DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 220 <-- 220 --> PDF |
Koristi Međusobnim srašćivanjem korijenja povećava se mehanička stabilnost drveća, pa prema tome i sastojine. živi panjevi, točnije njihovi podzemni organi utječu, da se održava trajnija i gušća mreža sraslih sistema korijenja. Tako se još više povećava otpornost sastojina prema vjetru. Stoga je i broj izvala u takvim sastojinama malen. Prema tome bi se otpornost drveća prema vjetru mogla prosuđivati i s gledišta mogućnosti srašćivanja kori j eno vih sistema. Ta je činjenica naročito značajna i važna za ona klimatska područja, gdje vladaju jaki vjetrovi; napose tamo, gdje zimi vladaju jaki južni vjetrovi te gdje padaju smrznute kiše i mokri snjegovi a tlo je nesmrznuto. Pogotovu na dubljim tlima, u kojima neke vrste ne razviju ekstenzivan sistem korijenja (na pr. jela na silikatima), sraslo korijenje drveća i panj eva znatno sprečava stvaranje izvala. Sraslo korijenje umanjuje mogućnost stvaranja izvala na strmim zemljišta, gdje se tlo mnogo odro nj uje (opaženo na grupama smreke). Korijenje panjača u niskoj i srednjoj šumi veoma je razgranjeno. U tim šumama veći je i obrast. Zato je pojava srašćivanja korijenja tu mnogo rasprostranjena, pa su i biotski i abiotski odnosi u pedosferi značajniji. Pojavom sraslog korijenja može se donekle protumačiti dugi život starih panjeva. Fiziološki sraslo korijenje mladog naraštaja drveća može povećati konkurencijsku snagu odnosne vrste drveća u podzemnoj borbi (za vlagu i hranu) s korovom i s drugim vrstama drveća i tako ojačati biološku otpornost vrste. U starijoj dobi obratan je proces: pod utjecajem guste mreže sraslog korijenja starije drveće može negativno utjecati na razvoj ponika i podmlatka oduzimanjem vode i hrane, napose na lošijim tlima. Ocjena odnosa između šteta i koristi Pozitivne i negativne strane pojave sraslog korijenja i živih panj eva, razmatrane s biološkog i ekonomskog gledišta, nisu dovoljno osvijetljene ni razjašnjene. Za to bio bi potreban dulji studij na terenu. Na temelju dosadašnjih opažanja može se ipak zaključiti, da je s biološkog gledišta pojava sraslog korijenja više korisna nego štetna. Ona ujedno ukazuje da su biotski odnosi između drveća u pedosferi složeniji, nego se redovno pretpostavlja. S ekonomskog gledišta može se ustvrditi, da je u visokim šumama prisustvo velikog broja živih panj eva više štetno nego korisno. Zato u područjima, gdje je takvih pojava mnogo, treba izvršiti gospodarske zahvate, da se njihov broj ograniči ili da im se daljnji razvitak spriječi. Smanjivanjem broja živih panj eva ne će mnogo biti umanjene koristi, jer u tlu ostaje međusobno sraslo korijenje, koje će, i živo i mrtvo, neko vrijeme vršiti svoju dotadašnju ulogu u sastojini. Broj živih panjeva može se umanjiti posredno odn. biološko-uzgojnim postupcima ili neposredno odn. eksploatacijskim sredstvima. Uzgojni postupak je duži ali trajno djeluje, eksploatacijski je kratak. Zato je najbolje, da se gospodarski zahvati vrše kombinovano. Biološki postupak sastoji se u stvaranju i održavanju mješovitih sastojina, jer se na taj način smanjuje |