DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 215 <-- 215 --> PDF |
blizini smrekovih stabala, te se dobiva utisak, kao da su izrasli iz ogranaka smrekinog korijenja. Sličan razvoj nove tvorevine, ali mnogo karakterističniji nego za jelu i smreku, pojavljuje se na panjevima duglazije (Pseudotsuga tax if olia Britt.). Brže se razvija novi sloj drveta i kore, a stari sloj drveta polagano trune ili je posve zdrav. Zato se razlika između oba dijela SI. 4. Posve prerašten prerez panja " ´ . duglazije (Pseudotsuga taxifolia). . I Stari i novi sloj drveta i kore nema nikakvih vanjskih znakova truleži. ».-.-___ j drveta po boji većinom ne može lako odrediti. Jasnija je razlika u gustoći godova: novi dio drveta ima gušće godove, stariji rjeđe. Slična je razlika na staroj i novoj kori. Centripetalno obrašćivanje prereza vrlo je brzo te ima slučajeva, da je prerez posve prerašten, u obliku šubare (si. 4). Takvih primjeraka više se može naši u susjednoj Sloveniji, gdje duglazijine sastojine pokrivaju mnogo veće površine. Listače Na temelju naših istraživanja i opažanja kao i na temelju radova inozemnih autora pokazalo se, da korijenje međusobno fiziološki srašćuje kod jele, smreke, duglazije, ariša i bora. Razvija li se ta pojava i na listačama? Rezultati istraživanja pokazali su to samo za brezu i hrast. Ako se ta pojava zbiva i na drugim listačama, moglo bi se ustvrditi, da srašćivanje korijenja nije izolirana pojava. Takav zaključak izmijenio bi donekle dosadašnja shvaćanja o odnosima drveća u pedosferi i općenito o biocenozi šume. Ta razmatranja potakla su nas, da istraživanja proširimo i na bukvu, koje ima u Gorskom Kotaru mnogo. Najprije smo uspjeli utvrditi, da se na bukvi (Fagus silvatica) panjač i nakon sječe pojavljuje slična tvorevina kao na panjevima četinjača. Ti panjevi su korijenjem srasli s korijenjem obližnjih bukava. U visokoj šumi iz sjemena nije se moglo opaziti, da se na bukovim panjevima razvija neki fiziološki proces. Zato se jedva moglo pretpostaviti, da se ova pojava razvija i na toj vrsti drveća. Daljnja sistematska opažanja 571 |