DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 221 <-- 221 --> PDF |
obrast iste vrste drveća. Taj je postupak uostalom u skladu s općom tendencijom suvremenog- uzgajanja šuma, pa ne zahtijeva veće troškove. Eksploatacijskim postupkom može se broj živih panjeva ne samo smanjiti nego se oni mogu i posve uništiti. Potrebno je, da se obaranje stabala obavlja što niže pri tlu, a to je u skladu s racionalnim iskorišćavanjem šuma. Dalje, guljenjem kore uništi se kambij i panjevi brže trunu, iako< su korijenjem srasli sa susjednim istovrsnim drvećem; korijenje ostaje još dugo živo.. Budući da bi zbog zaštite šuma od štetnih insekata i bolesti trebalo s panjeva nekih vrsta drveća guliti koru, i taj gospodarski postupak u skladu je s općim načelima suvremenog šumarstva i sa zahtjevima održavanja šumskog reda. U povoljnijim gosp. okolnostima mogu se zaražena stabla izolirati od zdravih prerezivanjem korijenja specijalnim napravama. Zaklj učak Srašćivanje korijenja između drveća redovna je pojava u gušćim sastojinama. Ono može biti mehaničko ili fiziološko. Fiziološko kod nekih vrsta drveća odrazu je se na pojavi živih panjeva. Prema tome drveće u šumskoj atmosferi nalazi se međusobno u labilnim odnosima, a u pedosferi drveće je međusobno u mnogo užim, mehaničkim i fiziološkim, odnosima. Utjecaj što ga vrši sraslo korijenje veći je u čistim sastojinama nego u mješovitim, veći u gušćim nego u rjeđim sastojinama, veći je fiziološki u šumama četinjača nego u šumama listača, veći je na sušim i skeletnijim tlima nego na svježijima i dubljima. — Pojava međusobnog srašćivanja korijenja ukazuje, da je biocenoza u pedosferi mnogo složenija, nego se to redovno pretpostavlja: 1. Drveće posredstvom fiziološkog srašćivanja korijenje često zajednički crpi mineralnu hranu iz tla i međusobno može izmijeniti tvari, proizvedene individualno u krošnjama. 2. Drveće spletom fziološki i mehanički sraslog korijenja znatno povećava mehaničku a vjerojatno i biološku stabilnost. Putem sraslog korijenja drveća i panjeva mogu se prenositi gljivične infekcije i štetno djelovanje groma. 3. Nakon obaranja pojedinih stabala fiziološki se odnos donekle dalje održava, napose za vrste drveća, koje mogu duže vremena na panjevima i njihovom korijenju produživati djelatnost kambij a. Veliki broj živih panjeva umanjuje mogućnost prirodne drenaže; vjerovatno putem transpiracijskog aparata drveća-dojkinje umanjuje količinu vlage u tlu i tako otežava pomlađivanje i sudjeluje u prirodnoj izmjeni vrsta drveća. Da bi se posljedice pojave sraslog korijenja mogle bolje objasniti, potrebna su opsežnija istraživanja i pokusi. WURZELVERWACHSUNGEN Die biologische und wirtschaftliche Bedeutung einiger Verhältnisse der Holzarten in der Waldpedosphäre Nach dem umfangreichen Literaturabriss über Untersuchungen von Wurzelsystemen und insbesondere der Wurzelverwachsungen berichtet der Verfasser über die Ergebnisse eigener Untersuchungen in den Plenterwäldern von Tanne und Buche. Die Untersuchungen sind haupsächlich auf der Tanne, weniger auf der Buche, Fichte und Douglasie, sehr wenig auf anderen Laubholzarten ausgeführt worden, und zwar |