DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 202 <-- 202 --> PDF |
za uništenu odraslu vučicu nagrada u visini od 25.000 dinara, za vuka i mlado proporcionalno niže. Nagrade za uništene vukove u pojedinim republikama su razne. Pored financijskih sredstava predviđenih za isplatu nagrada isplaćivao je jedan dio, 2000 po uništenom vuku bez obzira na starost i spol i Državni zavod za socijalno osiguranje, jer je i njemu bilo u interesu da vukovi unište što manje osigurane sitne i krupne stoke. Takovom planskom akcijom uništeno je od 1947 pa zaključno sa 1953 godinom vukova, kako slijedi: 1947 1948 1949 1950 1951 1952 1953 godina 1128 1265 1694 1570 3029 3902 2528 komada. Rezultati tih akcija odražavaju se u znatnom porastu brojnog stanja visoke plemenite divljači. Upornim radom i zalaganjem odgovornih faktora državnog i društvenog sektora postepeno je na terenu iza oslobođenja pa nadalje rasla svijest o važnosti, razvoju i napretku lovne privrede. U nekim krajevima išlo je to brže u nekim sporije, ali može se mirne duše reći, da danas nakon 10 godina iza Oslobođenja nema kraja koji nije zahvatio val koji ide za unapređenjem lovne privrede. I pored toga u najvećem dijelu naše domovine to što je dosada urađeno nije još ni izdaleka dosta; potrebno je još mnogo truda i zalaganja dok se potpuno i u cijelosti unaprijedi naša lovna privreda. Da bi se lovna privreda mogla razviti i unaprijediti do svog punog kapaciteta i mogućnosti, potrebno je, pored stručnog znanja svijesti lovaca za značaj i važnost lovne privrede, također razumijevanje, a još više kulturan odnos cjelokupnog našeg življa, prvenstveno seoskog, prema našoj divljači odnosno lovnoj privredi uopće. Naš zemljoradnik prvenstveno, a također radnik i građanin mora biti svijestan toga, da naša zajednica ima od lovne privrede vrlo velike koristi i prihode (meso, krzna i kože, izvoz žive i odstreljene divljači, razne takse i dr.), a indirektno time i svaki pojedinac. Zemljoradnik mora nadalje da zna, da ako se lovci i lovne organizacije brinu za svoju divljač i ako je preko zime hrane, da ona ne će biti i nije štetna za poljoprivredne i šumske kulture. On mora da zna da su pojedine vrste divljači čak i vrlo korisne kao na pr. fazan, a naročito poljska jarebica i jarebica kamenjarka, jer mu čiste kulture od insekata i korova. Insekte i sjemenje korova upotrebljavaju za hranu. Zato u budućem radu treba težište rada usmjeriti i u tom pravcu. Da bi se stvorio kulturan odnos našeg življa prema lovnoj privredi organizirana su u proteklom periodu mnoga predavanja i za građanstvo. To treba i u buduće nastaviti i što više predavanja organizirati za školsku omladinu (svih škola), vojsku i si. Pored navedenih predavanja, u istu svrhu organiziran je i čitav niz lokalnih kotarskih lovačkih izložbi. Osim tih kotarskih izložbi održana je i I republička lovačka izložba u Zagrebu 1953, a u 1954 i I-va jugoslavenska lovačka izložba. Ta izložba bila je zapravo kod nas naša predizložba za veliku međunarodnu lovačku izložbu u Düsseldorfu u Zapadnoj Njemačkoj koja je održana u jesen iste godine. Na toj velikoj međunarodnoj izložbi u Düsseldorfu dostojno smo reprezentirali našu zemlju izloženim trofej ama i materijalom. Od 537 izloženih jelenskih trofeja iz raznih zemalja, trofeja našeg jelena (lovac Stefanović Dragoslav) odnijela je svjetsko prvenstvo i bila izložena u počasnoj dvorani, a ispred nje su sa velikim poštovanjem prolazili svi posjetioci izložbe, 558 |