DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 214 <-- 214 --> PDF |
Na temelju tih podataka može se pretpostaviti, da na silikatnim tlima ili općenito u zajednici Blechno-Abietum jela ima veći broj korijenovih ogranaka, t. j . intenzivniji sistem korijenja, dok je na vapnencima (F age tum Abietetosum) sistem korijenja ekstenzivan. Prilagođujući se osobinama pedosfere, jela na vapnencima i dolomitima pruža korijenje i izvan periferije svoje krošnje, gdje nailazi ne samo na potrebnu hranu nego i na veću količinu vlage. Općenito na lošijim tlima drveće razvije duži sistem korijenja, kako< su pokazala istraživanja i navodi drugih autora (Aaltonen 1923, Schreiber 1926, Baker 1934, L. Schaeffer 1936, Tkačenko 1939, Svoboda 1946, Tourney 1947. Po ski n 1949. i dr.). Na vapnenačkim tlima količina skeleta vrlo je različita, pa se to odrazuje i na korijenju odn. na različitom učešću živih panjeva. Druge četinjače Opsežnija istraživanja za druge vrste četinjača nisu se mogla izvršiti, jer ih u Gorskom Kotaru ima vrlo malo. Opisani proces je s obzirom na broj živih panjeva, debljinu novog sloja drveta i trajanje prirašćivanja na smreki (Pice a a b i e s) mnogo manji nego na jeli. Pojedini smrekovi panjevi nisu živi, iako su korijenjem srasli sa susjednim smrekama. Češći su slučajevi nego kod jele, da i živi SI. 3. Živi panj smreke (Picea abies) s ograncima korijena. Panj je posve šupalj, na prerezu djelomice obrubljen novim drvetoin, korom i inkrustiranom smolom. Njegova udaljenost od" susjedne smreke bila je 1 m. Srasli korijen je debeo; ostali korijenovi ogranci mnogo su tanji. panj ugine, mp.kr.r je korijenjem srasao sa susjednom smrekom. Obod živih smrekovih panjeva često sadrži tanju ili deblju prevlaku i grude inkrustirane smole (si. 3). Takve se inkrustacije mjestimice nalaze i ispod kore. Obilnije količine inkrustirane smole gdjekad se stvaraju oko ogranaka korijenja. Broj živih panjeva smreke općenito mnogo ovisi o omjeru smjese, kao i za jelu. Na istraženom području gotovo ih nema, gdje je omjer smjese smreke ispod 30%. Sa većine smrekovih panjeva bila je, prema postojećim propisima, oguljena kora; tako je uništen i kambij. Zbog toga se nije moglo prikupiti dovoljno numeričkih podataka, pa se oni ni ne iznose. Napominjemo, da se veliki postotak živih panjeva nalazi u neposrednoj |