DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 196 <-- 196 --> PDF |
odane ljude, koji će znati cijeniti i u privredi primijeniti na fakultetu stečeno iskustvo. Ovakav razvoj studentske organizacije, koja je direktno ili indirektno i u raznim vremenima različito sudjelovala u svim mogućim problemima fakulteta, a s druge strane cjelokupni razvoj društvenonpolitičkog sistema naše socijalističke zemlje, zahtijevao je neminovnu promjenu upravljanja sveučilištem pa prema tome i našim fakultetom. Stepen razvoja socijalizma i socijalističkih društvenih odnosa u našoj zemlji, neminovno je utjecao na ovakav razvoj na Sveučilištu. Uloga studentske organizacije u tome procesu bila je pozitivna i konstruktivna, tako da su studenti u njemu uvelike sudjelovali i bili pokretači mnogih pozitivnih akcija. Iz ovakvog razvoja društvenih snaga i odnosa na Fakultetu i Sveučilištu kao i cjelokupnom društvu uopće, proizišao je i Fakultetski savjet kao osnovni organ društvenog upravljanja, u kome pored nastavnog osoblja i predstavnika iz privrede, društvenih i političkih organizacija — sudjeluju i studenti preko svog izabranog predstavnika, kao ravnopravnog člana u tome organu. Ako povučemo paralelu između odnosa na Fakultetu neposredno pred rat i tokom rata s jedne strane, u prijelaznom periodu poslije oslobođenja zemlje i sadašnjeg stanja s druge strane i ako tome dodamo ulogu, djelatnost i razvoj studentske organizacije u cijelom tom razdoblju, možemo sa zadovoljstvom konstatirati, da je u ovom drugom razdoblju ona pronašla pravilan sadržaj i oblik rada, kako na političkoj tako isto na društvenoj, stručnoj, kulturnoj i sportskoj platformi. OSVRT NA STANJE I RAD NA POLJU LOVNE PRIVREDE OD OSLOBOĐENJA PA NADALJE Ing. Dušan Srdić — Zagreb an oslobođenja dočekalo je kod nas prilično haotično stanje na polju Dlovstva. Da bi se spriječilo nemilosrdno uništavanje divljači, što je posljedica svakog rata, bilo je nužno i hitno potrebno u svim našim narodnim republikama donijeti čitav niz pozitivnih zakonskih propisa, što je i učinjeno. Za vrijeme rata stradala je najviše visoka divljač, koja je bila znatno prorijeđena, jer se vrlo često morala odstreljivati za .prehranu boraca narodno oslobodilačke borbe. Stradala je i niska divljač, jer nije bilo vremena da se o njoj vodi računa. Jedna od prvih zakonskih mjera koja je iza oslobođenja uslijedila, a koja je išla za zaštitom i povećanjem brojnog stanja divljači, bila je »Naredba o zabrani lovljenja divljači visokog lova (jelena, srna, divokoza, muflona, kozoroga,).« Tu historijsku naredbu potpisao je u prvim počecima formiranja naše socijalističke FNRJ predsjednik republike maršal Josi p Bro z Tito . On je već tada kao ljubitelj prirode, divljači i lova udario prve temelje za napredak i razvoj lovstva kod nas. Njemu kao aktivnom lovcu imamo zahvaliti, da je lovstvo kod nas odmah iza Oslobođenja krenulo pravim putem i da se na lov već od prvog početka iza Oslobođenja |