DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 223     <-- 223 -->        PDF

STANJE BUKOVIH SASTOJINA NA UČKI
Dr. Zlatko Vajda, Zagreb


" itav gornji, najviši, visinski pojas Učke bio je još u početku ovog stoCljeća
pokriven gustim, starim bukovim šumama. Po velikim, već trulim
panjevima, na koje tu mjestimice nailazimo, možemo zaključiti da su to
ostaci starih, nekad golemih bukovih stabala, od kojih su neka u prsnoj
visini imala promjer sve do jednog metra. Sadašnje su bukove sastojine
tog područja mlađe, pretežno rjeđe, sa tanjim stablima i mjestimice jako
progaljene. Na području svoje prirodne rasprostranjenosti one rastu u hladnijem
Fagetumu, te čine biljne zajednice tipa Fagetum silvaticae
croaticum.


Posljednjeg decenija zapaženo je u tim bukovim sastojinama sušenje
velikog broja stabala. Ugibala su stabla svih dimenzija, a u nekim predjelima
posušiše čitave sastojine. Nemamo podataka o gospodarenju s tim
šumama na početku ovog stoljeća, u vrijeme prije početka sušenja. Sigurno
je, da sječe nisu tada bile jačeg intenziteta, jer još nije bilo dobrih izvoznih


SI. 1. Bukova sastojina na Učki.
Foto: Z. Vajda


puteva, a vrijednost je bukovog drveta bila malena. Zato su bukove sastojine
ostale sačuvane u tim visinskim područjima. Ali već koncem Prvog svjetskog
rata počela je tu sječa bukovih stabala za ogrev. Počev od god. 1923.,
pa sve do 1940., a i dalje, slijedile su u dotada gusto sklopljenim bukovim
sastojinama sječe jakog intenziteta. Od te je eksploatacije ostao sačuvan
tek uži pojas bukovih sastojina, koje leže neposredno ispod najviših grebena
Učke. Sječe su se vršile neznalački i neracionalno, ne uzimajući bilo kakav
obzir na biološki karakter i ekološke prilike tih sastojina. Mjestimice se
provodila čak i gola sječa. Štetne posljedice ovakvog postupka nisu izostale.
Počela su se sušiti stabla svih debljina. Posljednjih se godina posušilo tu
na hiljade stabala. Prema podacima šumarije Opatija, samo godine 1952.
izrađeno je u tom području iz bukovih suhara oko 5000 prm ogrevnog
drveta. I među najmlađim skupinama bukovih stabala pojavljivali su se
stalno novi šušci. Sušenje je zahvatilo i ona rijetka deblja stabla, koja su
još nakon sječe preostala.