DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 206 <-- 206 --> PDF |
prvi puta su učestvovala i naša dva predstavnika. Naša zemlja vrlo je interesantna u pogledu lovne privrede ne samo za nas, nego i za mnoge evropske zemlje. Kod nas je put za razvoj lovne privrede utrt, taj razvoj već ide svojim tempom, treba ga samo ubrzati. Lovna privreda je kod nas već prilično sređena organizaciono i administrativno. Već se mjestimice vide i krupni rezultati i uspjesi. Sada treba težište rada baciti na ustanovljenje sadašnje i perspektivne ekonomske mogućnosti svakog pojedinog lovišta, da bi se mogla znati ta ekonomska mogućnost za svaki pojedini kotar (srez), republiku i konačno´ za cijelu FNRJ. To je važno zato da bi se znalo dokle se uloženi trud, energija i financijska sredstva moraju još ulagati, da bi kasnije odbacivali puni mogući prihod. Važno je znati kako stojimo danas u odnosu na naše perspektivne mogućnosti, da bi mogli odrediti potrebno vrijeme rada do postignuća punog uspjeha. Da bi se te mogućnosti mogle odrediti, potrebno je izvršiti bonitiranje lovišta, odrediti bonitetne razrede po vrstama divljači, odrediti normalno brojno stanje pojedine divljači i konačno kapacitet s obzirom na pojedinu vrst divljači. U tu svrhu izradio je Institut za šumarska i lovna istraživanja na traženje Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede, Zavoda za privredno planiranje i Saveza lovačkih društava, Uputstva za bonitiranje lovišta za nisku divljač, koja je momentan© ekonomski značajnija. U izradi ^u.Uputstva za visoku divljač. Iz ovog cjelokupnog izlaganja vidi se da je iza Oslobođenja bilo vrlo mnogo poteškoća za rad na polju lovne privrede, da je mnogo rađeno i urađeno, ali se vidi i to da se u radu ne smije stati i da treba još mnogo raditi dok se postigne pun razvoj lovne privrede. Puni razvoj lovne privrede kod nas dat će našoj zajednici mnogostruko veće koristi i prihode, nego se dobijaju danas, a i današnji su već vrlo značajni, kako je naprijed citirano. U dosadašnjem radu na unapređenju lovne privrede kod nas kroz protekli decenij zalagali su se mnogo´ predstavnici šumarske struke u zadnjih nekoliko godina i predstavnici veterinarske struke uz veliku armiju samih lovaca. Na tom radu nije se osjetilo učestvovanje poljoprivredne struke kao struke i ako je ta struka i te kako zainteresirana za razvoj lovne privrede, jer je divljač usko povezana i interesantna za poljoprivredu s obzirom na poljoprivredne kulture. Zato u budućem radu na polju lovne privrede treba da se pored svih lovaca založe i svi oni koji su po svojoj profesiji i struci, te prirodi posla bliski i usko povezani sa prirodom i divljači. To su u prvom redu svi stručnjaci šumarske, veterinarske i poljoprivredne struke. Svi se oni u svom radu sreću sa divljači i divljim životinjama uopće. Da bi svi ti stručnjaci mogli da učestvuju u radu na polju lovne privrede, potrebno je, da već u svojim školama (nižim, srednjim i višim), već prema tome sa kojim stepenom stručnog obrazovanja pojedinac u struci radi, steknu potrebno znanje o ekonomskom značaju lovne privrede, o osnovnim principima njenog razvoja, kao i o osnovnom iz biologije pojedinih vrsta divljači. U tom pravcu trebalo bi u buduće revidirati nastavne planove na navedenim stručnim školama. 562 |