DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 211 <-- 211 --> PDF |
zervne tvari mogu produžavati život panja u toku nekoliko decenija. Već opažanjem površinskog korijenja može se često konstatirati, da se ta pojava razvija pod utjecajem sraslog korijenja. Srašćivanje nastaje unakrsno; na udaljenostima do 1 m većinom linearno poput mosta. Srasli korijenovi ogranci redovno su deblji. Nesrasli korijenovi ogranci većinom također prirašćuju u debljinu. Asimilati dakle ne ulaze u panj sa svih strana, a to se odrazuje često i na obliku nove tvorevine na panju (si. 1 i 2). Potanjim opažanjem pronađene su jele, s kojima su u korijenju srasla dva i tri panja, rjeđe više. U predjelu Blatnik kod Fužina kod jele promjera 70 cm voda je isprala gornji sloj tla te se moglo jasno vidjeti, kako je s ograncima njenog korijenja sraslo korijenje od pet živih panjeva (sa 25, 30, 42, 12 i 18 cm promjera). U predjelu škrbni Vrh kod Ravne Gore pronađeno je na jednoj jeli »dojkinji« šest živih panjeva (s promjerima 9, 15, 22, 25, 35 i 36 cm). Ali ima i obratnih slučajeva, t. j . da se jedan panj »hrani« na korijenju dviju ili triju »mamica«. Broj živih panjeva s udaljenošću od istovrsnog drveća pada. Na temelju te činjenice izrađena je metodika istraživanja o uzrocima stvaranja novih tvorevina. Izbrajani su jelovi panjevi, posebno živi i mrtvi, u odnosu na udaljenost od najbližih jelovih stabala. Iako ta metodika nije posve eksaktna, za naša istraživanja dovoljno je objektivna. Iz podataka tab. 1. već se na prvi pogled razabire, da je s većom udaljenošću od stabala broj živih panjeva sve manji. Tu činjenicu još bolje osvijetljuje prosjek podataka: udaljenost u metrima: 1 2 3 4 5 6 °/o živih panjeva 90 70 43 22 3 — °/o mrtvih panjeva 10 30 57 78 97 — Panjevi rivi Graf. 1. Prosjeci podataka o procentualnom odnosu broja živih i mrtvih jelovih panjeva u odnosu na udaljenost od najbližih jelovih stabala. © udalfcaost «4 oa/čiiic/t stnbatg, |