DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 204 <-- 204 --> PDF |
To također potvrđuju i ovih nekoliko statističkih podataka: »Godišnji izvoz koji se danas ostvaruje u cea količinama: 25.000 komada živih zečeva u vrijednosti cea 375.000 dolara 2.500 komada živih poljskih jarebica u vrij. cea 15.000 dolara 200 komada živih srna u vrijednosti cea 10.000 dolara 700.000 koža od zečeva u vrijednosti cea 400.000 dolara 12.000 koža kuna u vrijednosti cea 200.000 dolara 15.000 koža tvorova u vrijednosti cea 35.000 dolara 100.000 koža vjeverica u vrijednosti cea 45.000 dolara 1.000 koža vidri u vrijednosti cea 10.000 dolara 15.000 koža jazavaca u vrijednosti cea 45.000 dolara ostalih krzna u vrijednosti cea 20.000 dolara 300.000 kilograma mesa razne divljači u vrijed. cea 150.000 dolara Ukupno: 1,305.000 dolara (Podaci iz članka, Đukarić: Preko milion dolara godišnji izvoz lovne privrede — Lovački list NR B i H broj 5/1955) Da bi se osigurao priliv financijskih sredstava i sa strane lovaca i društvenih organizacija za što brže unapređenje lovne privrede doneseni su kod pojedinih republičkih saveza lovačkih društava i Pravilnici o fondovima za unapređenje lovne privrede. Tako Pravilnik o fondovima saveza NRH u svom članu 2 precizira, šta sve osigurava sredstva za taj fond: »Sredstva fonda za unapređenje lovne privrede stvaraju se: a) izdvajanjem dijela doprinosa koje poduzeća Saveza lovačkih društava NR Hrvatske uplaćuju´Savezu na osnovu svog godišnjeg plana. Visinu dijela utvrđuje skupština Saveza svojim godišnjim proračunom, b) doprinosom narodne vlasti, c) izdvajanjem dijela naplaćene savezne članarine, koji se utvrđuje godišnjim proračunom Saveza, d) izdvajanjem dijela prihoda lovačkih društava od izvoza produkata lovne privrede. Odluku o visini dijela donosi upravni odbor Saveza, a odobrava je skupština Saveza, e) doprinosom lovačkih društava, f) prihodima od vlastite imovine (kamati i si.). Iz svega do sada iznesenog vidimo, da je naša lovna privreda iza Oslobođenja krenula snažnim koracima naprijed. Da bi se ona pravilno razvijala, potrebno je u radu primjenjivati što više dostignuća lovnih, bioloških i lovu srodnih prirodnih nauka. Da bi se to zaista moglo primjenjivati osjećala se već nekoliko godina iza Oslobođenja potreba za osnivanjem Instituta za istraživanja u lovstvu, koji se bave primjenom svih naučnih dostignuća koja ubrzavaju razvoj lovne privrede, koji otkrivaju, ispituju i otklanjaju sve smetnje koje koče razvoj lovne privrede, koji prate rad i dostignuća srodnih instituta u drugim lovno naprednim zemljama, te primjenjuju sve ono što se kod nas uz naše prirodno-ekološke uslove može primijeniti. Tako je osnovana već 1949 u sklopu Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu i lovna referada, koja se danas toliko raširila, da o pitanju lovstva rade u Institutu za šumarska i lovna istraživanja tri visoko kvalificirana stručnjaka (dva šumarska inženjera i jedan doktor veterine). U Beogradu osnovan je 1954 samostalni Institut za naučna istraživanja u lovstvu s većim brojem visoko |