DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 203 <-- 203 --> PDF |
mnogi lovni stručnjaci i lovni naučenjaci. Od ukupno 92 naše izložene jelenske trofeje postigli smo 30 I-vih ocjena, 37 drugih, i 23 treće. Od malo izloženih trofeja kozoroga, trofeja našeg kozoroga sa Begun- šćice (lovac maršal Josip Broz Tito) ocijenjena je I-vom ocjenom i počasnim znakom, te je bila skupa sa našim rogovima jelena prvaka svijeta izložena u počasnoj dvorani. Kod trofeja divokoza, od ukupno izloženih 95 trofeja osvojili smo 15 I-vih, 24 II-ge i 19 III-ćih ocjena. Prvenstvo je odnijela Švicarska. Kod trofeja srndaća, od ukupno izloženih 140 trofeja osvojili smo 14 I~vih, 38 II-gih i 45 III-ćih ocjena. Prvenstvo je odnijela švedska. Kod trofeja lopatara, od ukupno 5 izloženih trofeja osvojili smo 1 Il-gu i 1 III-ću ocjenu. Prvenstvo osvojila Mađarska. Kod trofeja veprova, od ukupno izloženih 25 trofeja osvojili smo 9 I-vih (jedna sa počasnim znakom, lovac ing. Obradović Ljubo), 7 II-gih i 4 IH-će ocjene. Od ukupno 360 trofeja donijeli smo kući 303 medalje (76 zlatnih, 117 srebrnih i 110 brončanih. Poseban interes i senzaciju pobudila su izložena krzna naših medvjeda. Sa kvalitetom naše divljači, prvenstveno jelena, nalazimo se među prvima u svijetu. Ta izložba bila je najjača propaganda za naš lovni turizam. Nemamo još toliko uzgojenih i za odstrel zrelih jelena, koliko bi bilo interesenata, (Sa lakoćom postiže se za odstrel kapitalnog jelena 1000 dolara). Po povratku sa izložbe u Düsseldorf u održana je izložba toga materijala proširena sa specifičnostima pojedinih republika u svim našim republikama, sa istom propagandnom i odgojnom svrhom za lovce i nelovce. Tokom minulih 10 godina poduzeto je po savezima lvačkih društava niz mjera, da bi se lovci osigurali protiv nesretnih slučajeva i ranjavanja u lovu, a u slučaju smrtnog slučaja i njihove porodice. To je i realizirano putem Državnog osiguravajućeg zavoda. U istu svrhu doneti su slični propisi za zaštitu lovočuvara i njihovih porodica. Primjenom novih naprijed iznesenih mjera osjeća se danas znatno poboljšanje prilika u našim lovištima u odnosu na prilike odmah iza Oslobođenja, Naročito se osjeća poboljšanje u pogledu izgradnje lovno tehničkih objekata (hranilišta, solila) te zaštite divljači. Hrana se u mnogim lovištima izlaže preko zime za visoku i nisku divljač, pazi se na kvantitetni odstrel, češći su već slučajevi dopreme kvalitetne žive divljači iz udaljenih krajeva radi osvježenja krvi i t. d. U predjelima gdje je taj rad na naročitoj visini, osjeća se i znatan porast brojnog stanja divljači. U našim najnaprednijim lovnim područjima (Međumurje, ist. Slavonija) počelo se već u zimi 1950/51 sa lovom žive divljači, prvenstveno zečeva, slijedećih godina i poljskih jarebica. Ta ulovljena živa divljač namijenjena je uglavnom za izvoz, a manjim dijelom za osvježen je krvi u našim lovištima i za naseljavanje nekih lovišta. Da je lov privredna grana, kako ju je ©kvalificirao i sam Zakon o lovu, o kojoj treba uopćoj privrednoj politici voditi mnogo računa Vidi se iz riječi druga Svetislava Stefanovića, predsjednika Glavnog lovačkog saveza FNRJ prilikom otvaranja I Jugoslavenske lovačke izložbe 17. VI. 1954 u Zagrebu, a koji je rekao: »Prema najskromnijem proračunu u prošloj 1953 lovnoj godini korist od lovne privrede izražena u novcu iznosi 1„257,777.700 dinara i 146,817.200 deviznih dinara.« (Lovački vjesnik broj 7/1954) - . 559 |