DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 217 <-- 217 --> PDF |
Većina istraženih živih panjeva bukve ne prirašćuje; ako prirašćuju, prirast im je uglavnom neznatan. Vrlo mali broj panjeva sadrži na obodu uski obrub novog- drveta i kore; uglavnom su to oni, koji su od sujednih bukovih stabala udaljeni prosječno y2—l m. Veća je zaraslica na prerezu panja, ako je panj korijenjem srasao s dvije posve blize bukve. Staro drvo živih bukovih panjeva trajnije je nego na mrtvima. To vjerovatno zato, što aktivnost sržnih trakova u starom sloju drveta nakon obaranja stabla nije prestala; oni i nadalje u radijalnom smjeru služe za spremanje rezervnih tvari. Ipak unatoč sraslom korijenju, događa se da bukov panj trune. Novi sloj drveta u odnosu na stari ima heterogenu strukturu: drvo je vrlo tvrdo, vrbi se teško pili, siječe i teše, ne može se cijepati. Napukline tangencijalnog odsječka imaju oblik krhotine. Makroskopskim pregledom može se utvrditi, da sržni trakovi prelaze iz starog sloja drveta u novi, ali u novom su sloju prošireni. Na mikroskopskoj snimci poprečnog presjeka (si. 5) jasno se razabire razlika između starog i novog sloja drveta. Tangencijalni presjek (si. 6) nove tvorevine pokazuje, kako su drvni elementi vrlo nepravilno poredani. Slična abnormalnost razvija se pod utjecajem gimnosporangija u tangencijalnom presjeku inficiranog Juniperusa (Küster 1925 u vezi otkrića Wörle-a 1894). Tab. 3 Udaljenost bu ^ovih pa njeva od najbližih bukovib stabala . m 1 2 . 3 4 Šumski predjel Panj evi u °/0 živi mrtvi živi mrtvi živi mrtvi živi mrtvi Kozarac 20 80 5 95 — 100 — 100 Potištene 42 58 27 73 10 90 — 100 Skradski Vrh 43 57 28 72 5 95 — 100 Kameničnik 35 65 21 79 — 100 Blatnik 36 64 17 83 — 100 — 100 Glavica 50 50 26 74 7 93 100 Cavlinek 53 27 23 77 — 100 Zeleni Vir 52 48 22 78 6 94 — 100 Laz 51 49 21 79 6 94 — 100 Broj živih bukovih panjeva u obratnom je razmjeru s udaljenošću od bukovih stabala (tab. 3), kako se još bolje razabire iz prosjeka sakupljenih podataka. Udaljenost m 1 2 3 4 % živih panjeva 43 21 4 — °/o mrtvih panjeva 57 79 96 — Uporedimo li te podatke s podacima za jelu, možemo doći do pretpostavke, da su postrani korijenovi ogranci bukve kraći. Prema navodima Hil f a (1927) sistem korijenja bukve lateralno neznatno prelazi horizontalnu projekciju njene krošnje, naprotiv postrano korijenje smreke je |