodima karakteristično stiješnjenu pilotinu. - Štete, koje nastaju napadajem bukovog krasnika uvelike se povećavaju tim, što se na tim mjestima inficira drvo gljivom, koja uzrokuje bijelu trulež. Pošto se drvo ispod kore tek postepeno isušuje, tu su prilike za rast gljive osobito povoljne tako, da se ona vrlo brzo širi. Promatrajući područje napadaja bukovog krasnika na Učki možemo uglavnom doći do zaključka, koji se slažu sa zapažanjima Vietinghoff - Riescha i Viete-a. I tu su bila napadnuta stabla na južnim i zapadnim stranama, kao i na onim sjevernim ekspozicijama do kojih su dopirale sunčane zrake, štete su primijećene na staništima svih boniteta, ali su na siromašnim i suhim staništima južnih i zapadnih ekspozicija, te na glavicama i grebenima bile daleko intenzivnije. Najveće štete su na kamenitim yapnenastim pećinastim tlima, na kojima su stare sastojine naglo progaljene. I tu je zapaženo, da su pojedina osamljena stabla i grupe izdvojenih starih stabala, te rubovi sastojina bili redovno jače napadnuti. V SI. 5. Učka. Suhovrha stabla u jako proga- Ijenoj bukovoj sastojim. Foto: Z. Vajda Izvjesno je, da gradacija bukovog krasnika na Učki nije bila uvjetovana isključivo nepovoljnim klimatskim faktorima. Mnogo je tomu pridonio i način gospodarenja sa tim šumama, t. j . što su te sastojine unazad 30 godina naglo i jako progaljivane. Koliko odlučno djeluju vremenske prilike na gradaciju bukovog krasnika i sušenje bukava govori činjenica, što je uslijed vlažnog proljeća godine 1954. sušenje prestalo. Pregledavajući te sastojine mjeseca srpnja te godine mogli smo ustanoviti suhe vrhove i grane, koje su se još prošlih godina osušile. Novih sušaca i novih suhih grana nismo mogli zapaziti. Preostali dijelovi krošanja stabala, koja su se ranije počela sušiti, ponovo su obrasli gustim lišćem zdrave zelene boje i potjerali nove snažne izbojke. Ličinke bukovog krasnika rijetko smo gdje mogli pronaći. Prema raspoloživim podacima i našim istraživanjima možemo zaključiti da je kod sušenja bukovih sastojina na Učki posljednjeg decenija odlučnu ulogu imala pojava ekstremno toplih i suhih proljeća i ljeta (osobito u godinama 1945., 1946., 1947., 1949., 1950. i 1952.). Takvih suša nije bilo u posljednjih 50 godina. Uslijed istovremenog neracionalnog po |